Arvacki rječnik istumačen srpskijem slovima

HOME

Ovdje imademo rječnik sastavljen od riječi Hrvatskih pisaca od Marina Držića pa do Vladimira Nazora. Prema kvantumu riječi nepoznatih današnjemu standardnomu jeziku, oko 14 tisuća riječi i pojmova, lako bi se dalo zaključiti da su ovih 60-ak pisaca pisali na nekom drugom jeziku.

A

A la Gavarni - na način Paula Gavarnija (1804-1866), franc. grafičara koji je prikazivao sjaj i bijedu pariškog života

abažur (franc.) - zaslon na lampi, sjenilo

Abderit - stanovnik Abdere, starogrčkog grada u Trakiji; smatrani su ograničenim malograđanima

Abderita - Abderićanin, stanovnik starogrčkog grada Abdere; malograđanin

Abdul Hamid - nadimak intendantu kazališta Vladimiru Treščecu, po turskom sultanu Abdulu Hamidu II. (1842-1918.), kojega su zbog brutalne unutrašnje politike zvali "krvavi sultan"

Abélard - francuski filozof (1079-1142), poznat po ljubavi prema Héloizi, koja je završila tragično

aberdar (tur.) - vjesnik, glasnik; top, puška ili neko drugo sredstvo za uzbunu

abije - odmah

aboniran (franc.) - preplaćen, predbilježen

abundati (lat.) - obilovati, umnožiti se, uvećati se

acar - acal, čelik

äch - možda dijal. umjesto njem echt - pravi, nepatvoreni

Acheron - Aheront, rijeka u carstvu mrtvih

Acta Apostolorum - Djela apostolska (novozavjetna biblijska knjiga)

ad (grč.) - had, podzemni zagrobni svijet, pakao

ada - dakle

ada - dakle

ada - dakle

ada - dakle

ada, anda - dakle
ađemkinja, perzijska oštrobrida sablja. Od arapskoga: a'đemî, ađâmy, Perzijanac

adet (tur.) - običaj

adiđar (tur.) - blago, dragocjenost, dragulj, nakit

adieu (franc.) - zbogom

adoravati (tal.) - obožavati, poštovati

adultera (lat.) - preljubnica

aer - zrak

aer (grč.) - zrak

aer (grč.) - zrak

aer (lat.) - zrak

agnec - janje

Agridžentin - Agrigent, grad na jugu Italije

ahar (tur.) - konjušnica

Aheront - rijeka u podzemnom svijetu preko koje su prelazili mrtvi

Ajant - grčki junak pod Trojom; razbjesnio se kad nije dobio oružje poginulog Ahileja, koje je pripalo Odiseju; u svom je ludilu napao ovce misleći da su neprijatelji

Ajduk - hajduk

ajfrati (njem.) - biti ljubomoran

ajngel - anđeo

ak - ako

Akile - Ahilej, grčki junak

akoprem - iako

akoprem - premda

akoprem - premda, mada

akprem - iako

akšam (tur.) - sumrak; četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja)

akur - ako

al i ali - ili

alabaštar (lat.) - alabaster

alahise verse - za ljubav božju

alajli-barjak (tur.) - ružičasti barjak

alamanka, njemačka sablja. Od Alammanus

alamižna, milodar. Od madžarskog: alamizsna

Alba Reale - Biograd, Stolni Biograd u Ugarskoj (Székesfehérvár)

Alčeo - Alkej, starogrčki pjesnik (oko 600. pr. n. e.), suvremenik Sapfin; pjevao ratničke i političke pjesme, himne bogovima, pjesme o ljubavi i napitnice; od njega potječe tzv. alkejska strofa od četiri stiha

Alčide - Alkid, potomak Alkejev - nadimak Heraklu

aldomaš - likovo; piće kojim se slavi završeni posao

aldomaš, blagoslov. Vino, koje se ispija u počast sklopljenog ugovora. Od madžarskog: aldomas

aldov - žrtva

aldov (mađ.)- žrtva

aldovanje (mađ.) - žrtvovanje

aldovati (mađ.) - pokloniti, žrtvovati

aldovati (mađ.) - žrtvovati

aldovati (mađ.) - žrtvovati

aldovati (mađ.) - žrtvovati

aldovati (mađ.) - žrtvovati

aldovati (mađ.) - žrtvovati, posvetiti

alduvati - žrtvovati, posvetiti

alduvati (mađ.) - posvetiti; prikazati; žrtvovati

ale - ali

Alemani - Nijemci

ali - ali, ili, nego

ali - ali, ili, nego

ali - ili

ali - ili

ali - ili

ali - ili, da li

ali, ili

ali, ili, iliti, sive

Alia - Druga (to nije redni broj, već znači da je završena prethodna pjesma i da počinje nova)

Alia cantio pulchra contra juventutem ludicram - Druga lijepa pjesma protiv neozbiljne mladeži

Alia cantio pulchra et vera - Druga popijevka, lijepa i istinita

Alia de beata virgine - Druga (pjesma) o blaženoj djevici

Alia de vacationibus - Druga, o školskim praznicima

Alia vero de rebellione comitis Petri Zriny - Druga (pjesma, popijevka) o buni grofa Petra Zrinskoga

alisen'je - nejasna riječ

aliti - ili

Alius [planctus] ad eandem notam - Drugi [plač] prema istom napjevu

Alius [planctus] Croaticus ad eandem notam - Drugi hrvatski [plač] prema istom napjevu

Alius planctus B. V. Mariae - Drugi plač B. D Marije

alkermeš - crveno bojilo za slatkiše, likere i sl. (B. Klaić)

almeja - javna plesačica u Indiji

almoštvo - milostinja

aloj (grč.) - vrsta mediteranske mirisne biljke s velikim listovima

Alojzije, sv. - v. Gonzaga

Aloni - vijenci Aloni - vijenci od aloja, mediteranske biljke s velikim mesnatim listovima

altana (tal.) - balkon

altana (tal.) - balkon, terasa

alubaša (tur.) - hrabri paša (v. baša)

Amadrijade (Hamadrijade) - nimfe drveća

amajnati (tal. ammainare) - spustiti jedra

aman (tur.) - milost, pomoć

amaraš, gorak. Od latinskog: amarus

Amazija - Mala Azija

ambašadur - poslanik, glasnik

amber - azijska mirodija

ambra (ar.) - sivosmeđa, lagana i masna tvar poput voska, posebno ugodnog mirisa, koja se dobiva iz žlijezda jedne vrste kita

ametist (grč.) - ljubičasti poludragi kamen

ametist (grč.) - ljubičasti poludragi kamen; po vjerovanju starih Grka čuvao je od pijanstva

ametist (grč.) - vrsta poludragog kamena; po vjerovanju starih Grka čuva od pijanstva

Amfitrita - jedna od najljepših morskih boginja - nimfi, kći morskoga boga Nereja i njegove žene Doride, žena Posejdonova i njegova suvladarica u podzemnom svijetu

amice (lat.) - prijatelju

amiraljo - admiral

Amor, Eros.

ampir (franc.) - naziv za stil Napoleonovog vremena (franc. empire - carstvo); kićena imitacija antičkih stilova

amvon (grč. ambon) - propovjedaonica

anakolut (grč.) - nedosljednost u konstruiranju rečenice, kad svršetak rečenice ne odgovara početku

Anakreon (VI. st. pr. n. e.) - starogrčki lirski pjesnik; motivi su mu ljubav, vino, ples i društvo

Anaksarata - princeza pretvorena u kamen zbog ljubavi prema pučaninu

anatema (grč.) - prokletstvo

anda - dakle

anda - dakle

anda (kajk.) - onda

Anda tlaka je pravična,

anda(r) - dakle, onda

anda, ergo, igitur, dakle

anđelka, vrsta oružja

andio - anđeo

andioski - anđeoski

androgin (grč.) - dvospolac, hermafrodit

Andromaka - Andromaha, žena trojanskog junaka Hektora

anemona (grč.) - biljka šumarica, sasa

angejl - anđeo

angejlski, angelski - anđeoski

Angeli suonatori (tal.) - Anđeli trubači

Angelico, Beato fra (1387-1455) - talijanski kasnogotički slikar

Angelus (lat.) - molitva uz jutarnja i večernja zvona, Anđeo gospodnji...

Angelus (lat.) - Pozdravljenje, Zdrava Marija, jutarnje i večernje zvonjenje

angosa (tal. angoscia) - nevolja

Anibal - Hanibal, kartaški vojskovođa

an'jel - anđeo

ankora (lat.-tal.) - sidro

anšpilovati (njem.) - igrati na nešto, "pucati"

Antej - starogrčki mitski div, sin Geje; nepobjediv u borbi dokle god se doticao Zemlje, svoje matere (pobijedio ga je Heraklo, koji ga je podigao uvis i tako, odalečenog od zemlje, zadavio)

Apage, Satanas! (lat.) - Odlazi, Sotono!

apartan (franc.) - osebujan, neobičan

Apel - glasoviti grčki slikar, suvremenik Aleksandra Velikog

Apel - glasoviti grčki slikar, suvremenik Aleksandra Velikog

Apolo - Apolon, starogrčki bog ljepote i zaštitnik umjetnosti (u pjesmi Gospodskomu Kastoru misli se: pjesništvo)

Apolo - Apolon, starogrčki bog sunca, pjesništva i glazbe, te zaštitnik lječništva

Apolo, Apollo - Apolon, grčki bog sunca, pjesništva i glazbe

Apolo, Apolon je, kako je poznato iz mitologije, bio i bog liječništva.

apoteoza (grč.) - obožavanje, proglašavanje božanstvom

Appassionato (tal.) - glazba

apres nous le deluge (franc.) - poslije nas potop

aprežijati (lat.) - procijeniti

apsaras (sanskrt.) - u indijskoj mitologiji nimfe oblakinje, za koje se vjerovalo da katkada silaze na zemlju i zavode kreposne ljude

ar - jer

ar - jer

ar - jer

ar - jer

ar - jer

ar - jer

ar - jer

ar (kajk.) - jer

ar, are - jer, da

ar, arti - jer

ar, arti - jer

ar, nam, enim, quoniam, jer, ipak

Ara Coeli (lat.) - "žrtvenik nebeski", pjesnik misli na crkvu Santa Maria in Aracoeli, na Kapitolu u Rimu

Aralica - gostionica u Podsusedu pokraj Zagreba

arbalistar, arkebuzir, strijelac iz arkebuze. Od francuskog: arquebuse i nizozemskog: haakbus, stara puška kremenjača

Arbanija - Albanija

arbuo (gen. arbula) - jarbol

Ardeljac - Erdeljac, stanovnik Erdelja, nekoć dio Mađarske a danas Rumunjske

Ardenza - mjesto kod Livorna u Italiji

arenjdalski, zakupnički. Od francuskog: rente, a latinskog: reddita

arešt - zatvor

Areta - žena feaćkog kralja Alkinoja

argatovati (grč-tur.) - raditi težak posao, težačiti, kulučiti

argutla (lat.) - argola, rudo na kormilu

Arhiloh (680-640 pr. n. e.) - grčki pjesnik s otoka Para

arhipastir - nadbiskup

arhitrav (grč.) - greda koja leži na stupovima i veže ih

Arijadna - kći kretskoga kralja Minosa, koja je uz pomoć klupka konca spasila junaka Tezeja iz labirinta čudovišta Minotaura; Tezejevu i Arijadninu namjeru da se ožene osujetio je bog Dioniz (Bakho) jer se on sam želio oženiti Arijadnom. Arijadna je s Dionizom živjela u nesretnom braku, tugujući za Tezejem. Nad njezinom se nesrećom i patnjom sažalila božica Artemida i usmrtila je strijelom. Bogovi su je prenijeli na nebo i odredili joj mjesto blizu zviježđa Zmije (da joj u dar neumrli / usred neba zvijezda krunu).

Arion - legendarni grč. pjesnik, glazbenik i pjevač

Arion - starogrčki pjesnik i pjevač iz Metime (oko 600. pr. n. e.); prema legendi, zarobili su ga jednom gusari i osudili na smrt u morskim valovima; prije smrti dopustili su mu da još jednom zasvira i zapjeva; očaran njegovim pjevom izronio je iz dubina dupin i na svojim ga leđima odnio u luku Korint

Arion - starogrčki pjesnik i pjevač iz Metime (oko 600. pr. n. e.); prema legendi, zarobili su ga jednom gusari i osudili na smrt u morskim valovima; prije smrti dopustili su mu da još jednom zasvira i zapjeva; očaran njegovim pjevom izronio je iz dubina dupin i na svojim ga leđima odnio u luku Korint

Arjosto - Lodovico Ariosto (1474-1533), talijanski pjesnik, autor Mahnitog Orlanda

Arkimed - Arhimed, starogrč. matematičar, učenjak i izumitelj (287-212 pr. n. e.)

Arkona - rt na sjeveru otoka Rügena (slav. Rujana) na Baltičkom moru; nekoć slavensko naselje, u slavenskoj mitologiji poznato kao sjedište božanstva Svetovita, odn. Svantevita

arman (tal.) - oružan

armati (tal.) - opremiti brod

Armeni - Armenci

armilin (tal.) - bijela lasica, hermelin

armižati (tal.) - opremiti lađu

arnautka, arnautska puška, kratkocjevka

arpa - harfa

arpa - hrpa

arpija - zmaj, nakaza

arpikord (tal.) - gl. instrument, vrsta čembala

art (lat.) - vještina, zanat

artikl - novinski članak

artizani (tal. artigiano) - obrtnici

arvanja - bitka, boj, sukob, otpor; isp. arvan'je

arvan'ja - rvanje, borba

arvan'je - hrvanje, borba; isp. arvanja

arvati - napadati, osvajati

arvati se - boriti se, opirati se; isp. arviti se

arviti se - boriti se, opirati se; isp. arvati se

as - jer

ašešor (lat.) - činovnička titula, pripravnik

asfodil (grč.) - zlatoglav, biljka nalik ljiljanu, cvijet smrti u starogrčkoj mitologiji

ašik (tur.) - zaljubljen

ašikovanje (tur.) - udvaranje, ljubljenje, vođenje ljubavi

aškin (tur.) - zdravica

aspernari, poricati, odbiti, zanijekati

astar (tur.) - podstava, platno za podstavu

Astarta - feničko-sirijska božica ljepote

Astijag - (staroperzijski Ištuvegu), posljednji medijski kralj, vladao 585-550 g. pr. n. e., pobijedio ga perzijski car Kir I.

Astraea - kći Zeusova i Tetidina, božica pravednosti: poslije zlatnog vijeka ostavila je rod čovječji

Atalanta - starogrčka ljepotica. Natjecala se sa svojim proscima u trčanju, obećala je da će se udati za onoga koji bi je pobijedio, a koji bi za njom zaostao taj bi joj morao dati svoju glavu. Nakon pogibije mnogih pobijedio ju je Hipomen bacivši za vrijeme trke tri zlatne jabuke koje mu je dala božica ljubavi Afrodita.

Atalanta - u starogrčkoj mitologiji junačka djevojka; nije se htjela udavati, te je objavila da će se udati za onoga koji je pobjedi u trčanju; to je prijevarom uspjelo tek Hipomenu

Ateniez - Atenjanin

Athenarum iter. Tako je ime jednoj od najljepših Propercovih pjesama.

at-krhatat (od tur. riječi kyr i at) - konj zelenko, sivac

audiant reges: Regnum regno non praescribit leges (lat.) - neka čuju kraljevi: kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone; riječi uklesane na nadgrobnom spomeniku Tome Bakača Erdedija; međutim, tu je rečenicu izrekao njegov potomak Ivan na ugarskom saboru 1790, boreći se protiv uvođenja mađarskog jezika u hrvatskoj

augur (lat.) - starorimski svećenik

Augusto - Oktavijan August, prvi rimski car (63. pr. n. e. - 14. n. e.)

Aurea Aetas (lat.) - zlatno doba (tako rim. pjesnik Ovidije u Metamorfozama naziva staro doba u povijesti čovječanstva, kad je sve bilo bolje i ljepše)

auštriga, oštriga, kamenica: Od njemačkog: Auster

avansman (franc.) - promaknuće, napredovanje u službi

avantira (franc.) - pustolovina, avantura

Ave virgo florens (lat.) - Zdravo djevice cvjetna

aventuros (španj.) - pustolov

aviz dati (tal.) - javiti se

Avlon - Valona, grad i luka u Albaniji

azardum, igra na sreću. Od francuskog: hasard, hasarder, igrati na slučaj, riskirati

azur (ar.) - azur, modra boja
B

babajko (tur.) - otac; djed; starac

Babel - Babilon

Babel - Babilon

Babel - Babilon

Babel - Babilon

babović - potomak junačkoga oca

Bach, Aleksandar - predsjednik Austrijske vlade u vrijeme diktature koju je uveo austrijski car Franjo Josip I. nakon revolucije 1848.; po njemu se to razdoblje naziva Bachov apsolutizam

Bačvani - stanovnici Bačke

badanj - bačva, kaca

badelj - čičak

badil (tal.) - lopata, ašov

bagren (rus.) - grimizan, purpuran, crven

bahantka - bakhantica, pratilica boga vina Bahka (Dioniza), raspojasana žena

bahat - korak, trk

bahornica, vještica. Od bahoriti: gatati, čarati

baj - vika

baja - brat

baja - buba, insekt

bajaco (prema tal. pagliaccio) - cirkuski lakrdijaš, klaun

bajadera (port.) - indijska plesačica

bajadera (port.) - indijska plesačica

bajs, berde, vrsta glazbala, bas tambura

baka beri (tur.) - gledaj sada, gle sada

Bakač ban - Tomo Erdödy Bakač (1558-1624), hrvatski ban od 1584, pobjednik nad Turcima kod Siska 1593

Bakač, Tomo - hrvatski ban koji je god. 1593. pobijedio Turke kod Siska, na što opominje i Palmović riječima "Ti ga poznaš s Kupe"; no drugi dio stiha "poznaš njegov veto", koji se očito odnosi na rečenicu Regnum regno non praescribit leges (Kraljevstvo kraljevstvu ne pripisuje zakona), tradicija nepravilno pripisuje njemu, ali je te riječi izrekao ban Ivan Bakač Erdödy god. 1790.

bakal (tur.) - trgovac na malo, sitničar

bakenbart, zalisci, francjozefska brada. Od njemačkog: Backenbart

bakita (tal. bacchetta) - prut, toljaga

Bakuš, Bacchus, Bakho, bog vinove loze, vina, pijanstva, sv. Martin

Bal - starofenički bog; prinosile su mu se ljudske žrtve

Bal, bojao

Balduin - Baudouin I., vođa četvrtog križarskog rata i kasnije (1204.-1205.) vladar Latinskog carstva, kojega su osnovali križari osvojivši Carigrad

baleštar (tal. balestro) - sprava za strijeljanje strelicama

balla, cantando - pleše pjevajući

ballata (tal.) - balada

balota (tal.) - kugla

balsam (grč.) - melem, ljekovita mast; utjeha, olakšanje

balta, sjekira. Od talijanskog: balta

Ban Strahinjić - historijska drama Milana Ogrizovića

banda (tal.) - strana

baniti se - oholiti se

baniti se - oholiti se

baniti se - oholiti se

bantovati (mađ.) - dodirnuti, dotaći

bantovati (mađ.) - uznemirivati, uvrijediti

baosamit - balsam (drvo)

Barabaš - Baraba, lik iz Sv. pisma novog zavjeta; razbojnik, lupež

Baramatin - v. Osip Baramatin

barbir - brijač; ranarnik ("kirurg")

barbir (tal.) - brijač

barčiti - taknuti, okrznuti

baret, vrsta kape. Od latinskog: birrus, odnosno francuskog: béret

bargamina, pergamenat

barilo, barilec, vinski sud

bario (tal.) - bačva

barna - gruda, komad

Barnum, Phineas Taylor - američki vlasnik glasovitog cirkusa, majstor reklame

baršiti se - brinuti se o komu

barže - pored običnog značenja (osobito u vezi s prijedl. brez, tj. bez), još i: valjda, očito, vjerojatno, sigurno, bez sumnje, veoma

barže - pored običnog značenja (osobito u vezi s prijedl. brez, tj. bez), još i: valjda, očito, vjerojatno, sigurno, bez sumnje, veoma

barži - v. brići

barziti - brzati, žuriti

baša (tur.) - turski dostojanstvenik, paša

baša (tur.) - turski glavar, starješina

basati - hodati ne gledajući kuda

bašćina - baština, dobro

bašćina - očevina, zavičaj

bašelak (čak.) - bosiljak

bašelak (tal.) - bosiljak

basilisk (grč.) - zmijski kralj, mitska životinja složena od žabe, zmije i pijetla s krunom na glavi; riga otrovnu paru i ubija pogledom

baška (tur.) - odvojeno, napose

basma - "čarobne" riječi koje se govore kao formula pri bajanju

basrljati - lutati; posrtati

bašta - skladište streljiva; bedem, opkop; utvrda

baština - imanje

Bat i Penat (ili Pinez) -"vođe silnoga ustanka u Iliriji i Panoniji proti rimskim osvajačem u početku I. vijeka po Isusu" (Vladimir Mažuranić)

bat, kraljevski - žezlo

batalja (tal. battaglia) bitka, boj; iskati batalje - zametati kavge

batati - jedva hodati

batavski - nizozemski (prema keltskom narodu Batavcima koji su nastanjivali prostor današnje Nizozemske)

batela - čamac, čun; kolijevka

batist (franc.) - vrsta vrlo finog platna; komad batista, fini džepni rupčić

bator (mađ.) - hrabar

batriti - bodriti, hrabriti

batriv (mađ.) - hrabar

batriv (mađ.) - živahan, nemiran

batriven - hrabar, smion, srčan; batrivno, batrivo - hrabro, smiono, srčano; veselo

batriveti (mađ.) - hrabriti, sokoliti

batriviti (mađ.) - hrabriti, tješiti

batrivost (mađ.) - hrabrost

Batukan - mongolski vojskovođa, unuk Džingis-kana, umro 1255. Vođa mongolskog pohoda na Europu, kada su Mongoli poharali i Hrvatsku

Bazan (Bašan) - zemlja i narod pobijeđeni od Izraela pod vodstvom Mojsija na povratku iz Egipta

bazerđan (tur.) - trgovac

bažilišk (grč.) - čudovište, "zmijski kralj", složeno od žabe, zmije i pijetla s krunom na glavi

bazilisk, legendarni gmaz složen od zmije, žabe i kokota; otrovan je i poguban; spominju ga psalmi i Plinije

bažulek, Ocimum basilicum, bosiljak

be - bude

beamter (njem.) - činovnik

Becvar - Beč [?]

bedenj (gen. bednja) - badanj, bure

bedev - arapski konj

beg - bijeg

begenisati (tur.) - hvaliti, isticati

beglučkinja, vrsta begovske puške. Od turskog: begluk

behu - bijah

beit (tur.) - stih, pjesma

bekar (tal. beccaio) - mesar

bekav, mucav

belav - neprilika, nesreća, belaj

Belgrad - Biograd na moru

belina - vrsta loze

Belkis - turski oblik imena biblijske kraljice od Sabe

belosnižan - snježnobijel

benden đitmiš (tur.) - propao je

bene (lat.) - dobro

benečki, venecijanski

benedictus (lat.) - blagoslovljen

benum (tur.) - moj(a)

benum rahum (tur.) - moja dušo

berbotati, brbljati

Berenice bijela - zviježđe Berenikina kosa, nazvano po ženi egipatskog kralja Ptolomeja koja je žrtvovala svoju dugu kosu bogovima zbog sretnog povratka muža iz rata

berilj - beril, dragi kamen; Marulić: "Berilji su drazi kameni, žuti i svitli, prozračni" (Suzana).

Berislavići - hrvatska plemićka obitelj, iz doba kralja Matijaša Korvina i Jagelovića. Potječu iz Bosne, pred Turcima pobjegli u Slavoniju.

berita (tal. berretta) - kapa

bermet - pelinkovac

berš - možda

bersa, birsa, vinska drožđina, mrena koja se hvata po vinskim bačvama i posuđu

berstiti ternje, poznata Starčevićeva fraza, kojom je žigosao sramotne napore političkih potkupljivaca

Bertučić, Jeronim - Jeronim Bartučević, hvarski književnik i učenjak, Vetranovićev suvremenik; Hektorović mu je posvetio, točnije rečeno, kao poslanicu uputio svoje Ribanje i ribarsko prigovaranje

berv - brv, daska

berž, berže i - čim prije, čim

besida - besjeda, riječ, govor; besida zaliha - suvišan, nepotreban razgovor; zahoditi u besidu - započinjati razgovor

besida prihilna - neiskrena riječ

besiditi - besjediti, govoriti (prez. besiju)

besiditi - besjediti, govoriti (prez. besiju)

bešika (tur.) - kolijevka

bešika (tur.) - kolijevka

besiti (se) - plašiti (se)

beskušencija, nesavjesnost, pomanjkanje savjesti, besavjesnost. Složenica od latinskog: conscientia

besta (dual) - bijahu, bjehu

beteg - bolest

beteg (mađ.) - bolest

beteg (mađ.) - bolest

beteg (mađ.) - bolest

beteg (mađ.) - bolest

beteg, bolest. Od madžarskog

betek (kajk, prema mađ. beteg) - bolest

betek, bolest

betežan (mađ.) - bolestan

betežen - bolestan

bezakon'je - povreda

bežati koga - izbjegavati koga

bezect (njem.) - zauzet, zaposjednut

bezeg - bazga, zova

bezufanje - beznađe

Bibo, bibis, bibit. Dixi, punctum, amen! (lat.) - Pijem, piješ, pije. Rekao sam, točka, amen!

bička, džepni nož, šoštarski nož. Od madžarskog: bicsag

bičva - bječva, čarapa

bičve - bječve, čarape

bifora (lat.) - dvodjelni prozor sa stupićem

bigati - bježati

bigati - bježati; izbjegavati

bigući - koji bježi

bijou (franc.) - dragulj, dragocjenost

bilfo - biće iz pučkog vjerovanja u Istri

bilig - biljeg, znak

bilig - znak, znamenje

bilig - znak, znamenje

bilikum, pehar, velika čaša, koja se puna vina daje gostu kao dobrodošlica. Od njemačkog: Willkommen!

bilina - biljka

bilj - istina, zbilja

biljahan - bjeljahan, bijel

Biljarstvo Šulkovo - pjesnik misli na djelo Bogoslava Šuleka Jugoslavenski imenik bilja, tiskano u izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1879.

biljisati - pjevati

biljur (tur.) - kristal

biljuran (tur.) - kristalan

binjiš, vrsta plašta od crvena sukna; u prenesenom smislu: sablast, priviđenje. Od turskog: beniš i binyš, ogrtač

bio - bijel

Biograd - Beograd; stojni Biograd - Stolni Biograd, Székesfehérvár, grad u Mađarskoj južno od Budimpešte, do 14. stoljeća Ugarska prijestolnica

bir para (tur.) - jedna para, malo

birni - probran, odabran

bisaci (lat.) - bisage, torba

bistar - bistar; brz, hitar

biti dobra opašaja - biti širok u struku

bitje - biće

bitje - biće

bitje - biće

bitje - stanje, boravište

bitva - boj, bitka

bitvica - lišće od cikle

biv - bivši

bječvice - čarapice

bjeguć - brz, nepostojan, nestalan

bjegući - onaj koji bježi

blag - blažen (pored običnog značenja)

blag - sretan, blažen

blagovati - 1. jesti; 2. uživati, koristiti se čime
Blasius literatus Skryniarich godine 1887

blauštrumpf (njem.) - "plava čarapa", učena žena

blaža - bosiljak

blazan - sablazan

blazina, perina, jastuk

blazinja - blazina, perina

blazinjica - jastučić, perinica

blaznik - bogohulnik

blazniti - privlačiti mamiti

blazniti - privlačiti na grijeh; sablažnjavati

blaznovati - psovati, vrijeđati, sablažnjavati

blejati, zablejati se, blenuti, buljiti, zagledati se u nešto od čuda ili od straha

blezga, glupan bez fantazije

bliščati - bliještati

blišćati - bliještati; zapanjeno gledati, zuriti

bliščati (prez. bliščim) - blistati

blisikati - bljeskati

bliskavina - munja

blisnuti - bljesnuti

bližika - rođak, rod

bližika - rođak, srodnik

bljusti - čuvati, nadzirati

bljusti - čuvati, paziti

bljusti (prez. bljudem) - čuvati

bljusti (prez. bljudem) - čuvati, nadzirati

bljusti (prez. bljudem) - čuvati, paziti

bljusti (prez. bljudem) - čuvati, promatrati

bljusti (prez. bljudem) - čuvati, promatrati

bljusti (prez. bljudem) - čuvati, promatrati

bljusti (prez. bljudem) - paziti

bljusti (se) (prez. bljudem) - čuvati (se)

bljusti se - čuvati se, paziti se

blokus (franc.) - blokada

blud - blud, grijeh

blud - grijeh

bludi - čuvaj

bluditi - 1. lutati; 2. griješiti (bludno)

bluditi - 1. lutati; 2. griješiti (bludno)

bluditi - griješiti

bluditi - lutati, griješiti

bluditi - varati

bluditi - varati se

bludnik - krivovjerac, heretik

bluff (engl.) - blef, varka, podvala, prevara

Bneci - Mleci, Venecija

Bneci - Mleci, Venecija

Bneci - Mleci, Venecija

Bneci - Mleci, Venecija

Bneci - Venecija

Bneci - Venecija

bnetački - mletački, venecijanski

bnetački - mletački, venecijanski

bnetački - mletački, venecijanski

bnetati - navaljivati

bo - jer

bo - jer

bo - jer

bo - jer

bo - naime, jer; bo pak naime

bo, boj - jer

Boaz (Boz) - muž Rute Moapke, Davidov pradjed

bobovnik - vrsta biljke (telphium)

Boccadoro, Zoe - Bogovićev pjesnički idealni lik žene, po kojemu je naslovio svoju zbirku

Boccherini, Luigi (1743-1805) - talijanski skladatelj, najpoznatiji po glasovitom Menuetu

boci - pl. od bok

bodaš - handžar, jatagan, dvosjekli mač

bodezan - oštar

Bodisatva - prema budističkom vjerovanju biće koje je postiglo toliko savršenstvo duha da bi moglo prijeći u nirvanu, ali se toga odriče za spas drugih

bodo - budu, će, hoće

bôg, bôga, ubog, siromašan

bogatec - bogataš

bogatir (mong.-rus.) - junak

bogčija - sirotinja, siromaštvo

bogec - siromah

bogica - sirotica

bogo - ubogo, jadno

bogoljubstvo - pobožnost

bogomrak - suton bogova u germ. mitologiji

Bogovi - Bogu; Hvala budi Bogovi - Hvala budi Bogu

Bojana - rijeka na današnjoj granici Crne Gore i Albanije, iz Skadarskog jezera utječe u Jadransko more

boježliv - bojažljiv

bojl - više; bolje

bojnica - ratnica

bokvica - demin. od bokva, biljka paskvica, trputac, žilovlak

bolanča - vrsta mletačkog sitnog novca

bolest - bol; žalost, tuga

bolezan - bol, bolest; staviti se na bolezan - podnositi bol; isp. bolizan

bolězan, bolizan - bolest, žalost, bol

bolezan, boljezan - bolest, bol

bolězniv, bolizniv - bolan, žalostan, gorak

boleznost - jad, nevolja; tuga, žalost

bolin'je - bol, tuga

boliti se - kajati se

boliti se - žalostiti se, tugovati, patiti

bolizan - bol, bolest; žalost, tuga; tjeskoba; bolizniv - tužan, žalostan

bolje - više

boljezan - bolest

boljezan - bolest, bol

boljezan - bolest, bol

boljezan - bolest, bol

boljšan'je - poboljšanje, napredak, boljitak

bolvan - idol, kumir

bolvan, glup čovjek. Po svoj prilici od madžarskog: bálvány. Idolum. Riječ pogrdna u prenesenom smislu: zapravo pojam nečeg nižestepenog spram izvjesnog religioznog pogleda na svijet

Bonaventura (1221-1274) - sholastički filozof, teolog i mistik

bordižati - jedriti koso protiv vjetra

Borgijin Bik - porodica Borgija imala je na grbu lik bika

Borodino - mjesto Napoleonovog poraza prilikom invazije na Rusiju 1812. god.

Bortnjanski, Dmitrij Stepanovič (1751-1825) - veliki ruski skladatelj crkvene glazbe

bosilak (genitiv bosioka) - bosiljak

bosket (franc.) - lug, šumarak

bosket (franc.) - šumica, gaj, šumarak

Bošterijen - rijeka Dnjepar u današnjoj Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini (iskv. prema grč. Borystheres)

bot (tal. botto) - mah, tren; udarac

bote - budete, ćete, hoćete

Botticcelli, Sandro (1445-1510) - talijanski slikar, autor Rođenja venere

Bouillon - Godefroid IV. de Bouillon, vojvoda od Donje Lorene, vođa prvoga križarskog rata (postao kralj Jeruzalema i vladao tamo 1099.-1100.)

božastvo - božanstvo

Bože Carja hrani! (rus.) - Bože, čuvaj cara, počtni stih nekadašnje ruske himne

Božena - Božena Begović (1901-1966), kći Milana Begovića, književnica, prevoditeljica i svestrana kazališna djelatnica

boži - božji

boži - božji

božić - božićno drvce

brače - brate

brače - vok. sg. od bratac

bradvica, sjekirica na koplju. Ures ili oružje

brajdaš - odrina, sjenica od lozja

brak - plićak

brak - vrsta morske trave

branča (tal. branchia) - škrge

braniti - braniti, sprečavati, zabranjivati; suprotstavljati se, protiviti se

branju - branim

Brankov Vuk - Vuk Branković (umro 1389. u bitki na Kosovu polju), u srp. narodnoj predaji netočno ga se prikazuje kao izdajnika

brašno - hrana

brašno - hrana, jelo

brašno - hrana, jelo

brčni - istaknut, visok

brčni - tanak, nježan

brdilo - dio razboja ili tkalačkog stana u kojemu stoji brdo (češalj)

bre - uzvik: čuj, ej, zaista

breda - riječ nepoznatog značenja; možda od tal. bertesca, što znači čardak od brvana (greda) (Akad. rj.)

bređa - trudna

breg - riječna obala

brej, breja, gravidus, trudan, trudna, noseća

bremiti - otežavati, činiti težim

brence - klatno u zvonu

brenka - kukac

brenta, vinski sud. Od talijanskog: brenta. Starinska riječ živi još danas po berbama i vinogradima

breščijanka, puška iz Brescie

brevir (lat.) - isto što i brevijar, molitvenik

brez - bez

brez - bez

brez - bez; isp. prez

brez, bez

brežanjak - brežuljak

brezgrišan - bezgrešan, bezgrešnik

brezredno - nepravilno, bez reda, neočekivano

Brgat - brdo kraj Dubrovnika

bri (tur.) - ta

brići - svetkovati

bridak - bridak, oštar; britka kruna - trnovita kruna

bridak - oštar, gorak, ljut

brig - obala

brijeme - vrijeme

brijeme - vrijeme

brijeme - vrijeme

brijeme - vrijeme

brijeme - vrijeme

brijeme - vrijeme

brime - vrijeme

brime - vrijeme

brime - vrijeme

brime - vrijeme

brime, brijeme - vrijeme

brin, borovica, smreka

britki - oštri

brižan (čak.) - jadan

brižanak - brežuljak

bro - v. bri

broć - biljka kupina

brodidba - brodarina, naknada brodaru za prijevoz

broditi - razmišljati, razmatrati

broditi se - ploviti, prelaziti

brojen'je - nabrajanje

brojiti se - ubrajati se, smatrati se

bršiv - star, trošan

brsni - granat, lisnat, gust

brstan - bršljan

brštan - bršljan

brštan - bršljan

brštan - bršljan

brumno - hrabro

brunda, crembalum, drombulja. Od njemačkog: Brummeisen

brvčica - mostić

brvenje - brvna, grede; deblje daske

bržek - valjda, vjerojatno, radije

bržek - valjda, vjerojatno, radije

bubnik - bubnjar

bud da - ako, kad

bud da, budi da - iako, makar, premda

buđelar (iz lat.) - kesa, novčarka, lisnica

budeva (dual) - budemo

budi i - makar i

budoar (franc.) - maleni ženski salon

budžak (tur.) - ugao, kut, zakutak

buiti - ubiti

Buje - stariji naziv otoka Čiova kod Trogira

buka - bukva

bukati - bučati

buks - šimšir, vrsta grmolike biljke

bula (tur.) - muslimanska žena

bula (tur.) - muslimanska žena

bula (tur.) - muslimanska žena u dimijama i feredži

bula (tur.) - žena

bulentin - "neka ribarska sprava" (Akad. rj.)

buletati - hvatati ribu uz pomoć bulentina (v.)

bulikan - vulkan

buljuk (tur.) - četa, odred; gomila, hrpa, čopor

bumbačina, pamučno platno. Od talijanskog: bambagina

bumbak - pamuk

bumbak - pamuk

bumbak - pamuk

buncek, donji dio praseće šunke u dimu sušene

Bunić, Pierko - v. Pierko Bunić

burdelnik - oskvrnitelj

burka - bura, uzburkanost (mora)

burkati - činiti nemirnim, uzbuđivati

burla - čir; oteklina

burlav - čirav

bus - grm

bus (tal.) - šimšir

bušac - nesit (pelikan)

bušati se - rasti u bus, rasti u struk

buslomanski - muslimanski, islamski

busulo - kompas, busola

buturnica (rum.) - zatvor, tamnica

buzdoganj, buzdovan
C

caetera et graeca (lat.) - ostalo i grčki

caeterum (lat.) - uostalom

caftiti - cvjetati

caftjeti - cvjetati

cafuta, kao vlačuga, u pogrdnom značenju: bludnica

cagar, kazalo. Od njemačkog: Zeuger

cajzlin (njem.) - čižak

cajzlin (njem.) - ptica češljugar

caklen - staklen

caklo - staklo

calembour (franc.) - igra riječima, kalambur

camatato deaurato, vrsta starinskog sukna

Camoens - v. Milton

canjek, krpa

canštoherski (njem.) - tanak, mršav kao čačkalica (njem. Zahnstocher)

canticum canticorum (lat.) - pjesma nad pjesmama

cantio - pjesma, popijevka

cantio (pl. cantiones; lat.) - pjesma, popijevka

Cantio alia. Ad notam - Pjesma (popijevka) druga, na notu (prema napjevu)

Cantio de matrimonio - Pjesma (popijevka) o braku

Cantio de Rakoczio - Pjesma (popijevka) o Rákóczyju

Cantio elegans ad not.[am] Dicsér - Lijepa (otmjena) pjesma (popijevka) na notu (prema napjevu) Dicsér (mađ. dicsér - hvaliti, slaviti; pohvala)

capa, šapa

capariti - začepiti

capiti - cvjetati

Captislava - tragikomedija hrv. pisca Junija Palmotića (1606-1657)

captiti - cvjetati

captjeti - cvjetati

captjeti - cvjetati

captjeti - cvjetati

captjeti - cvjetati

car - obično se misli na turskog sultana

Car - turski sultan Mehmed IV. (1648-1687)

care frater (lat.) - dragi brate

Care frater Paule, mamicam laudemus, / Cerevisia credas, liquor est supremus! (lat.) - dragi brate Pavle, hvalimo mamicu, pivo je, vjeruj, najbolje piće!

carmen (lat.) - pjesma

carmen in libris Sibyllinis inventum, proračanska sibilinska pjesma

Carmen summa cum devotione dedicatum ingeniosissimo viro, Herodoto croatarum (lat.) - pjesma s najvećim poštovanjem posvećena mužu, hrvatskom Herodotu

Caton - Marko Porcije Katon (234-149 pr. n. e.), rimski državnik, pisac i govornik, poznat po svome visokom moralu

Cascine - park-šuma blizu Firence

cavtiti - cvjetati

cavtiti - cvjetati

cavtjet - cvjetati, cvasti

cavtjeti - cvjetati

cćaše - cvjetaše

cecati, sisati

Cecilija, sveta - kršćanska mučenica iz 3. st; zaštitnica glazbe

cecka, sisa, dojka

cela (lat.) - ćelija

cela, celica (tal. cella) - samostanska soba

celiv, celov - cjelov, poljubac

celov - cjelov, poljubac

celovan'je - cjelov, pozdrav

chanson (franc.) - pjesma

chanson triste (franc.) - tužna pjesma

Chanteclair (Chantecler)- kazališni komad u stihovima franc. pisca Edmonda Rostanda (1868-1918); u djelu su glavni likovi životinje koje simboliziraju ljudske osobine (Chantecler je ime kokota)

Chavrak i Bresztyenszky, prvi je bio madžaron, a drugi vođa protukhuenovske opozicije. Ovdje je sve stavljeno pod kerempuhovski jedan koeficijent sub specie aeternitatis kerempouchianae

cendrati, zanovijetati plačući

cent (lat.) - stara mjera za masu, oko 50 kg

Cerber - troglavi pas iz grčke mitologije koji stražari na ulazu u podzemni svijet Had

cerberuš - Kerber (Cerber), u grč. mitologiji troglavi pas koji čuva ulaz u podzemni svijet

Cernica - mjesto u Hercegovini

Cerera - starorimska boginja zemljoradnje (grč. Demetra)

Cesargrad - tvrđava na lijevoj obali Sutle kraj Klanjca; nekoć vlasništvo grofova Celjskih, danas ruševina

cić - radi

cić - radi, zbog

cić - radi, zbog

cič - radi; zbog

cić - zbog, radi

cić (cića) - zbog; radi

cić (cića) - zbog; radi

cić i cića - zbog, radi

cić, cića - zbog, radi

cić, cića - zbog, radi

cić, cića - zbog, radi

cić, cića - zbog, radi

cić, cića, ciće, cijeć - zbog, radi

cić, cjeć - zbog, radi

cić, cjeć - zbog, radi

cinbr - neka vrst glazbila

cijeć - - zbog, radi

cijeć - zbog, radi

cijeć, cijeća - zbog, radi

cijeć, cjeća - zbog, radi

cijeniti - misliti, držati, smatrati

ciklop - kiklop

cil - cilj

cilo vino - nerazvodnjeno vino

cima (tal.) - vršak užeta

cimbaloto, vrsta tkanine

cimtorijum, ograđen prostor oko crkve, koji služi ujedno kao groblje. Od latinskog: coemeterium

cina - cijena

cina - cijena, vrijednost

cinam - drvo cimetovac

cindula, Chelidonium majus, vrsta cvijeta

ciniti - cijeniti, misliti

cinkati - zvoniti

cinkuš, golgotsko zvonce, koje zvoni kad nekoga vode na stratište ili na groblje

Cinkuš, maleno zvono

Cintija - konvencionalno žensko ime u starijoj poeziji (inače pridjevak boginje Artemide, prema gori Kintu na otoku Delosu)

cintor (prema tal. cimitero) - prostor oko crkve, crkveno dvorište; groblje

cipov - cipovka, mali bijeli kruh

cipov, bijeli kruh pšeničnjak. Po svoj prilici od madžarskog

cipres - čempres

cipres - čempres

Cipripor - Amor, bog ljubavi

ciriti (s akuz.) - ceriti

cirkva - crkva

citara (grč.) - žičani glazbeni instrument citra, kitara, vrsta lire

Citerska - "pridjevak Venerin, koju su na otoku Citeri mnogo slavili" (Vladimir Mažuranić)

Cithara octochorda - Osmerostruna citara

cito, citissime, brzo, brže, najbrže, hitro

citrona - limun, četrun

cjeć - zbog, radi

cjeć - zbog, radi

cjeć(a) - zbog

cklen - staklen

ckliti - cakliti se, stakliti se, sijati se

cklo - staklo

cklo - staklo

cklo - staklo

cklo - staklo

cklo - staklo

ckniti - kasniti

ckniti - kasniti

ckniti - kasniti

ckniti - kasniti

ckniti - kasniti

cripati - crpsti, izbacivati

cknjenje - kašnjenje

cknjeti - kasniti

ckvara (tal.) - mast

ckvarna - ljaga, sramota

ckvarnost - oskvrnjenost

ckvrn - oskvrnuće, sramota, ljaga

ckvrniti - skvrnuti

clair-obscur (franc.) - svijetlo-tamno

clamaverunt ambo (lat.) - uskliknuše oba

Clav - izmišljeno starorimsko ime

coclav - mljaskav

Coelij - jedan od sedam rimskih brežuljaka; v. sedmera brda

coena (lat.) - gozba

colon, colonus, kmet, sebar

colonelissa, pukovnikovica, žena zapovjednika

cominciato - započeo

comme il faut (franc.) - kako treba, otmjen, elegantan

compara non so da che paes - pojavi se ne znam odakle

compendium sive epigramma (lat.) - sažetak ili epigram

con la danza - s plesom

conditio sine qua non (lat.) - uvjet bez kojega se ne može

confiteor (lat.) - "Ispovijedam se", pokajna molitva

conte (tal.) - grof

conto (tal.) - račun, predujam

convenuti - dogovorili se, složili se

copernica, vještica. Od njemačkog: Zauberin

coprati, zecoprati, čarati. Od njemačkog: zaubern

coprija - čaranje

coprija (njem.) - čaranje, vradžbina

coprija (njem.) - čarolija

crngarast - crnomanjast, tamnoputan

crnina - 1. mrak; 2. vrsta loze

ctiti - cvjetati

ctiti (prez. ctim) - cvjetati

ctiti (prez. ctim)- cvjetati; cte - cvate

čtiti se - štovati se

ctjeti - cvjetati

ctjeti, ctiti - cvjetati

cujzati, jašiti na ždrebetu; cujzek: ždrijebe

cukar - šećer

Cunard Line, transatlantska kompanija, koja je u toku jednog decenija prebacila na drugu obalu Oceana nekoliko stotina hiljada naših emigranata

cunja, krpa

cušpajz, varivo. Od njemačkog: Zuspeise. Tu je riječ izmislio austrijski komičar i dramatičar J. Nestroy (1801-62), i ona je decenijama djelovala smiješno. Vidi: tri fertala na cušpajz

cusrav - poderan, rastrgan

Curvarivi - nejasno

cuvita - sova

cvel - cvilio; cvao

cvesti (prez. cvetem)- cvasti, cvjetati

cvil - plač, cviljenje

cvrtje - prženo salo, slanina itd., sve što se cvre; čvarci

cvrtje, kajgana

cmizdriti se, tiho plakati gutajući suze, kenjkati

cmrok - borov, odn. smrekov gaj

coldat (prema tal. saldare) - platiti, namiriti dug

cosi e - tako je

crikva - crkva

crikva - crkva; hram

crkva - hram (pored uobičajenoga značenja)

crljen - crven

cucek, pas, pseto

Č

ča - što, nešto, zašto; ča godi - što god, bilo što

čačke - bezvrijedne stvari, tričarije, igrarije dječje

čađavica, vrsta puške. Vidi: sajavica

čado - čedo, dijete

čafran - šafran

čagljikati - škakljati, golicati

čaj - tanka magla, izmaglica

čakoli - nešto

čalaran (mađ.) - varav, lažan; lukav, himben

čalarbina - himba; čalaren - himben; čalarnost - himbenost

čalaren - himben, varljiv

čalaren - varljiv, himben, lukav

čalaren, himben, prevaran, lažan. Od madžarskog: csalárd

čalarnost (mađ.) - varljivost; prijevara, lukavština

čalma (tur.) - platneni ovoj oko fesa kod muslimana; turban

čalun (tal. celone) - prostirka

čam - "neka ljuta muha" (Akad. rj.)

čanča (tal. ciancia) - šala, besmislica

čano - što, ono što

čano - što, štono

čapa - nenadana i velika nesreća

čarda (mađ.) - krčma na pusti (v.) u Mađarskoj

čarljeniti se - crvenjeti se, postajati crven

čarn - crn

čarn - crn

čarn - crn, taman

čarni grudanjek, posljednja gruda na mrtvačkom lijesu. Riječ ima mračno simboličko značenje

čarnj - crnj, crni prišt

čarv - crv

čâs - čast

čâs - čast

čâs - čast

čâs - čast

čâs - čast

čâs - čast

čaša gnjizda - šupljina gnijezda

často - često

často - često

čauš (tur.) - stari svat, šaljivčina u svatovima

če - ako

če - ako

če - ako

če - ako

če - ako

čeber - čabar, kaca

čeber, drvena posuda, čabar

Čeh, Leh i Meh - legendarni praoci Čeha, Poljaka i Rusa

čehuljica - deminutiv od čehulja, čevulja (grožđa)

čehulka - ozobana grančica od grožđa

čelada, kaciga

čelebija (tur.) - gospodin

čelo - uže (pored običnog značenja)

čelo - uže, konop

čelozob - pčelozob, ptica koja jede pčele

čemer - otrov

čemer - otrov

čemer - otrov

čemer - otrov

čemer - otrov

čemeran - otrovan

čemeran - otrovan; tužan

čemeren - otrovan

čemernost - otrovnost; tuga

čemin - jasmin

čengija (tur.) - harfa

čentaur - kentaur

čepati (prez. čepljem) - gaziti

čepati (prez. čepljem) - hodati, gaziti

čepljes - mediteransko drvo kvrgavih grana

čeprem - iako, premda

čeprem - premda, iako

čepris - čempres

čer - jučer

Čerbar - Kerber, troglavi pas iz grčke mitologije koji čuva ulaz u podzemni svijet

Čerešnja, trešnja

čerijen - ognjište

Čerkasi - Čerkezi, narod sa srednjeg i sjeverozapadnog Kavkaza

Čermak, Jaroslav (1831-1878) - češki slikar, putovao našim krajevima i ostavio više genr-scena iz života stanovništva tih krajeva

černiložderec, čovjek koji živi od toga, što je svojim pisanjem zaslužio; u pogrdnom smislu: čovjek koji je u stanju za koru kruha sve napisati

červ - crv

červič (dem.) - crvić

červojedina vutla, šupljikava crvotočina

čes - kob, sudbina

čes - kob, sudbina

čes - kob, sudbina

čes - kob, sudbina

čes - kroz

čes - sudbina

čes - sudbina

čes - sudbina, sreća

čes - sudbina, sreća

čes, čest - kob, sudbina

čes, čest - sreća

čes, čez - kroz; preko; za

česa - čega; s česa - zbog čega

Cesar - austrijski car Leopold I. Habsburg (1657-1705)

česar - car

Česar - Gaj Julije Cezar (100-44 pr. n. e.), glasoviti rimski vojskovođa i državnik

česarica - carica

česati - češljati

česmen - čestit

češnjovka, kobasica u kojoj ima mnogo češnjaka, bijela luka

čest - sudbina

čestit - sretan

čestokrat - često puta

česvina - crnika, vrsta zimzelenog stabla sličnog hrastu koje raste na Sredozemlju

četernja, cisterna. Od madžarskog: csatorna

četertavec, đavo koji se pojavljuje o kvatrima, tj. o četvrtgodišnjem postu

četrun - limun, citron

četvartinaste - četrnaest

čevčeg - deminutiv od čevčežac (berberis vulgaris)

čez - kroz

čez - kroz

čez - kroz

čez - kroz

čez - kroz, preko

čez - kroz; za

čez, kroz

čeze - kroz

či - ako

čičindar - čičimak, vrsta južnog voća

čik mejdane (tur.) - hajde u borbu, izlazi

čim - ako, dok (pored običnog značenja)

čim - ako, dok (pored običnog značenja)

čim - budući da; kad

čim - tek, tek što; budući da

čimi/čini - čari, znamenje

Činaro - Cinar, ili Kinira; v. Mira

činenje - djelo

činiti - činiti, raditi; nagovarati, primoravati; činiti rat komu - ratovati protiv koga; činiti hvalu - biti hvaljen; činiti škodu - škoditi; činiti targe - trgovati; činiti žežin - postiti

činiti - narediti (pored običnog značenja)

činiti - zapovjediti

činiti targe - trgovati

činiti žežin - postiti

činjen'je - posao, djelo, čin

činž, vrsta daće, poreza, najamskog novca. Od njemačkog: Zins

čipkeš, odjeven u čipke, kicoš

Čirče - Kirka, čarobnica iz Homerove "Odiseje" koja je mornare pretvorila u svinje

čis - čist

čisal - broj

čislo - broj

čislo - brojanica

čistinja - čistoća

Čistosrid - nadimak, načinjen od čista srida

čit - čitav

čitati - častiti, cijeniti

čitovat - čitav, cio

čitovat - čitav, čio, zdrav

čkoma - potajno, mučke

čkometi - šutjeti

čkometi, začkometi, mučati, šutjeti, ućutati

čkomi (kajk.) - šuti!

čkomiti (kajk.) - šutjeti

Člen, členac = član = članovi.

člen, paragraf

čljan - članak, član

človič(s)tvo, človištvo - čovještvo

človištvo - čovječnost, ljudskost, naravnost

čmela, pčela

čmerknuti - pisnuti

čmržiti - mrmljati, šobonjiti (očito se radi o slabo utisnutom čepu, klečici, na rakijskom kazanu pri pečenju: Čmrži klečica, curi žganica...)

čoha (tur.) - vrsta sukna

čokli - cokule

čombali - nakit

čombrast, kočoperan

čor (tur.) - slijep

Čovjek zasukanac - prevrtljivac bez vjere.

črakuliv - brbljav

čreda - stado

čredo, čreda, vrsta, red, četa, stado

črep - crijep

črešnja - trešnja

črešnja - trešnja

čret(a) - močvarno mjesto

črevec - crijevac (vrsta biljke, stellaria media, veronica arvensis, veronica agrestis)

črevo, crijevo

črez - kroz

črez - kroz; do

črida - krdo, stado

črida - niz

črip - crijep

čripati se - crpsti se

črišnja - trešnja

črišnja - trešnja

črlen - crven

črn - crn

črtog - ložnica

Črvleno morje - Crveno more

čte - čita (od čtiti)

cte - cvate (v. ctiti)

čten - štovan

čten'je - čitanje

čteti - čitati (prez. čtem, čtejemo)

čtiti - čitati

čtiti - čitati

čtiti - čitati

čtiti - čitati

čtiti - čitati

čtiti - čitati

čtiti - čitati

čtiti - čitati, štiti

čto - što

čtovati - štovati

čtovati - štovati, poštivati

čtovati - štovati; čtovati se - počastiti se

čtovati se - častiti se

čuba, čube, krupne usne, gubica

čudan - divan; vrijedan čuđenja (pored običnog značenja)

čudan - divan; vrijedan čuđenja (pored običnog značenja)

čuditi se - čuditi se; diviti se

čudno - čudno; divno

čudo - dugo, puno

čudo - mnoštvo (pored običnog značenja)

čudo - s čudom - u čudu, diveći se

čujaše se - čuđaše se; isp. čuditi se

čuješ, pogrdni naziv za slugu, vojnika bez čina, kmeta. Riječ je bila još živa po austrijskim kasarnama za vrijeme Prvog svjetskog rata 1914-18

čuju (se) - osjećam (se)

čuklavec, kljast. Madžarski: csonka

čul (tur.) - struka, pokrivač za konje

čupak - čuperak; čupavac, raščupanac

čurka - vrsta kobasice, krvavice

čurka, kobasica krvavica

čuti - čuti; paziti; čuj, čuj se - pazi, pazi se, čuvaj se

čuti - čuvati; bdjeti (pored običnog značenja)

Čuti kukavicu natašte znamenuje u našem narodu zlo.

čuti se - čuvati se

čuti se - osjećati se

čutiti - osjećati

čuven - čudesan

čuvida - maska, krabulja

čverčati - cvrkutati

čverstan - čvrst

čvrčîdo, cvrče

Ć

ćafir (tur.) - nevjernik, nemusliman

ćajko - otac

ćar (tur.) - dobitak, korist, zarada

ćebab (tur.) - ćevap, isjeckano pečeno meso

ćefiliti (tur.) - jamčiti

ćelija (grč.) - soba

ćemane (tur.) - gusle, violina

ćerćivo (tur.) - prozorski okvir

ćeremejle (tur.) - ugodi mi

ćivot (grč.) - odar, katafalk

ćorda (tur.) - zakrivljena sablja

ćućen'je - oćut, osjet; tila ćućen'je - putenost

ćućenstvo - osjećaj

ćućet - ćutjeti

ćud - ćud, narav; običaj; vladanje

ćudina - prijeka ćud

ćuh - ćuh, dah, dašak

ćuhtati - lepršati

ćut - osjet

D

d' - da

da - da, e da, nego, kako, neka, kada; da prem - premda
da - da; a, ali, nego

da - da; a, ali, nego; da budi - pa ako i bude

da = gda - kad

da = gda - kad

da = gda - kad, kada

dâ = gda - kad, kada

da se srce razveseli,

Da si i ubit me u odluci - da me hoćeš i ubiti

da za cvijetom plod ću imati - da ću udovoljiti svojoj ljuvenoj želji

Dabog - ili Dajbog (Dažbog), u slavenskoj mitologiji općeslavensko božanstvo Sunca, boga usjeva i ljetine, istovjetan je s Perunom

Dafne - djevičanska nimfa, kći riječnog boga Peneja; da je zaštiti od Apolonove ljubavipretvorio ju je otac u lovorovu stabljiku.

Dafne - nimfa, kći riječnog boga Peneja; Apolon (Feb) ju je pretvorio u lovor

daidža (tur.) - ujak

daj - bar

daj - bar, barem

daj - barem
daj - barem

dajda - deder

Dakako da sam se doista plašio od ugriza nekolicine zavidnika, koji zlonamjerno tumače Tvoj, nedavno na slavu domovine i hrvatskog puka hrvatski objavljeni rad o evanđelju gospodnjem i o blagdanima - zavidnika, za koje, kako poslovica kaže, ništa nije sveto nego ono što sami hoće.

dake - dakle

dake - dakle

dake - dakle

dake - dakle

dake - dakle

dake - dakle
dake - dakle

dale - dalje

dale - dalje

daleč - (prid.) dalek

daleč - daleko

daleč - daljina

daleč i daleče (pril.) - daleko

daleč, daleče - daleko

daleč, daleče - daleko

daleče - daleko

daleče - daleko

daleče - daleko

daleče - daleko

dali - ali

dali - ali, nego, već

Damfne - Dafna, kći riječnoga boga Peneja, koju je Apolon pretvorio u lovor zbog neuzvraćene ljubavi

Damon Pitagorik - starogrčki filozof pitagorovac; zajedno sa Fintijom (Pitija) bio u službi skrakuškog tiranina Dionizija Mlađeg; kad je Dionizije Fintiju osudio na smrt, Fintija ga je zamolio da ga pusti kući da obavi neke poslove; kralj je to dopustio, ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti; Fintija se zadržao zbog različitih neprilika, pa je Damon već stajao pod vješalima kada se u posljednji čas Fintija vratio; vidjevši takvu vjernost, Dionizije je oprostio kaznu Fintiji

dan od suda - sudnji dan

dan, računni [!] - dan obračuna, sudnji dan

dani - niti

Danica - časopis Lj. Gaja, u kojemu je budio nacionalnu svijest; izlazio u Zagrebu 1833-1867. s prekidima, pod naslovom Danica horvatzka, slavonzka y dalmatinzka i Danica ilirska

daničkinja, puška iz Danske

danja pučina - sredina dana

Dante Alighieri (1265-1321), najveći talijanski nacionalni pjesnik, autor Božanstvene komedije

danu - ali

danu - ali, no

danu - ali, no, ipak; pače, štoviše; ded, deder

danu - nuder, deder

dar - (pril.) barem
darćući - dršćući

dari (do) - sve (do), čak (do)

darovit - darovan, obdaren, obasut poklonima

daržan'je - držanje

daržan'je - posjed

daržati - držati, smatrati, cijeniti

daržati se - cijeniti se

daržava - posjed; kraj

daržava - posjed; kraj

dati - dati; pružiti, podariti; dopustiti; dati hvalu - zahvaliti; dati se - odati se, predati se, prepustiti se; dati krivicu sebi - okriviti se

dati krivinu sebi - okriviti se

dati na moren'je - dati umoriti

dati na svit - roditi

dati se poznati - ukazati se

davor, davori - uzvik, bojni poklič

davori - uzvik divljenja, žalosti i dr.

davorija - junačka pjesma; naziv je izveden prema imenu slavenskog božanstva rata Davoru

davorija - junačka, bojovna pjesma (prema slavenskom bogu rata Davoru)

davoriti - govoriti

davoriti - pjevati junačke pjesme

davorski - pridjev prema Davor, slavensko božanstvo rata

daž - dažd, kiša

daž - dažd, kiša

daž - kiša

daž - kiša, dažd

daž - kiša, dažd

daž(d) - kiša

dažditi - kišiti

De agonizante praec.[atoria] - Molitva nad umirućim

De Francisci i Keršnjavi, prvi: predsjednik Khuenovog sabora, a drugi: odjelni predstojnik za bogoštovlje i nastavu. Eksponenti khuenovskog režima. Keršnjavijeva književno-kulturna kozmogonija bila je donedavna još modelom naše srednjoškolske nastave, uglavnom kontrareformacione i reakcionarne

de Ligne, Charles-Joseph (1735-1814) - belgijski general, služio u austrougarskoj vojsci i u Rusiji; slavan zbog svoje duhovitosti, ostavio je mnoge zapise o svom vremenu

De octo Beatitudinibus - O osam blaženstava

de ogn' ora - uvijek

De paenitentia - O pokajanju

de po che mandato - iza kako poslao

de profundis (lat.) - iz dubine

De profundis (lat.) - početni stihovi pogrebnog psalma, Iz dubine

Dečani - srpski srednjovjekovni manastir na današnjem Kosovu

deci, turopoljski lokalizam: momci!

Dečînstvo, djetinjstvo

dejački - latinski

dekla - djevojka

dekla - djevojka

dekla, djevojka, cura

deklěca - djevojčica, draga

del, metnuo

delet (lat.) - naslada, ugoda, zabava, veselje, raskoš

deletan (lat.) - ugodan, zabavan

deletati (lat.) - zabavljati

deli (tur.) - junak

Delijanka - djevojka s otoka Dela, o njoj pjeva Ovidije

Deljan - čovjek s otoka Dela

demerkinja (tur.) - demeskinja, sablja od čelika, kakva se kovala isprva u Damasku

demeskinja (tur.) - čelična sablja kakva se kovala u sirijskom gradu Damasku

demeškinja (tur.) - sablja od čelika kakva se isprva kovala u Damasku

demeskinja (tur.) - vrsta orijentalne čelične sablje, kakva se proizvodila u Sirijskom gradu Damasku

demiškija (tur.) - vrsta orijentalne sablje koja se isprva kovala u Damasku

Demofont i Filide - prema mitu, Filida je čekajući Demofonta, grčkog junaka koji je sudjelovao u trojanskom ratu, počinila samoubojstvo

Den Serditi, Dies Irae, Dan Gnjeva Gospodnjeg

den, pitan - v. pitan den

den, pitani - sudnji dan

den, srditi - sudnji dan

denevir, šišmiš; sablast uopće. Od madžarskog: denevér

denigati (lat.) - ne dati, odbiti, uskratiti

deo gratias (lat.) - bogu hvala

der - čak, sve, još; der do - sve do

der - sve do

der, deri - čak, dotle da, sve do

derčati - trčati

Derenčin ban - hrvatski ban Emerik Derenčin, zapovjednik hrvatske vojske koju su Turci teško porazili na Krbavskom polju 1493. godine Umro je u turskom zatočeništvu

deri - čak, dotle da, toliko da, sve do

deri - čak, sve do

deričan - opasan; čestit, valjan; izvrstan, odličan

derni (tur.) - nesretni, jadni

dert (tur.) - briga, tuga, žalost; ljubavni jadi, strast, pomama

derviš (perz.) - pripadnik derviškog reda, muslimanski isposnik - redovnik; znači i skroman, povučen čovjek

deržati se na koga - uzdati se u koga (O. Šojat, oholiti se; srditi se)

dešć - kiša

desetsto - deset stotina

Desnićka Verka (Veronika) - druga žena Fridrika Celjskoga, koja je - po narodnoj predaji - bila vještica i očarala svoga muža tako da je ubio svoju prvu ženu i uzeo nju; kad je to vidio Fridrikov otac Urlik, dao ju je ubiti

desperati (lat.) - očajavati

detela - djetelina

deti - staviti

deti - staviti; dovesti; kam se ču deti - kamo ću (sam sa sobom)

deti - staviti; kam se gode deneš - kamo god pošao, gdje se god sakrio

deti (prez. denem) - staviti, metnuti; Bum škrlak na vuho del - Nakrivit ću šešir na uho

deti, devati - staviti, stavljati

Deus (lat.) - Bog

deva - djevica

devaginati degni, mačevi iskoričeni, gole sablje. Od latinskog: vagina, korice i njemačkog: Degen, mač

devenica, nadjevena kobasica, jetrenica

devesinja - devesilje, vrsta trave

deveto vrime - predvečerje (?)

devot (tal.) - pobožan

devoto (lat.) - pobožno

dežđ - kiša, dažd

dežd, dežđljiv, kiša, kišovit

dežđek - kišica

deždevnjak, vrsta guštera, salamander

deždj - dažd, kiša

dežela - kraj, pokrajina

dežela - kraj, zemlja

deželja - zemlja, kraj

deželja - zemlja, pokrajina

di - v. diti

di - v. diti
di - v. diti

Dianira - Dejanira, druga Heraklova (v. Alčide) žena, koju je pokušao ugrabiti kentaur Nes (Nizo); Nesa je Heraklo ubio otrovnom strelicom. Umirući, Nes je Dejaniri savjetovao da, ako je Heraklo prestane voljeti, samo njegovom krvlju natopi Heraklovu odjeću. Obzirom da je krv bila otrovana strelicom, Heraklo je, kada se to dogodilo, umro; Dejanira je potom počinila samoubojstvo

dičak - dječak

dičer (mađ. dicsér) - hvaliti, slaviti; pohvala

dičiti - slaviti

dičiti - slaviti

dičiti - slaviti; dika - slava

Dicitur ad notam ut supra - govori se po notama kao gore

did - djed, starac

Dido - Didona, mitska utemeljiteljica Kartage, u koju se zaljubio Eneja; kad ju je ostavio, Didona se spalila i proklela Rimljane (Eneida)

Dido, Didona, legendarna kraljica Kartage; zaljubila se u Eneju koji je na svojim lutanjima od Troje do Italije dospio i do njezine zemlje; kad je Eneja, gonjen sudbinom, morao poći dalje, Didona se spalila.

Dies irae (lat.) - početak crkvene pogrebne pjesme, "Dan gnjeva"

Dies irae, dies illa - Dan srdžbe, dan onaj

Dies ire (lat.) - Dan gnjeva, početak psalma o Sudnjem danu

dih - v. diti

dihoslasan - ugodnog mirisa, mirisan

dijabolik - vražji, đavolski

dijacint, Hyacinthus, cvijet

dijačka - narodna pjesma

dijački - latinski

dijak - đak, učenik, student; čovjek koji se služi latinskim jezikom

dijak - đak; onaj koji je izučio škole i poznaje latinski jezik

dijak - onaj koji je izučio škole i poznaje latinski jezik

dijak (grč.) - đak; klerik; pisar

dijakrič pemski, u pravdanjima oko našeg pravopisnog pitanja pojavila se pedesetih godina prošlog stoljeća u našoj javnosti pretpostavka, da je dijakritične znakove izmislio jedan Čeh ili Poljak, po prezimenu: Dijakrych

Dijana - rimska božica lova

Dijana - starorimska boginja lova

Dijana - starorimska božica lova

Dijana, Diana - rimska božica lova (grč. Artemida)

dijeliti se - rastati se

dijeljati se - rastati se

dijeljen'je - rastanak

dijena - dijeljena (u pjes. Sretan povratak vidi 48. stih: oli si s braćom dijena.).

dijeta, požunski sabor

dijetenklasa (njem.) - činovnički razred

dijetenklasni bogci - fraza iz Starčevićeve bijesne kampanje protiv "činovnika i druge gospode"

diju - v. diti

diju - v. diti
diju - v. diti

dika - slava

dika - slava

dika - slava

dikla - djevojka

dikla - djevojka

diklica - djevojčica

diklica - djevojčica

diklica - djevojčica

diklica - djevojka

dil - 1. dio, dijel; 2. radi, poradi (Boga dil - boga radi); 3. v. diti
dil - 1. dio, dijel; 2. radi, poradi (nauka moga dil - radi moga nauka)

dil - dio; radi, zbog; toga dil - zbog toga

dil - radi; toga dil - radi toga

dil - zbog, radi

dil - zbog, radi; dil togaj - radi toga

dilan - djelan, tesan, klesan

dili - djelima

dili - djelima

diliti se - dijeliti se, odlaziti

diliti se - rastati se
diliti se - rastati se, poći

dilj i dilja - zbog, radi, poradi

diljen'je - rastanak

dilji - dulji

dilji - dulji

diljina - duljina

dilnik - dionik, svjedok

dim - od gl. diti, govoriti - govorim

dim - v. diti

dim - v. diti

dim - v. diti

dim - v. diti

dim - v. diti
dim - v. diti

dim ti od plod - govorim ti o plodu, porodu

dim ti od plodi - govorim ti o plodu, porodu

dim, dime - govorim (v. diti)
dimati - duhati, puhati

dimati - puhati

dimati - puhati

dimati (prez. dam) - puhati

dime - doma, kući

din (tur.) - vjera

din (tur.) - vjera, vjerozakon

diner, sluga. Od njemačkog: Diener

diomanat - dijamant

Diomed, jedan od najvećih grčkih junaka pod Trojom, ranio je Afroditu (Veneru) kopljem u ruku kad je ova ispred njega štitila svoga sina Trojanca Eneju.

Dioskuri - sinovi Zeusovi i Ledini, Kastor i Poluks, simbol bratske ljubavi; poslije smrti postali su zvijezde

Dioskuri -Zeusovi sinovi Kastor i Poluks, simboli neuništive bratske ljubavi

dipli - diple, dvojnice

dipli - dvojnice (glazbeni instrument)

direk (tur.) - stup, greda; stožer, temelj; oslonac

Dirijade - nimfe drveća

diš - v. diti

dišati (prez. dišim) - mirisati

dišati (prez. dišim)- mirisati

dišati, mirisati

dišeć - mirisan

dišeči - mirisni

dišî - miriše

dišiplina (lat.) - nauk

dišiti - mirisati

diskord - neskladan skup zvukova (isp. akord); nesklad

disperana (tal.) - očajna

disput (lat.) - rasprava, spor

distvo - djevičanstvo; isp. divstvo

dišuči - mirisav

ditca - djeca

ditel - dijetao

ditetak - djetešce

diti - (tal. dire) - govoriti

diti - nadjenuti

diti - reći, govoriti, kazati; dim - kažem, govorim

diti (prez. dim i dime) - govoriti

diti (prez. dim) -1. govoriti, kazati, reći; 2. djeti, staviti, metnuti
diti (prez. dim) -1. govoriti, kazati, reći; 2. djeti, staviti, metnuti

diti (prez. dim)- govoriti kazati

diti (prez. dim, diš...) - govoriti, reći, kazati

ditiramb (grč.) - himna u čast bogu Dionizu (Bakhu); lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima; hvalospjev, slavopojka

ditiramb (grč.) - starogrčka lirska pjesma u slavu boga Bakha (Dioniza); hvalospjev; lirska pjesma nadahnuta čulnim užicima

divenica - kobasica

divi - divlji

divjak - vepar

divljak - u nekadanjem hrvatskom saboru naziv za tzv. nezavisnog zastupnika koji ne pripada nijednoj stranci

divor - divovski

divstvo - djevičanstvo, nevinost; zgubiti divstva glas - izgubiti djevičanstvo

Dizom - lik iz Biblije, zaljubljen u Rutu Moapku

djati - činiti, učiniti

djati - reći

dlanati - teško raditi

dlenav, sluzav

dmiti - puhati

dmitra (grč.) - mitra, biskupska kapa

Dmitrić Nikola - Nikola Dimitrović, Nalješkovićev prijatelj i suvremenik.

dmjeti - puhati; dme - puše

do duga - dugo

do istine - zaista

do istine - zaista

dobahtati (prez dobašćem) - bašćući doći (prema bahat, lupa od nogu)

dobaviti se - domoći se, zaslužiti

dobića - dobitak, dobit

dobitac - dobitnik, pobjednik

dobitak - živina, stoka

dobiti - dobiti, steći; pobijediti, savladati, nadvladati

dobiti - nadvladati, prevladati svladati

dobiti - pobijediti, nadmašiti

dobiti - zarobiti

dobitje - dobitak, pobjeda

dobitje - pobjeda, slava

dobitnik - pobjednik

dobivati - pobjeđivati

dobivati - stjecati, zarađivati (pored običnog značenja)

dobnik peskotekuči, klepsidra, pješčana ura

dobra volja - dobrohotnost, dobrostivost, dobro raspoloženje (u društvu)

dobra volja k nam priseli.

dobročinac - dobročinitelj, dobrotvor

dobrodelnica - dobročiniteljica

dobrodjevan - milostiv, dobročiniteljski

dobrosrićan - sretan, dobrosretan

dobrovoljno - dobrohotno, dobre volje, rado

dobrunditi - doletjeti brundajući

dobude - dobije, pobijedi

dobude, dobudeš, dobudu - v. dobiti

dobudu - dobijem

dočas - začas

dočeti - dovršiti

dodi - v. doditi

doditi - dodijati, dosaditi

doditi - dodjeti, dotaknuti

dog - dug, dugačak

dogajati - događati se

dogši - dulji, duži

doguvanje - događaj; stvar

dohajati - dolaziti

dohajati - dolaziti

dohajati - dolaziti

dohajati - dolaziti, dohoditi

dohitati - dohvaćati; dobaciti

dohititi - dohvatiti, doseći; dostići

dohititi - shvatiti

dohititi - shvatiti

dohodak - nadarbina

dohojati - dohađati, dolaziti

dohončati - završiti; odlučiti; dokončati se - završiti
dohraniti - sačuvati, održati

Dojčin, Petar (Dóczy Peter) - uspješan vojskovođa i jajački ban iz druge polovice XV. stoljeća

dojti - doći

dojti - doći, stići; nadoći; dospjeti

dokla - dok, dokle

doklam - dokle

doklam - dokle

doklam - dokle, dok

doklje, dok

dokol - dokle

dokol i dokoli - dok, dokle

dokol, dokolu - dokle
dokole, dokolu - dokle

dokoli - dokle

dokoli - dokle

dokončati - umrijeti

dokonjati - završiti, prestati

dokturija (lat.) - znanost, učenost

dolaf (tur.) - ormar u zidu; plakar, niša; kolotur, čekrk; kovčeg, sanduk; pržionik, sprava za prženje kave

Dolce, Carlo Dolci (1616-1686) - talijanski barokni slikar

dolica - dolina

dolika - dolje

dolika - dolje

Dolina, dolina,/ w dolinie potoczek - / Nie moge zapomnieć dziewki czarnych oczek. (polj.) - Dolina, dolina, u dolini potočić - Ne mogu zaboraviti djevojčinih crnih očiju.

dolisti (prez. dolizu i dolizem) - doljesti, doći, stići

dolu - dolje

dom Mavar - Mavro Vetranović, dubrovački pjesnik.|

domeniti se - sporazumjeti se

Domicijan - rimski car (51-96 n. e.), vladao od 81. god, sin Vespazijanov; pomagao umjetnost; proglasio sebe božanstvom i počinio brojna zlodjela

domo - kući

domom - kući
domom - kući

domom zajti - otići kući, vratiti se kući

domoriti - dodijati, dosaditi

domoriti - dojaditi, dodijati

domoriti - dosaditi, dodijati
domoriti - dosaditi, dodijati

domorodec - rodoljub

domorodec, rodoljub

domov - kući

Dona Muerte (španj.) - Gospođa Smrt

dona nobis pacem (lat.) - daruj nam mir

Donadio, Bianka - operna pjevačica, članica pariškog "Théâtre Itaien" koja je 1877. gostovala u Hrvatskoj.

donigdi - donekle

dopal - dobiven, koji dopadne

dopasti se - dopasti, dokopati se

dopelati - dovesti

dopeljati - dovesti

dopeljati - dovesti

doplavati - doplivati

dopokom, dopokon - napokon, na kraju, konačno

doprašiti - dotrčati

doprhati - doletjeti

dopustak - dopuštenje; dopušteno

dopusti - dopuziti

dopustiti - dopustiti, podati, prepustiti, ustupiti

dopustiti se - prepustiti se

Dora Remebot - nije stvarna osoba

doro - konj dorat (tamni konj)

došad - došavši
došad - došavši

došasti - budući

dosegnuti - otkriti, spoznati, utvrditi

došestni - dolazeći

dosijetak - domišljaj, doskočica

doskončati se - dokončati se, dovršiti se

dosle - dosad

dosle - dosad

dosle - dosad

dosleka - do sada

dospijetak - svršetak, kraj

dospijevati - stizati na kraj, umirati

dospiti - dovršiti, završiti

dospiti - dovršiti; dohvatiti

dospivati - dospijevati, dolaziti; dovršavati, završavati; prestajati

dostakrat - mnogo puta, često

dostati - dospjeti; dobiti, naći

dostegnjača, čarapa do stegna

dostigovati - dostizati

dostkrat - dosta puta, više puta

dostoja - zaslužuje, vrijedno je

dostojan - dostojan, zaslužan, dopušten; sposoban; biti dostojan - zasluživati, zavređivati

dostojati - dostojati, zastuživati

dostojati se - odnositi se

dostojati se - udostojiti se

dostojiti - biti dostojan

dostojiti - zaslužiti, dostojati se

dostojiti se - biti dostojan, dolikovati

dostojno je - pristoji se, dotikuje

dosvaršiti - dovršiti, svršiti

Dotaći se brade mudracu držali su nekoć za "svetogrđe".

doteći - 1. dotrčati, brzo doći 2. steći, postići, dohvatiti, dostići
doteći - 1. dotrčati, brzo doći 2. steći, postići, dohvatiti, dostići

doteči - dotrčati

doteći - steći, zadobiti, postignuti, polučiti, dostignuti; doteći dobar glas - steći dobar glas

doteći dobar glas - steći dobar glas

dotegnuti - dotaknuti (dotegle - dotakle)

doticati - 1. dotrčavati, trkom stizati

dotla - dotle

dotmar - dotle
dotužiti - dosaditi

dovarći - dobaciti

dove - gdje

dovoliti - goditi

dovolje - dostatno, dobro

Doža, Dózsa György, vođa seljačke bune u Ugarskoj 1514. Zarobljen od Ivana Zapolje, kasnijeg kralja, bio je smaknut tako da su ga postavili na usijano željezno prijestolje, a na glavu mu tri puta pritisnuli zažarenu gvozdenu krunu, načinjenu od bivoljih brnjica. "Dožinom prijestolju dotjerali su devet smrtno izgladnjelih seljaka. Na muziku svirala, violina i zviždanja morali su igrati kolo, i poslije svakog zaokreta morali su, kao gladni vuci i svinje, da jednom zagriznu u vođino tijelo i da te krvave dijelove njegove progutaju. Onoga pak, koji nije htio da grize, a to se moglo poznati po tome, da li su mu usta bila crvena od krvi ili nisu, na mjestu su posjekli. Trojica, četvorica su tako platila svojim životom" (Gergely Sandór: "Historija Dožine seljačke bune".)

dozreti - ugledati

drabant, pratilac, trabant, stražar. Od talijanskog: trabante

drača - trava; bodljikave biljke

drača - trn, bodljika; trnje

drača - trnje

drag - skup, vrijedan (pored običnog značenja)

drago - skupo

dragoča, cijena

dragoljub - vrsta cvijeta

dragoljub - vrsta cvijeta, đurđica

dragoljubnost - ljupkost, dragocjenost

dragost- 1. skupocjenost, velika vrijednost; (pored običnog značenja)

dragovolnost - ljubaznost, uljudba

drakun - zmaj

drakun (grč.) - zmaj; također i Tursko carstvo, jer se zmaj nalazio na njegovom grbu; v. i novski drokun

dramiti se, razdremljivati se, rasanjivati se

drčati - trčati

drečno - jako, snažno

dregezniti, proburaziti

drempav, nezgrapno nepokretan čovjek, koji nosi svoju trbušinu kao mijeh

drenek - drijenak

dresel - neveseo, žalostan, tužan

dresel - tužan, žalostan

dresel - žalostan

dreseli - tužni
dreseli - tužni

dreseliti - žalostiti

dreseliti se - žalostiti se

dreseliti se - žalostiti se

dreseliti se - žalostiti se

dreseliti se - žalostiti se, tugovati

dreselje - tuga, žalost

dresel'je - tuga, žalost

dreselje - žalost, tuga

dresel'je - žalost, tuga

dresel'je - žalost, tuga

dresel'je - žalost, tuga

dresel'je - žalost, tuga

dresel'je - žalost, tuga

dresel'je - žalost, tuga

dresel'je - žalost, tuga

drevje - drvlje

drevje -drvlje

drěvo, drivo - drvo

drevovati - noćiti

drezgetati, zveketati

drhat - drhtaj

drijada (grč.) - šumska nimfa, gorska vila

Drijade - starogrčke šumske nimfe

drijade - u starogrčkoj mitologiji šumske nimfe; gorske vile koje su živjele po gajevima u krošnjama drveća

Drijen - Drim, rijeka koja protječe kroz današnju Makedoniju, Kosovo i Albaniju

drijenjine - zbirna imenica prema: biljka drijen, drijenak (cornus parva)

drijevce - brodić, lađica

drijevo - brod, lađa

drijevo - brod, lađa

drijevo - brod, lađa

drijevo - lađa

drimušiti - drijemati, dremuckati

drisnice - bolest

drivje - drveće

drivo - drvo

drivo - drvo
drivo - drvo

drivo - lađa, brod; drvo

Drmačić Šimun - izdajica u Šenoinoj Seljačkoj buni

drnjkav - sitničav, dosadan, čangrizav

drobahan - droban, sitan

droban - malen, sitan

droban - sitan

droben - malen, sitan

droben - sitan, malen

droben - sitan, nježan, slab

droben - sitan, nježan, slab

drobn, sitan, malen

drokun - v. drakun

drokun (lat.-tal.) - zmaj

dromedar (grč.) - deva

dromon - teretni jedrenjak u starom vijeku, a ratni brod na vesla u srednjem vijeku

droptina - mrva

drotar, kotlokrpa. Od njemačkog: Draht

drpiti - vući, potezati

drugač - drugačije, inače

drugač kmet' ne budu siti,

drugda - katkad, ponekad

drugoč - drugi put

drum (grč.) - put, cesta

družba - društvo
družba - društvo

družba - društvo, zajednica, družba, mnoštvo

družben - uzajamno povezan, zajednički

družbeno - zajednički

družbovanje - drugovanje

družbovati - drugovati

družina - društvo; obitelj

družina - ukućani; služinčad; ljudstvo (u vojsci)

družina (dem. družinica) - ukućani; kućna posluga; prijatelji; družba

družiti - pratiti

držanje - posjed

država - zemlja, predjel, kraj, okolina, prebivalište

Du Bellay, Joachim (1522-1560) - jedan od najvećih francuskih renesansnih pjesnika

dub - drvo; hrast

dubak - demin. od dub, šumica, gaj

dubje - drveće

dubje - drveće

dubrava - šuma

dudaš - gajdaš

dudaš, gajdaš, čovjek koji svira u dude, u gajde, u diple

dude - gajde

dudice - gajde

duglje - (komp.) duže

dugovanje - događaj; stvar

dugovanje - stvar, posao

dugovanje - stvar; zabava

dugovati se - zanimati se

duha - miris

duha - miris

duha, miris, odor. Duha szmerdecska, foetor

duka - knez

Dum Pragae consulitis, Sclavonia amittitur: Dok vi u Pragu vijećate, Slavonija propada. Citat iz jednog dokumenta iz 16. stoljeća

Duma - vjerojatno se misli na ruski parlament

dumača - duboka dolina

dumpler (tal.) - duplir, dvokraki svijećnjak

Dunaj - Dunav

Dunaj - Dunav

Dunaj - Dunav; Beč

dunajski, bečki

dundar (perz.) - odio vojske; stijeg, zastava

dundo - stric

dunkati, top dunka, larma, grmi

dunst, pojam. Nemati dunsta: nemati pojma. Od njemačkog: Dunst, para

dunuti - gasiti

dupiti - grabiti

duplir (tal.) - dvokraki svijećnjak

duplir (tal.) - dvokraki svijećnjak

duplir (tal.) - dvokraki svijećnjak

duplir (tal.) - dvokraki svijećnjakđaur (tur.) - nevjernik, nemusliman, kršćanin

durat (tur.) - dorat, konj tamnoriđe boje

duševni sladoled - Starčević u "Pismima Magjarolacah" ironizira jalovost Strossmayerovih napora oko stvaranja Akademije usred žalosne i sveopće narodne i političke zaostalosti tom slikovitom frazom koja govori za sebe poglavlja

duvak (tur.) -koprena, veo

duvar (tur.) - zid

duvar (tur.) - zid

duvar (tur.) – zid

duvar (tur.) - zid, stijenka

duvna - redovnica

dva Ivana - kako se iz konteksta vidi, prvi je Ivan Zrinjski, a drugi Ivan Karlović, hrvatski ban 1521-1524 i 1527-1531; o bitki kod Jajca, koja se spominje u pjesmi Šišić piše: "Uto se Jajce, nemajući hrane i dovoljno vojske, nađe u krajnjoj nevolji. Hrabri Krsto Frankopan, sin kneza Bernardina, odluči da mu pomogne. Na udivljenje cijelog kršćanskog svijeta, Krsto izvede (ljeti 1525) svoju nakanu tolikom vještinom da je uz neprekidne bojeve u više dana izgubio samo tridesetak ljudi, dok je Turaka poginulo mnogo stotina"

dvakrat - dva puta

dvanadeste - dvanaest

dvaš - dvaput

dvaš - dvaput

dvaš - dvaput

dvaš - dvaput

dvaš - dvaput

dvići - dići

dvići - dići

dvići - dići

dvići - dići, dignuti
dvići - dići, dignuti

dvići i dvignuti - dići, dignuti; podignuti

dvignuti - dignuti

dvigši - digavši

dvizati - dizati

dvoj i dvoji - dvojak, dvostruk

dvoji - dvojak

dvojica, dvojina - dvojba

dvojiti - sumnjati, kolebati (se)

dvojžlivost - dvojbenost, nedoumica

dvor - zgrada, kuća; obitelj

dvoranin - ukućanin; službenik na dvoru

dvoranski - dvorski

dvoranstvo - čast dvoranina

dvoriti - služiti, ugađati

dvornji - uljudni

dvorno - udvorno, uglađeno

dvorno - udvorno, uljudno

dvorno - uljudno

Dzangle - Zancle je stariji naziv za grad Messinu na Siciliji, u kojoj je neko vrijeme Dinko Ranjina boravio baveći se trgovinom, i gdje se zaljubio u Liviju

d'žd - dažd, kiša

Dzeus - Zeus

dzora - zora

dzora - zora

dzora - zora

dzora - zora

dzora - zora

Dž

džanum (tur.) - duša

džeferdar (tur.) - vrsta puške

džeferdar (tur.) - vrsta puške

džidža (tur.) - dječja igračka; sitnica

džiger (tur.) - jetra

džilj - ljiljan

džilj - ljiljan

džilj (tal.) - ljiljan

Džove - Jove, Jupiter, vrhovni rimski bog (grč. Zeus)

Džulija - Julija, kći Cezarova i žena rimskog vojskovođe i državnika Pompeja; zapravo je umrla 54 g. pr. n. e, osam godina prije Pompeja

Đ

đardin (tal.) - vrt, perivoj

đaur (ar.) - nevjernik, nemusliman, kršćanin

đeđernost - srčanost

đel (tur.) - dođi

đemant, dijamant, dragi kamen, alem. Madžarski: gyémánt

đemant-kamen - dijamant, dragi kamen

đemija (tur.) - brod, lađa

đenar - siječanj, januar

đerđef (tur.) - okvir u koji se napinje platno za vezenje

đerma - poluga za izvlačenje vode iz bunara

đeverdan (tur.) - džeferdar, vrsta puške, katkad ukrašene draguljima

đidija (tur.) - junak

đisati - skakati

đisnuti - skočiti

đoput, pamuk. Od madžarskog: gyapot

đula, globus, kugla, topovsko tane ili zrno u obliku kugle. Od turskog: gülle. I madžarski: gyúl

Đulabije - đul turski znači: ruža, slatke mirisave jabuke crvene kao ruža

đulhisare (tur.) - ružičnjak

đulistan (tur.) – ružičnjak

đulistan (tur.) - ružičnjak, vrt s ružama

đulistan (tur.) - ružičnjak, vrt s ružama

đumber, vrsta ljekovitog korijena, koji se upotrebljava kao začin i mirodija. Od arapsko-perzijskog: zenđebîl. Zingiber, đumbir, đinđiber. Madžarski: gyömbér

đunđ (mađ.) - ogrlica oko vrata, niska, đerdan

đunđ, đunđanosen, biserovo zrno, gemma, margarita, biseronosan. Madžarski: gyöngy

đunđa partica - vrpca ukrašena perlama

đunđeni ropčec - biserom nakićen rubac

đure šelum (tur.) - rvimo se, borimo se

đuzel (tur.) - lijep

đuzeluk (tur.) - ljepota

E

E del vostro stato - a od vašeg stanja

E pur si muove (tal.) - ipak se kreće

Eđipat - Egipat

Efijalt - Grk koji je u Termopilskoj bitci izdao Spartance Perzijancima; općenito: izdajnik

eglenisati (tur.) - razgovarati se, zabavljati se

eh bien (franc.) - pa dobro

eiusdem notae - na isti napjev

eko - eho, jeka

Eko - Eho, nimfa pretvorena u stijenu i osuđena da ponavlja riječi koje drugi govore

Eko - Eho, nimfa pretvorena u stijenu i osuđena da ponavlja riječi koje drugi govore

Ekuba - Hekuba, Hekaba, žena trojanskog kralja Prijama, mati Hektorova, kojoj je svih 19 sinova poginulo u trojanskom ratu, a kćeri završile kao robinje; Ekuba je drama Marina Držića

Eleal - gradić u starom Izraelu, smješten sjeveroistočno od Mrtvoga mora, blizu Hešbona

elefant (lat.) - slon

Elena - Helena, kći Zeusa i Lede, žena spartanskog kralja Menelaja koju je oteo Paris, što je bio povod trojanskom ratu

Elena - Helena, najljepša od svih smrtnih žena, žena spartanskoga kralja Menelaja, u koju se zaljubio sin trojanskog kralja Prijama - Paris (Parid), te je s njim pobjegla u Troju, što je bio uzrok trojanskog rata.

elf (engl.) - patuljasti vilenjak

Eli! Eli! Lamâ azâvtani (hebr.) - jedan od načina čitanja Kristovih riječi izrečenih na križu, Bože moj! Bože moj! zašto si me ostavio?

elijant (tal.) - suncokret

Elikon - Helikon, gora u Beotiji u Grčkoj na kojoj je bilo sjedište muza

elikonsko vrilo - vrelo Hipokrena na brdu Helikonu, koje je provrelo tamo gdje je Pegaz kopitom udario o zemlju; simbol pjesničkog nadahnuća.

Eliseo - Elizija, biblijski prorok

Eližej - Elizej, biblijski prorok

elizeja polja - u grčkoj mitologiji ugodno mjesto gdje žive duše junaka i časnih ljudi nakon smrti

Eloiza - Héloise; v. Abelard

Elvira - jedna od žena koje je zaveo Don Juan

en avant (franc.) - naprijed

Endimion - u starogrč. mitologiji lijepi mladić u kojega je bila zaljubljena boginja Mjeseca

engedovati (mađ.) - popustiti, dopustiti; oprostiti; odobriti

Enimvero timebam hominum quoque invidorum morsus, quorum nonnulli, sanctos etiam tuos labores, super Evangelia Dominicalia, et Sanctorum festa, ad decus patriae, gentisque Sclavonicae nunc recens Sclavonice editos, et iam divulgatos, malevole reprehendunt, quibus nihil, nisi quod ipsi volunt, ut habet proverbium, sanctum est.

entelehija (grč.) - neprekidna duševna djelatnost, stvaralački princip, nerazoriva životna snaga

entrefilet (franc.) - mali članak u novinama

Eol - grčki bog vjetra

Eol - grčki bog vjetra

Eol - starogrčki bog vjetra

epiderma (grč.) - gornji sloj kože

epitaf (grč.) - nadgrobni natpis

er - jer

er - jer

er - jer

er - jer

er - jer

er - jer

er - jer

er(e) - jer; da

er, ere - jer

er, ere - jer

er, ere - jer

Era - Hero, v. Leandro

erbič, pravni nasljednik

erdegata, psovka. Od madžarskog: ördög adta, đavo stvorio, od đavla stvoreno!

Ereb - u starogrčkoj mitologiji jedan od naziva za carstvo mrtvih, podzemni svijet

ergo (lat.) - dakle

ergo: qui bene bibit, venit in coelum.

Erida - grčka boginja svađe

Erotica Biblion (grč.) - Ljubavna knjižica (djelo Mirabeauovo)

eršeg (mađ.) - nadbiskup

eršek engeduvani, biskup s previšnjom dozvolom. Madžarizam: érsek, nadbiskup i engedni, dopustiti, odobriti

Est Deus in nobis et nos agitante calescimus illo (lat.) - Bog je u nama, dok nas on potiče, zanosimo se. (Ovidije)

et cetera (lat.) - i tako dalje

et in capite (lat.) - i uglavnom, i u bitnom

et miraculosum (lat.) - i čudesno

Et qui curat de pluribus,

etar - miris

etir - eter

eto - to

Eugen Prvi - misli se na Eugena Kvaternika, koji je 1871. u Rakovici digao bunu protiv Austrije; u slučaju uspjeha bune, on bi se vjerojatno proglasio hrvatskim kraljem

Eugenija - franc. carica Eugenija-Marija Montijo de Guzman (1826-1920), žena Napoleona III, koja je uvela modu krinolina

Euklid - glasoviti grčki matematičar (4. st. pr. n. e.), utemeljitelj geometrije i matematike (Elementa)

Euride - Euridika, žena glasovitog pjevača Orfeja; kad je umrla od zmijinog ugriza, Orfej ju je pokušao izbaviti iz podzemnog svijeta, ali je prekršio uvjet da se neće osvrtati da je vidi prije nego što izađe na površinu

Euridiče - v. Orfeo

Europin tat - Zeus je, pretvorivši se u bika, oteo Europu

evazija (lat.) - uzmicanje, povlačenje; dvosmislenost, neodređenost

Evviva Italia! (tal.) - Živjela Italija!

Ex Pannonia (lat.) - iz Panonije

excelsior (lat.) - uzvišen, izvanredan, sjajan

Ezekijel - starozavjetni biblijski prorok

ežempal (lat.) - primjer

F

fabulije - prazne priče, naklapanja

facendo - čineći

fačuk, bastard, kopilan. Od madžarskog: fattyú

fad (franc.) - bljutavost, dosada

Faeton - u grč. mitologiji sin boga sunca Helija; zamolio je oca da mu dopusti da jedan dan upravlja nebeskim kolima, ali se - preslab za taj posao - srušio i gotovo zapalio zemlju

fagabunt, skitnica, protuha. Od francuskog: vagabond

fahman (njem.) - stručnjak, vještak

fajda, korist. Od arapsko-turskog: fajda

fajten, fajtni, vlažan. Od njemačkog: feucht

fakla, baklja, buktinja. Od njemačkog: Fackel. "Na čeladi fakla" bit će da je vrsta upadljivog nakita na vojničkoj kacigi

falat - komad

falat, falaček, komad, dio nečeg. Od madžarskog: falat

falinga (tal.) - greška, pogreška, nedostatak

faliti - pogriješiti

falšen, falšiv, kriv, lažan. Od njemačkog: falsch

falšnost (njem.) - neiskrenost, nepoštenje

fana, zastava. Od njemačkog: Fahne

fančen - osvetljiv

fančlivost - osvetljivost

fant, momak, veseljak

fantenje (mađ.) - osveta, osvećivanje

faos - falš, lažan, pogrešan

faozo - falš, lažno, krivo, pogrešno

fara, farni, župa, župni. Od njemačkog: Pfarre

faram - stariji izraz za današnji izraz farma

farba (njem.) - boja

fariž, konj. Grčka riječ: phares

Farnese - poznata talijanska plemićka obitelj

fartuh, fertuh, pregača. Od njemačkog: Vortuch

fater (njem.) - otac

fatigati (tal.) - truditi se, mučiti se, teško raditi

Fatum (lat.) - Usud, Sudbina

Faun - Faon, lijep mladić iz Mitilene na otoku Lezbosu, u kojega se nesretno zaljubila pjesnikinja Sapfa (Safo, v.)

Faun - starorimsko niže božanstvo, šumski bog, pokrovitelj stada, dlakav, s kozjim repom, rogovima i nogama

faun (lat.) - u starorimskoj mitologiji niže božanstvo koje živi u šumama i planinama; dlakav, s kozjim nogama, repom i rogovima

Favstina - Annia Galeria Faustina Mlađa, žena rimskog cara Marka Aurelija

Fažon - grah

Feb - nadimak boga Apolona, "Sjajni"

Feb - pridjevak grč. boga sunca Apolona, "sjajni"

Febo - pridjevak starogrčkog boga Apolona, "Sjajni"

febra, groznica. Od latinskog: febris

fedrih, špicflam, vrsta mesa. Od njemačkog: fedrig, gibak i Flaum, najfiniji sloj slanine

fehtati (njem.) - prosjačiti

fehtati, fehtar, moljakati, prositi, prosjak. Od njemačkog: fechten

fela - vrsta

fela, vrsta. U prenesenom smislu: bližnji. Od madžarskog: fel, polovica

fenić - feniks, ptica iz egipatske mitologije. Po predaji ona je svakih 500 godina dolazila u Heliopolis, sagradila sebi gnijezdo na Ozirisovu hramu, u njemu se spalila i iz pepela uskrsnula mlada. Simbol neumrlosti.

fercovati - puhati, dahtati; srditi se, ljutiti se

Ferdinand (1793-1875) - austrijski car, vladao od 1835; epileptičar nesposoban za vladanje, pa je državu zapravo vodio knez Metternich; nakon revolucije 1848. i pada Metternicha, abdicirao u korist svog nećaka Franje Josipa I.

ferflati, brbljati

fertal, četvrt. Od njemačkog: Viertel

fertun, pregača, vidi: fartuh

festa - svečanost

festunk, tvrđava. Od njemačkog: Festung

fiauta - flauta

fid (lat. fides) - vjera

figa - smokva

fijolica - ljubičica

fijôlica - ljubičica

fijolica (lat.) - cvijet ljubica

fijolica, Viola odorata, ljubičica

Filade - Pilad, bratić i vjerni prijatelj Orestov, koji mu je pomogao u osveti za njegovog mučki ubijenog oca Agamemnona, zajedno s njim putovao u Tauridu po iskupljenje zbog ubojstava, te se konačno oženio Elektrom, Orestovom sestrom

filati, sfilati, ispuniti. Od njemačkog: ausfüllen

Filide - v. Demofont

Filip II. (383.-336. pr. n. e.), makedonski kralj, otac Aleksandra Velikoga

Filipi - starovjeki grad u istočnoj Makedoniji; kod njega je došlo (god. 42. pr. Krista) do bitke u kojoj su Antonije i Oktavijan pobijedili Cezarove ubojice Bruta i Kasija

filir (mađ.) - austrougarski sitni novac (koristi se od 1890)

filistar - malograđanin

Filoktet - grčki junak pod Trojom, kojega je na putu prema Troji ujela otrovna zmija; od tog je ujeda nastala rana koja je tako zaudarala da su ga morali ostaviti na otoku Lemnosu; međutim, kako je prema proročanstvu Troja mogla biti osvojena jedino uz njegovo prisustvo, kasnije su se vratili po njega

filov lak, slonova kost. Od turskog: fil, slon

fin (tal. fine) - svršetak, kraj

financ (njem.) - porezni službenik, porezni policajac

findžan (tur.) - isto što i fildžan, šalica za crnu kavu

fingalske spilje - glasovita spilja u Škotskoj na hebridskom otoku Staffa, jedna od najljepših u Europi, poznata po bazaltnim stupovima

finis - kraj

Finis! Punctum! Dixi! Animam salvavi. (lat.) - Kraj! Točka! Rekoh! Dušu sam pobijedio (tj. ne rekoh po srcu nego po savjesti)

fink (njem.) - zeba

fiola (dem. fiolica) - ljubica

fiolica - ljubica

fiolica - ljubica (cvijet)

Fiora Pescioni, tj. Cvijeta Zuzorić

fioraja (tal.) - djevojka koja prodaje cvijeće

Fiorenza - Firenca, grad u Italiji

firanga, zavjesa. Od njemačkog: Vorhang

firmament (lat.) - vidljivo nebo, nebeski svod

fiškal - odvjetnik

Fiurenca - Firenca

fkaniti - prevariti

fkaniti - varati

fkaniti, fkanjiček, fkanjilo, fkanjilonosec, prevariti, prevara, prevarno sredstvo, varalica

fkrasti, ukrasti

flaknuti, opaliti nekomu masnicu po goloj koži

flamanka, puška ili kubura iz Flandrije

flanak - kamenac

flandra, bludnica, "žena koja se dovukla iz Flandrije"

flandriot - koji je iz Flandrije

flaštar (grč.) - melem na povoju za ranu

flašter - ljepljivi ovoj za rane

fletan (njem.) - marljiv, okretan, vješt, brz

fletno (njem.) - brzo, hitro, okretno

flinta, puška kremenjača. Od njemačkog: Flinte

Foco d'amor in gentil cor s'apprende... (tal.) Ljuven se ćar u nježnu srcu gnijezdi / ko moć u dragi kam, načelom istim / jer svoju vrijednost on duguje zvijezdi / tek pošto sunce učini ga čistim.

foja (tal. foglia) - list

fontanela (tal.) - ranica učinjena paljenjem kože radi liječenja

fopati (njem.) - lagati, varati nekoga

For ili Forum (lat.) - Forum Romanum, glavni trg staroga Rima

fortuna - nevrijeme

fortuna (tal. fortuna) - fortuna, oluja na moru

fotel - naslonjač

fpiknuti, ubosti

frajsni, grčevi, zagušci, dječja bolest. Od njemačkog: Fraisen

Franca - Francuska

Francesco d'Assisi - sv. Franjo Asiški (1182-1226), crkveni reformator i osnivač franjevačkog reda, vjerski pjesnik

Franceško Saverijo - v. Saverijo

franciškan, Tropaeolum, vrsta cvijeta

francuzlivec, luetik. Lues se nazivao "francuskom bolešću"

Frankopan, Krsto - v. dva Ivana

frapan (tal.) - nakićen prošivenim šarenim komadićima tkanine

fraška - grančica s lišćem kao znak nad vratima kakve radionice ili uslužne radnje (npr. krčme)

fraškarica (tal.) - žena na otoku Šolti koja nosi drvo za pravljenje vapna

fraskun (tal.) - vrsta boce

frass, tiče se Stanka Vraza, čije je civilno prezime bilo Jakob Frass. - Igra riječi u pogrdnom smislu: žderonja - gledano iz turopoljske sentištvanske megalomanske perspektive

frater - fratar, redovnik

frecet (tal. frecceta - strelica) - ženski nakit, vjerojatno u obliku strelice (Akad. rj.)

fregata (tal.) - vrsta ratnog broda

fremt, tuđina. Od njemačkog: Fremde

frenezija (grč.) - uzbuđenje, pomama, ludilo

Fridrik (II) i Urliko (II) - grofovi celjski, igrali znatnu ulogu u povijesti 15. stoljeća; Urlik II. je 1456. ubijen u Beogradu; v. Desnićka Verka

frigati, pržiti

frigijski - iz Frigije, pokrajine u Maloj Aziji (odatle je bio Marsija)

Frina - ime lijepe hetere u Ateni (4. st. pr. n. e.)

friško - čilo, krepko

friškost - čilost, krepkost

frižak (njem.) - svjež; čio, krepak

frklevački mužikaši, lakoumna, neozbiljna družba

froštuk (njem.) - doručak

frotula - pjesmica

frudati - trti (krzno)

frusta (tal.) - bič

fruštan'je (tal. frustare) - bičevanje, šibanje

fruštati (tal. frustare) - bičevati, šibati

frustati (tal.) - bičevati

fruštati (tal.) - bičevati, šibati

frut (lat.) - plod, voće

ftaplati, utapati se, daviti se

ftič, ptica

fuchs, tiče se Vatroslava Lisinskog, koji je bio rođen kao Ignac Fuchs

fum (tal. fumo) - dim

funestra (tal. finestra) - prozor

funt, funta - stara mjera za težinu (oko pola kg)

funtroman (njem.) - bezvrijedno knjiž. djelo u nastavcima, u kojemu autor piše "na funte" da bi više zaradio

furda (tur) - otpadak, nitkov

furtinavek, uvijek, neprestano. Lokalni zagrebački izraz. Od njemačkog: fort

fušar (njem.) - šeprtlja, nadrimajstor

fusta (tal.) - mala gusarska galija

futač, pupavac. U prenesenom smislu: smrdljivac
G

g - k

g - k, ka

Gaea - Zemlja

gajba (tal.) - krletka, kavez

gajba, zatvor, krletka. Od talijanskog: gabbia

gajdaš, čovjek koji svira u gajde, dude

Gajo, Mucio, Decio - zaslužni ljudi staroga Rima

galalit (grč.) - mliječni kamen, čvrsta umjetna tvar koja se koristi kao zamjena slonovače, kornjačevine i sl.

Galge, vješala

galge, vješala. Od njemačkog: der Galgen

galion (tal.) - ratni i trgovački brod iz 16. i 17. st.

galženjak, čovjek koji visi na vješalima. U prenesenom smislu: obješenjak

gambor - vrsta raka

ganak (njem.) - hodnik, predvorje, trijem

Gang - Ganges, rijeka u Indiji

Ganimed - u grč. mitologiji lijepi dječak koji bogovima na Olimpu toči piće

gantarci - balvani na kojima stoji burad

Gantes - Ganges, rijeka u Indiji

ganuti - pokrenuti

ganuti - pokrenuti; ganuti se - pokrenuti se, krenuti

ganuti (se) - maknuti (se), pokrenuti (se), uznemiriti (se), pokolebati (se)

ganuti se - pomaći se

ganuti se - pomaknuti se

gaoljan (kin.) - vista žitarice, otporna na sušu, s plodovima poput prosa
garbin (tal. garbino) - vjetar jugozapadnjak

garbin (tal.) - jugozapadni vjetar, lebić

gard i gardak - grd, ružan

gardenal - kardinal

gardina - grdoba, gadost, opačina

gardina (tal.) - zastor na prozorima i posteljama

gardinal - kardinal

garditi - grditi, nagrđivati; kuditi, prezirati; podcjenjivati

garje - grđe
garje - grđe

garlo - grlo; vrat; ustegnuti garlo - biti umjeren u jelu i pilu; obist garla - neumjerenost u jelu i pilu

garoful (tal.) - karamfil

garson (franc.) - momak

gartlic (njem.; dem.) - vrtić

gartlic, vrt. Od njemačkog: Garten

garufal - karanfil

gasan - onaj koji nije žedan; nikad gasna - uvijek žedna

gatalinec, gatalinka, jedna vrsta žabe; gatalinec štrok, ptica roda, koja se hrani gatalinkama. Od njemačkog: Storch

gazophylacium, riznica. Knjiga leksikografskog karaktera u kojoj su skupljena najraznoličnija znanja

gda - kada

gda - kada

gda - kada

gda - kada

gda - kada

Gde buš onda oral, kosil…

gdi godre - gdje god

gdo - tko

gdo - tko

gdo - tko

gdo - tko

gdo - tko

gdo - tko

gdo - tko

Gdo pintu more vu se zlejati, slobodna je varijanta latinske napitnice:

gdo, tko

gegač, gaćeša; gege, gaće

Geja - v. Gaea

gemzeti - gmizati

genij (lat.) - božanstvo, dobar duh

genuti - maknuti, pomaknuti

genuti se - krenuti se, pomaknuti se

genuti se (prez. genem se) - maknuti se, ganuti se

georgina, Dahlia, ukrasna biljka

Gera - spominjući taj žumberački vrh, Kranjčević se i na taj način odziva pjevanju Jovana Hranilovića (1855.-1924.) u njegovim Žumberačhim elegijama (1885.)

gespen kiral, gospodin kralj. Od madžarskog: király

Getsemanska bašta - biblijski vrt Gethsemani na podnožju Maslinske gore kod Jeruzalema, gdje je započela Kristova muka

gift, otrov. Od njemačkog: Gift

giganti - u grč. mitologiji divovi, sinovi zemlje koji su vladali svijetom prije nego što su ih pobijedili olimpski bogovi

giltati (njem.) - vrijediti, važiti, valjati

gindati (tal.) - dizati (jedro)

gingav - slabašan, nježan; tanak

gingavohodec, čovjek koji je toliko oslabio te jedva hoda. Gingati se, gingavo, gingavec, gingavoća. Po svoj prilici od madžarskog: gyönge, slab, nježan

giorno senza pan - dan bez kruha

girlanda (tal.) - ukrasni vijenac od ruža

gjegjeran (mađ.) - svjež, laga, poletan, veseo

gladahan - gladak

glas - glas, zvuk; doteći dobar glas - steći dobar glas; glas vanka ne stvoriti - ne progovoriti, ništa ne reći; zgubiti divstva glas - izgubiti djevičanstvo; iz glasa - glasno; jednim glasom - jednoglasno

glas (pl. glasi) - vijesti; glasaše - obavijestiše [?]

glas vanka ne stvoriti - ne progovoriti, ništa ne reći

glasovati - oglašivati se

Glauko - morsko božanstvo starih Grka

glâv - glavâ (gen. pl.)

glavač, poglavar

Glavina - mjesto na Kvarneru

glavnja - baklja, cjepanica koja gori

glavo vzeti - pogubiti, smaknuti

glavobolka - biljka bunika

glavoč - vrsta ribe, glamac, nije osobito cijenjena u prehrani; ribati (loviti) glavoče i slinke znači raditi uzaludan posao

glavočimbalo - klavičembalo, glazbeni instrument, preteča današnjeg klavira

glbina - dubina

gleb, glaebae adscriptus, gruda zemlje, privezan za zemlju. Kmet je bio vezan o zemlju koju je obrađivao. Od latinskog: glaeba

gled - gledanje, pogled

gled - pogled

gledalo - zrcalo

gledati - izgledati, očekivati

gledno - lijepo

glibîna - dubina

gliblina, dubljina

glibljina - dubina

glibok - dubok

glibok - dubok

glibok - dubok

glibok (kajk.) - dubok

glibša - dublja

glicinija (grč.) - biljka s ljubičastim visećim vrlo mirisnim cvjetovima

glih - jednako

glih - jednako; glih ravno takajše - jednako tako kao i

glih (njem.) - jednak

glivaj (njem.) - glivajn, vino kuhano sa šećerom, cimetom i korom od limuna; upotrebljava se kao lijek protiv nazeba

gljedati - gledati
gljezan - gležanj

globadžija - gulikoža, globitelj

globok - dubok

glomotati - bučati

glotina - korov

glubina - dubina

glublina - dubina

glubok - dubok

glubok - dubok

gluhah - gluh čovjek

gluman - veseo, šaljiv

Glušac - Savko ili Sabo Mišetić Bobaljević Glušac (1529-1585), dubrovački pjesnik i vlastelin neobuzdanog temperamenta, nadimak Glušac dobio jer je zbog bolesti oglušio, pisao na talijanskom i na hrvatskom; djela: Rime amorose, pastorali e satire, Jeđupka, Arijadna u odjeljenju Tezeja, te pjesme i pjesničke poslanice suvremenicima (Vetranoviću, M. Držiću, Pelegrinoviću, D. Ranjini i dr.)

gmajna, katastralna čestica jedne zemljišne ili opčinske zajednice. Od njemačkog: Gemeinde

gnada, milost. Od njemačkog: Gnade

Gnade, Ivan - Ivan Zrinjski, sin Petra Zrinjskoga, kojemu je bečki dvor nakon pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana promijenio prezime u Gnade (njem. milost)

gnizdje - gnijezdo

Gnjezno - stari grad u Poljskoj

gnjila - glina, zemlja

gnjila - glina, zemlja

gnjila - glina, zemlja; sinovi obličene gnjile - sinovi oblikovane zemlje, tj. ljudi

gnjila - zemlja, prah

gnjila i gnjito - glina, ilovača

gnjus - nečistoća, prljavština

gnomo, gnom, patuljak. Riječ izmišljena od Paracelza

gob - grbav; goba duša - griješna duša

goba duša - grbava, griješna duša

goba, pukla, grba. Od talijanskog: gobba

Gobec, Matija Gubec, kmet donjostubičke gospoštije, vođa seljačke bune 1573, koja je planula protiv krvavih zuluma feuduma. "U nedjelju 15. februara dovedoše Ivana Pasanca i Matiju Gupca u Zagreb gdje su pogubljeni uz užasne muke, a naročito Matija Gubec. Najprije ga "okruniše" vrućom željeznom "krunom", zatim ga vucarahu po gradskim ulicama štipajući ga usijanim kliještima, dok ga najzad ne pogubiše i rasjekoše na četvero" (Šišić) - 59 godina nakon njegova prethodnika Dože u Madžarskoj

gobela - jedan od lukova koji sastavljaju krug oko kotača, naplatak (u značenju kotač)

gobelin - goblen

god - rok, čas

Godavari - rijeka u jugoistočnoj Indiji, utiče u Bengalski zaljev

godi - drago

godina - kiša

godina - vrijeme, vremenske prilike

godir i godire - god; gdi godire - bilo gdje

godišče - godina

godišnica - ženska služavka (koja se unajmi na godinu dana)

godište - godina

godište - godina

Godomjerci i Radoslavci - dva sela u župi Mala Nedjelja

godovnjak - slavljenik rođendana

godovno - rođendan

godulja - augm. od godina

goj - izobilje; spokojstvo, mir

goj - sklad; spokojstvo, mir

goj - spokojstvo, mir

goj - spokojstvo, mir; uzgajanje, odgoj, uspon; vladanje, ponašanje

goj - spokojstvo, mir; užitak

goj - užitak; hrana; njega

gojiti - hraniti se, živjeti u raskoši, u obilju; njegovati

gojiti se - rasti, napredovati

gojšćina - užitak, uživanje

golahan - gol

golino - koljeno

golôb - golub

golopenda - siromah, goljo

gomboc, knedla, valjušak. Od madžarskog: gomboc

gomila - kamena ograda

Gondola, Ivan Gundulić (1589-1638). Pjesnik, dramatičar dubrovački, autor "Dubravke" i "Osmana", senator, sudac za kriminal, zastupnik općine, knez u Konavlima, triput glavno lice u komparserijskim kompozicijama Vlaha Bukovca

gondže - "U Srbiji i u Bosni po varošima ruža, koja se još nije rascvjetala, nego tek napupila."

gondže (tur.) - pupoljak, čaška cvijeta; prenes. nešto milo, nježno

gonetati - pogađati

gonetka - zagonetka

gonfalon (tal.) - mala ratna zastava

gonjaj - jedna od najstarijih zemljišnih mjera u primorskoj Hrvatskoj. Ne zna se koliko je u najstarije doba iznosio

Gonzaga, Alojzije (1568-1591) - tal. redovnik Družbe Isusove. Poznat kao "djevičanski mladić" jer je kao paž na dvoru u Firenci položio zavjet djevičanstva. 1585 stupa u Družbu Isusovu, odrekavši se markgrofovstva. Zaštitnik mladeži i studenata.

Gonzaga, Alojzije sv. (1568-1591) - tal. redovnik Družbe Isusove. Poznat kao "djevičanski mladić" jer je kao paž na dvoru u Firenci položio zavjet djevičanstva. 1585 stupa u Družbu Isusovu, odrekavši se markgrofovstva. Zaštitnik mladeži i studenata.

gora - [?]

gora ledena - santa leda; gora ka gori - vulkan

goranji - gornji, višnji; goranje kraljevstvo - nebesko kraljevstvo

gorčica - gorčina, mučnina

Gorgija (483-375 pr. n. e.) - grč. filozof sofist i retor

gori oshraniti, gori (se) shraniti - othraniti (se)

gori zrasti - uzrasti, narasti

gorice - vinograd

gorice - vinograd; vu goricaj - u vinogradu

gorična - vinogradska

gorika - gore, uvis

gorika - gore; stati se gorika - ustati

gornica, goršćina, gorno, ius montanum, vrsta daće

goru - gore

goščava - gustiš

Gošetić Mijo, vođa seljačke bune 1573 uz Gupca i Gregorića

gospoda - vlastela, plemići; velika gospoda - velikodostojnici, magnati

Gospodin državni Sudac Johann Huetstockher, Doktor Prava, neka ispita Iliju Gregorića, seljačkog buntovnika, a s obzirom na navedene okolnosti neka povede istragu, ako misli da je tako potrebno, sa svom strogošću.

gospodin orsački - zemaljski gospodin, vlastelin

gospodin tržački - Fran Krsto Frankopan Tržački

gospodovati - vladati

gospon daje kmetu zemlju, gospon veli: zemlja moja! gospon z-gruntom kmet' zderžava,

gôst - gust

gost - pored običnog značenja još i: tuđinac, stranac

gost - tuđin, stranac

gostara - vrč, boca

gostara (novogrč.) - vrč, staklenka, boca

gotov - pripravan, spreman

govedšina, vrsta poreza koji su seljaci plaćali po govedu

gozd - gvozd, šuma

gozdje - gvožđe, željezo, okovi

graba - jarak, opkop, prokop

grabancijaš - prema nar. vjerovanju, đak koji je završio vilenjačku školu

grabant (njem.) - pratilac, satelit

graber - grab

Grabovec (Grabovac, Grabić, Grabovčević) Filip (1697-1749), dalmatinski teolog, vojnički kapelan u mletačkoj vojsci, zbog knjige "Cvit razgovora naroda..." bačen u Mlecima u tamnicu, u kojoj pogibe mučen i okovan

grabša - grabež, otimačina

gracija (lat.) - u antičkoj mitologiji jedna od triju sestara, umiljatih Zeusovih kćeri (Aglaja, Eufrosina, Talija); prenes. lijepa žena

Gracije - tri umiljate sestre, Zeusove kćeri

grad - tvrđa, utvrda; grad utvrđen zidinama, fortifikacija

gradački - iz Gradca, tj. Graza u Austriji, nekadašnjeg austrijskog vojnog sjedišta

gradele - gradele, roštilj

grajanin - gradanin

gramandijela (tal) - željezno oruđe kojim se otvaraju vrata bez ključa

Granata - grad i središte istoimenog zadnjeg muslimanskog kraljevstva na jugu Španjolske, kojega su Španjolci osvojili 1492. i tada konačno nakon sedam stoljeća istjerali Arape sa Pirinejskog poluotoka

granica - grančica

granit (lat.) - vrsta vrlo čvrstog i tvrdog kamena

graščica, vrsta gradskog poreza

gratulant (lat.) - čestitar

gravran - gavran

graziosa (tal.) - ljupka, dražesna, ljubazna; puna milosti.

grčko česarstvo - Bizant

grdo, grdno, veoma

gre (3. l. sing. prez.) - ide

gre bogcu za kmetsku glavu, bit će izrečena smrtna osuda. Ide za glavu. O glavi se radi.

greb - grob

greb - grob

greb - grob

greb - grob

greb, grob

grede - ide

grednuti - poći

gredó - idu

Gregorić Ilija, uz Gupca jedan od vođa seljačke bune 1573. Početkom te godine upao je u južnu Štajersku i pobunio tamošnje kmetove, ali ga celjski kapetan Schrattenbach 8. februara kod Sv. Petra pod Kunšpergom razbije i uhvati na bijegu. Stavljen pred sud u Beču, pogubljen u Zagrebu

grenka - gorka

grěšiti - promašiti, mimoići

gresti (prez. gredu i gredem) - ići

gresti (prez. grem i gredem) - ići
gresti (prez. grem i gredem) - ići

gresti (prez. grem i gredem) - ići, micati se; gresti van - izlaziti; gresti na koga - navaljivati na koga

gresti (prez. grem) - ići

gresti (prez. grem) - ići

gresti (prez. grem) - ići

gresti (prez.: grem) - ići

griblja - brazda

grič - brežuljak, glavica, brdašce; divlje kamenje, krš

grifon - mitsko čudovište, zmaj

grifon, heraldička životinja koja kao orolav živi na plemićkim grbovima. Graphus, grifo, grifone, Greif

grijendlic (njem.) - ptica zelenac, zelendur

gringlec - zelena žuna

grinta, Cuscuta europaea, vrsta cvijeta

grintavec, od grintavica, vrsta vune. U prenesenom smislu: čovjek koji ne vrijedi mnogo jer je već ostrižen, pak od njega koristi mnogo biti ne će

grišati - griješiti

grišiti - promašiti (pored običnog značenja)

gristalad - kristal

griža, zarazan proljev, dizenterija

grk - gorak

grkušt - gorak

grle - grlica

grljač - nešto što se povezuje oko vrata

groboduh - koji zaudara na grob

grođe - grožđe

gronja - rascvala grana, grana puna voća

grozno - strašno, gorko

grst - gađenje, odvratnost

grub - ružan

grub - ružan

grubiti - kvariti

grubiti - naruživati

grubota - grubost, ružnoća

grudanjek, gruda zemlje, koja se baca u otvoren grob na lijes

grunda (tal. gronda - streha) - namršteno čelo

grunt - zemlja

grunt (njem.) - zemljište, posjed

grustiti se - gaditi se, grstiti se; dodijavati, dosađivati, biti mrzak

gubidar - onaj koji gubi dar, kojemu se ne zahvaljuje na daru

gučati - (mnogo) pričati

gudac - koji gudi ili pjeva, pjevač

Guinizelli, Guido (oko 1235-1276) - talijanski pjesnik, začetnik škole "dolce stil nuovo"

guldiner, vrsta zlatnog novca. Od staronjemačkog: gulden

gulsar - gusar

gultajnčič - vratić

gumbek, kao zajček, vrsta vrtnog cvijetka. Od madžarskog: gomb, dugme

gumbelica - đurđica

gumbelijum - đurđica

gumbelijum - đurđica

gumbelijum, Convallaria majalis, durđica

gumina (tal.) - debeli konop za privezivanje lađa

gusa - gusar

gusa - gusar

gusa - gusar

gusa - gusar

gusa - gusar, neprijatelj

Gusarica - živa voda u Komiži na otoku Visu

gusiti - gusariti

guske u ophodu - prema legendi, guske su spasile Rim od galskoga osvajanja, kada su se Gali pod okriljem noći ušuljali preko rimskih zidina, a guske gakanjem probudile građane

gust - čest

gustirna (tal.) - nakapnica, čatrnja

gusto - često

gusto - često

gusto - često

gusto - često

guta (tal.) - kostobolja

guta (tal.) - kostobolja, giht

guvernati (lat.) - upravljati

guž, zmija neotrovna

gužvica - kao apozicija za stas (kod pjesnika stasak), moglo bi odgovarati značenje riječi gužva: nešto zbijeno, čvrsto

Gvadalkvivir - rijeka u Španjolskoj

gverc, vrsta s mirodijama prekuhane medovine. Od njemačkog: Gewürz, začin

gviriti - upirati oči u što, piljiti, uporno gledati

gvozd, šuma

gvozden - gvozden, okovan

gvozdje - gvožđe, željezo

gvozdje - željezo; oružje
H

h - k

habati se - čuvati se

habati se - čuvati se, paziti se, uzdržavati se

habenec, apstinent, koji nikada ne učestvuje ni kod jednog zajedničkog napora ili posla. Od habati se, abstinere, suzdržati se

haberdar, haberdak, vrsta topa. Od perzijskog chaber-dâr, koji nosi glas, poruku

habernik, vrsta topa kojim se daje znak za uzbunu. Signal opasnosti koja prijeti. Od arapsko-turske riječi: chaber, habar, glas, poruka

habit (lat.) - redovnička halja

habtak, mirno, pozor. Od njemačkog: habt acht!

Hadrija - "sinje Jadransko more; ali i uopće more; ovdje: mutno more strasti" (Vladimir Mažuranić)

haeckelski - prid. prema Ernest Haeckl, njem. biolog (1834-1919), pobornik darvinizma

hahar, krvnik. Po svoj prilici od madžarskog: hóhér

hain (tur.) - izdajnik

haj - briga, nevolja; biti haj - hajati, brinuti se; haj pri stolu gospockomu

hajati - ići, hoditi

hajči - (dječji izraz) spavaj!

hajda - heljda, biljka koja nije žitarica, ali se od nje može praviti brašno za ljudsku prehranu

hajdina - v. hajda

hajdina, vidi: helda

hajduk - vojnik; junak

hajsnuti, od hajs! Riječ kojom se viče na volove. U prenesenom smislu: grubo postupati, kao što se postupa spram goveda. Udarati po nekom na takav volarski način

Hakeldama (hebr.)- u Bibliji naziv za njivu koju su Izraelci kupili za onih 30 srebrnjaka što im ih je Juda, izdajica Kristov, vratio pošto se pokajao za svoj čin (njiva lončareva, krvna njiva)

hala - halja, haljina

hala - turski uzvik ("alah" = "bože") pri jurišu (B. Klaić)

hala (tur.) - zmaj, aždaja

halaknuti - viknuti "(h)alah" (turski bojni poklik)

halavanja, graja, buka, dreka, vika, gungula, glasno svađanje, nadvikivanje, urlanje

haluga - alga

haluga - grm, šiprag; trava, drač

hamal - (tur.) nosač, trhonoša

hamalija - gatanje, proricanje

hamišan (mađ.) - licemjeran, neiskren; podmukao

hamižen, neiskren, podmukao. Od madžarskog: hamis, lažljiv

Hanaan - Kanaan, Palestina, starozavjetna obećana zemlja

handžar (tur.) - istočnjački veliki bojni nož

handžar (tur.) - orijentalni dvosjekli bojni nož; kama, jatagan

handžar (tur.) - orijentalni dvosjekli nož, kama, jatagan

handžar (tur.) - vrsta orijentalnog dvosjeklog bojnog noža

handžar (tur.) - vrsta orijentalnog dvosjeklog noža

Hanibal Lucić, Hvaranin, glasoviti hrvatski pjesnik. Pisao se sam Lucij. - Jedva da se može ljepše i kitnije ispisati uzor ljepote, nego što je opisan u njegovoj odi, koja počima: Jur nijedna na svit vila.

Hanka, Većeslav (1791-1861) - češki pjesnik i slavist, istraživač češke književnosti

hanžar - handžar, orijentalni dvosjekli mač

har - harnost, zahvalnost; imiti har - biti zahvalan

har - korist

har - korist

har - korist, čar, draž, ljepota

har - korist; milost, zahvalnost

har - ljepota, čar; milost, dar

har - milost, dar

har - milost, dar; korist

har - milost, korist; sreća

har - pohara, propast; milost, dar

harac (mađ.) - boj

harač (tur.) - danak, porez

haramzada (tur.) - hajduk, razbojnik

haran - zahvalan

haraš (tur.) - harač, glavarina

harba (tur.) - kratko koplje, helebarda

harc - boj, bitka; harcuvati se - biti se, boriti se

harc (mađ.) - bitka, boj, rat

harčalija, velika puška širokog kalibra

harcer, ratnik, vojnik

harcovati (se) (mađ.) - boriti se

harcuvanka, bojna pjesma. Od riječi: harcovanje, harcuvanje. Madžarski: harc, borba

harcuvati - boriti se, tući se, ratovati

harcuvati, boriti se u bitki, u ratu, vojevati, ratovati

hariš - vrsta prepelice

harl - brz, hitar

harla - žurba

harla (hrla) - brzina, hitrost; u harli - uskoro; što brže, što prije

harmast, brzoplet, lakouman

Harmica - stari naziv za Trg Bana Jelačića u Zagrebu

harmica (mađ. harmincz - trideset) - mjesto gdje se plaćala carina od 30 krajcara; uopće: carinarnica, mitnica

Harmica, nekadašnje zagrebačko sajmište, danas Trg bana Jelačića. Od madžarskog: harminc, trideset. Mjesto gdje se ubirala daća zvana tridesetina

harnost - zahvalnost

harpija - grč. mitološko čudovište, pola ptica - pola djevojka

Harpija - u starogrčkoj mitologiji jedno od bića koja su zamišljena kao pola djevojke a pola ptice grabežljivice, brze kao vjetar, proždirale su sve do čega su stizale.

Harum - farum - larum - hedervarum - igra riječi bez pravog značenja, aluzija na zloglasnog bana Khuena Héderváryja (1883-1903)

hasan - koristan

hasan (tur.) - korist

Hasanaginica - drama Milana Ogrizovića, prema glasovitoj narodnoj pjesmi

hasen - korist, napredak

hasniti - koristiti

hasniti (hasneti) - koristiti; hasnovit - koristan

hasniti (tur.) - koristiti

hasta luego (španj.) - doviđenja

haštriti (prez. haštrim) - rezati, čistiti, kresati

hat (tur.) - at, konj

hatar (mađ.) - kraj, predio, kotar

hatman, kapetan, Hauptmann, hetman

hator (tur.) - naklonost, ljubav, volja, korist

hator (tur.) - naklonost, ljubav, volja; za tvoj hator - tebi za volju

Hausbesitzer (njem.) - kućevlasnik

hausherovski cucek, kućevlasničko pseto. Lokalna zagrebačka fraza

havjar (tur,) - hajvar, ajvar, kavijar, posoljena riblja ikra

havravec, krivonog

hazdija (tur.) - duga haljina

haznadar (tur.) - blagajnik

hčem - hoću

hćerca - kćerka

hći - kći

hći - kći

Heba - kći Zeusova i Herina, žena Heraklova; služavka bogova na Olimpu i boginja mladosti

hegede, gusle, egede. Madžarski: hegedü

hejuš (mađ.) - ris

hekatomba (grč. hekaton - sto; bus - govedo) - kod starih Grka velika žrtva, prvobitno od stotinu bikova ili volova

Hektorović je bio u Dubrovniku u proljeće 1557. i ostao 25 dana.

Hektorović je god. 1539. morao kao "i svih nas veći dil" bježati u Italiju ("u latinske kraje") pred Turcima koji su provalili na Hvar.

helam, kaciga. Od njemačkog: Helm

helda, hajda, hajdina, vrsta žitarice. Fagopyrum esculentum. Od njemačkog: Heidekorn, Buchweizen

Helijada - kći Helija, boga sunca u grč. mitologiji

Helikon - planina u Grčkoj, sjedište muza

Helizeja - Elizej, starozavjetni prorok, učenik proroka Ilije, čudotvorac

Helsingör - grad i luka u sjeveroistočnoj Danskoj, gdje je prema legendi živio Hamlet (poznat i pod imenom Elsinor)

hendek (tur.) - jarak, prokop

hendek, na hendek, nakrivo, nahero

henjati (mađ.) - prestati, završiti; popustiti, jenjati

henkar - krvnik

henkar, krvnik. Od njemačkog: Henker

herba nicotiana (lat.) - nikotinska biljka, tj. duhan

herceg (njem. Herzog) - herceg, vojvoda

herceški - vojvodski

hercig (njem.) - dražestan, ljubak, mio

hercl (njem.) - donji dio obuće

hergast - kvrgav, neravan, grbav

herkulanski - koji se odnosi na Herkulanum, grad blizu Napulja kojega je 79. godine n. e. zatrpala erupcija Vezuva, čiji su ostaci nađeni očuvani ispod pepela

hermafrodit (grč.) - dvospolac, ni muško ni žensko

Hermon - gora u Siriji i Libanonu; u antičko vrijeme obrasla cedrovom šumom; iz nje izvire rijeka Jordan

Herodeš, Herod, Irud; u spomen na betlehemski pokolj tuku se ljudi 28. XII. šibama. Vidi: sfrišuntksuntati

herostratizam - izv. prema Herostrat, Grk koji je da bi na bilo koji način bio zapamćen u povijesti, zapalio veličanstveni Artemidin hram u Efezu (356 pr. n. e.)

herpauka, herpaukar, herpaukati, bubanj, bubnjar, bubnjati. Od njemačkog: Heerpauke

herpavka (njem.) - bubanj

herub - v. kerub

herub (hebr.) - kerubin, anđeo višeg reda

herž, raž

hesap (tur.) - dobro, korisno, potrebno

hetera (grč.) - starogrčka obrazovana prostitutka

hevrav, šepav, ćopav

Hezebon (Hešbon) - stari židovski grad istočno od Mrtvoga mora

hi - ih

hič (tur.) - nipošto, ništa, nimalo

hijacint (grč.) - zumbul

hijeratički - pridjev izveden iz hijerat, pismo staroegipatskih svećenika, tj. svetih knjiga

hijerozolimitanjski, jeruzalemski

hiljâd - hiljadâ (gen. pl.)

himbarija - himba, prijevara, obmana, licemjerje

himbolajavec, klevetnik

Himen - Himenej, starogrčki bog braka

himenej (grč.) - svatovska pjesma

Himera - grč. mitološko čudovište; himera - varka, priviđenje

himnos (grč. hymnos) - hvalospjev; svečana pjesma, himna

hina - laž, varka, prijevara

hina - prevara, laž, himba

hinac - himbenik, lažljivac, varalica

hinac - koji hini, varalica

hinac - prijetvornik

hincati - bacati amo-tamo

hincati (se) - ritati se, skakati, poskakivati, natezati se (s kim)

hincati, vidi: shincati se

hiniti - lagati, varati (se), lažno prikazivati; hiniti kim - varati koga; hiniti sobom - varati se

hiniti - varati

hiniti - varati, obmanjivati

hiniti - varati, obmanjivati

hiniti se - varati se, biti prevaren

hino - himbeno, prijevarno

hintov - kočija, karuce; pozlatni hintovi - pozlaćene kočije

hintov, kočija

hip - čas

hip - čas

hip - čas

hip - tren, trenutak

hip - trenutak

hipalaga (grč.) 1. pjesnička figura koja se sastoji u povezivanju riječi koje po smislu ne idu zajedno 2. najčešće namjerno poremećen red riječi u rečenici

hipogrif (grč.) - starogrčka mitska životinja, s glavom konja i tijelom i krilima orla

Hipokrena - vrelo na brdu Helikonu, nastalo pod udarcem Pegazovih kopita, simbol pjesničkog nadahnuća.

Hipokrena - vrelo na brdu Helikonu, nastalo pod udarcem Pegazovih kopita, simbol pjesničkog nadahnuća

Hiron - jedan od Kentaura, vještak u mnogim znanjima i vještinama, odgajatelj mnogih grč. mitoloških junaka

hispanjska škornja, španjolska čizma, vrsta sredovječnog mučila u obliku čizme, kojom su se lomile kosti, satirale goljenice i probadali nožni listovi

historija (grč.) - priča, pripovijest

historikuš (lat.) - povjesničar

hištvo - bračni život

hištvo - brak

hitar - umješan, spretan, vješt

hitar - vješt, lukav

hitati - bacati; pucati

hitati - hvatati

hitati (se) - hvatati (se); bacati (se), nabacivati (se)

hititi - 1. baciti; 2. (ikav. prema ijekav. hitjeti) - žuriti se; hititi se - hvatati se

hititi - baciti

hititi - baciti; hiče - baca

hititi - baciti; hitjeti, žuriti se

hititi, hitati - baciti, bacati

hitrina - vještina, lukavost

hitrina - vještina, lukavost

hitrost - lukavština

hiža - kuća

hiža - kuća

hiža - kuća

hiža - kuća

hiža - kuća

hiža - kuća

hiža - kuća

hiža - kuća, dom, palača

hiža - kuća, palača

hiža - kuća; hižica - kućica

hiža z gingavem ciglam podzidana, kuća koja stoji na slabim temeljima. Upotrebljava se obično u prenesenom smislu

hiža, kuća, his, hiza

hižica - kućica, potleušica

hižiti - gospodariti

hižni - kućni

hižni - kućni

hižni, hižnik, kućni, domesticus, ukućanin, domaći, domaćinski

hižnici; hižniki - bračni drugovi, bračni par, supružnici

Hjerozolim i Hjeruzolim - Jeruzalem

hladišće - zaklonište, sjenica, hladovina

hladjenac - kladenac, studenac

hladnik - kolibica, sjenica od drveća koja pruža hladovinu

hladolež - biljka slična slaku (convolvulus sepium)

hlajahna - hlađahna

hlap - rob, sluga

hlepiti - čeznuti

hlepiti - žudjeti čeznuti

hlib - hljeb

hlib - hljeb, kruh

hlijev - staja, pojata

hlipiti - željeti

hlipiv - željan

hlopiti - puhati, bučiti

hmajnjska rekla, luđačka košulja

hman - uzalud, zaman

hman - uzalud, zaman

hman - zaman, uzalud

hman, zao, lud, sulud, opsjednut, začaran, mahnit, mamen, furiosus

hmela, hmelnat, mela, brašno, brašnjav. Od njemačkog: Mehl

hmuknuti - umuknuti

hnanj - loš, zao

hoblati, blanjati. Od njemačkog: hobeln, a to je slavizam: obliti

hoć - hoćeš

hode - hodajući

hoditi - ići

hoditi - ići

hoditi - provesti se (loše), proći se (loše), dogoditi se

hoditi na svit - ići po svijetu

hofnica, dvorski top, bečki. Od njemačkog: Hof, dvor

hoherovati, krvnikovati, prolijevati krv okrutno

hoholas - oholost

hoholen - ohol

hojen'je - hođenje, hod (isp. hoditi)

hojme - uzv ajme

hoksjenač - osjenac, buhač, vrsta ljekovite biljke

hol - ohol

holast - oholost

holba, mjera od pola oke za žito. Od njemačkog: Halbe

holbica (njem. halb = pola) - stara mjera za tekućinu, pola pinte; posuda od pola pinte

holer, Syringa, jorgovan

holi - oholi

homagijalna laž, laž poklonstvena

honor (lat.-tal.) - čast

hora - kraj, selo; prigoda

Horacije (Kvint Horacije Flak) - rimski lirik, pjesnik oda i satira, živio od 65. do 8. godine prije naše ere.

Horatius - (Kvint Horacije Flak, 65 - 8 pr. n. e.) - rimski pjesnik; u bogatom pjesničkom opusu ističe se njegova Ars poetica u kojoj iznosi svoje poglede na pjesništvo

hordija (tur.) - tabor; vojska, obično turska

Horeade - gorske vile

horjatski (tur.) - pokvarenjački, lopovski; prostački

horputer - mast za kosu

horuga - zastava

horugva - zastava na koplju

horugva, barjak, zastava. I Česi imaju istu riječ

Horvačanin - Hrvat

hoti - hotje, htjede, htio je

hotin'je - htijenje, volja, želja

hotin'je - htijenje, volja, želja

hotin'je - htijenje, želja, nakana, težnja

hotinstvo - htijenje, želja, nakana, težnja

hotiti i htiti - htjeti; nastojati; željeti; ne hti(j) - nemoj

hotjen'je - htijenje, želja

hotkar - uhoda, špijun

hrabar - momak

hrabar - momak

hrabar - momak

hrabar - muž, dragan; momak

hrabar - muž, zaručnik, mladoženja

hrabar - suprug, zaručnik, momak

hrabarstvo - hrabrost, odvažnost

hraček, pljuvačka

hračkolizec, ulizica. Prema njemačkom: Speichellecker

hram - kuća

hraniti - čuvati

hraniti - čuvati

hraniti - čuvati, skrivati; hraniti se - čuvati se, skrivati se

hraniti - čuvati, spremiti (pored običnog značenja)

hraniti - čuvati, spremiti (pored običnog značenja)

hranjivati - hraniti

hrd - ponosan; snažan, silan

hrđelj - hulja, hrđa

hrek - korijen, panj

hrek - panj

hrepenenje, čežnja

hrib - brežuljak, humak, brdo

hrip - imenica stvorena prema glagolu hripati, teško disati, kašljati

hrla - brza

hrlo - brzo

hrlo - brzo

hrpiti - skupljati na hrpu

hrusnuti - puknuti

hrustavec, hvališa, koji se diči svojom smionošću

hrustiti (se) - prijetiti (se)

hrustiti se - junačiti se, razmetati se

htij - danas neupotrebljavani imperativ glagola htjeti

htij - danas neupotrebljavani imperativ glagola htjeti

hud - loš, zao, pokvaren; hudoba - zloća, pokvarenost; hudoga razloga - [?]

hud - loš, zao; huda - zlo; hudoba - zloća

hud - loš, zao; hudoba - zloća

hud - zao

hud - zao, zločest, loš

hudati - srditi (se), ljutiti (se)

hudi - ljut, oštar, strog

hudi, hud, zao, zloban čovjek

hudič, đavo

huditi - činiti zlo

huditi - uditi, štetiti

hudoba - opačina, porok, mana, grijeh

hudoba - zloba; nakaza

hudoban - zao, zloban

hudobno - zlo, zlobno

hudobnost - zlo, zloba

hudočinec, zločinac

hudodelnik - zlotvor

hudodelnik, malefactor u Verböczyju, zločinac

hudodušni, đavolski, demonski

hudovoljno - zlovoljno

huja - huđa, gora

huje, huji - huđe, huđi, gore, gori (komp. od hud)

huk - buka

hukati - puhati, duhati

humiljeno (lat.) - ponizno

huncfutarija (njem.-mađ.) - obješenjaštvo, vragolija, psina

huriska (ar.) - hurija, ljepotica iz muslimanskog raja

hurjatin - hulja, lopov, horjat, horjatin

hust - riječ je nejasna: buka ili gomila, hrpa (Akad. rj.)

hustati - dražiti

hustolina - patrljak, peteljka od grozda

hutica - kolibica

hvaljen'je - hvala, pohvala

hvalu imiti - biti hvaljen

Hvaranin Hortenzije Brtučević, suvremenik Nalješkovića i Hektorovića, bio je i pjesnik.

hvatiti - uhvatiti, zgrabiti

hviriti - teći, curiti

hvoja - grana

hvoja - grana

hvoja - grana

hvoja - grana

hvoja - grana

hvoja - grana

hvoja - grana

hvoja - grana

hvoje - granje

hvojka - grančica

hvojka - grančica

hvojka - grančica

hvojka - grančica

hvojka - grančica, grana

hymnodia to mou somati (grč.) - Pjesma mome tijelu

Hymnus Croaticus de passione Christi - Hrvatski himan o muci Kristovoj
I

i blud tvojih od pčeleca - vjerojatno: i radost tvoje dječice

i još k tomu vik ne istašći - i da k tomu nikad ne omršavi

i me srce zenu ufanjem - u mom srcu rađa se nada

I sun'd my heart in beauty's eyes (eng.) - Sunčah svoje srce u očima ljepote

i tom željom vik ne iztašti - tj. ako ne želiš da ti se zbog te želje lice omršavi

ibo - jer, ta, zaista

ibrik (tur.) - bakren sud, prema vrhu sužen, s kljunom i drškom, služi za lijevanje vode ili kave

ibrik (tur.) - bakreni sud sužen prema vrhu, služi za lijevanje vode ili kave

Idalija - Afroditino (Venerino) svetište na Cipru; prema mitu, Venera je rođena iz morske pjene upravo na tom otoku

Idalija - rt i grad na otoku Cipru, s Afroditinim hramom i gajem

iđirot (tur.) - biljka od koje aromatični podanak sadrži eterična ulja; uzima se kao sredstvo za jačanje apetita i kao mirodija

idra - hidra, mitološka vodena zmija sa osam glava koju je ubio Heraklo

Ignacije, sv. - v. Loyola

ignis festivus, vatra, koja se pali u svečanim zgodama

igo - jaram

igo - jaram

igrališče - igralište, prostor za igru

IHS - kratica za Iesus Hominum Salvalor, Isus spasitelj ljudi

ije - jede

ikada (uz negaciju) - nikada

Ikarija - idealna utopijska zemlja socijalne teorije franc. filozofa Cabeta (1788-1856)

ikindija (tur.) - vrijeme popodnevne molitve

il - zemlja; ilovača

Il Fuoco - Oganj, roman tal. pisca D'Annunzija

il, ilo - zemlja; ilovača

Ileri, Ilirci, pristaše ilirskog pokreta, pobornici štokavštine u hrvatskoj književnosti

ilinštak - mjesec u kojemu u kalendaru dolazi sv. Ilija, tj. srpanj; prenes: ljetno sunce

iliš - jelo, hrana

Ille terrarum mihi praeter omnes Angulus ridet (lat.) - Onaj mi se kutak svijeta smije mimo sve ostale.

ilo - ilovača, glina

imajnje - imanje

imam (tur.) - muslimanski svećenik

iman'je - imovina, blago

imbrina - vrsta loze i grožđa

imin'je - imanje, imovina

imiti - imati

imiti - imati

imiti na pamet - imati na pameti

imiti na pamet - imati na pameti

In adventu - u došašću

In hoc anni circulo - U toku ove godine

In labore requies (lat.) - U radu je smirenje

in questi paesi lavora - u ovim krajevima djeluje

in tyrannos (lat.-grč.) - protiv tirana, nasilnika

in(o) - i

inaditi se - inatiti se

inako - drugačije

inako - drugačije

inako - drugačije, inače

inako - drugačije, inače

inako - drugačije, inače, ako li ne

inako - inače, drukčije

inamo - drugamo

inamo - drugamo, na drugo

inaš, inoš, inuš, sluga, dvorjanik. Od madžarskog: inas

indi - dakle

indi - drugdje, na drugome mjestu

Indija od izhoda - Istočna Indija (za razl. od Zapadne Indije, tj. Amerike)

indje - drugdje

indje - drugdje; drugamo

indorati (tal.) - pozlatiti

indugiare volendo - želeći oklijevati

Inglitera (prema tal.) - Engleska

ingvas - crnilo, tinta

ingvas (ingvast) - crnilo, tinta

inkub (lat.) - zloduh, demon koji spolno opći s usnulim ljudima

innocentia (lat.) - nevinost, nedužnost

ino - drugo

ino - i

ino - i (veznik)

ino - i (veznik)

ino, inu - i (veznik)

insieme - zajedno

interkolonij (lat.) - međuprostor između stupova

inud - druguda, drugim putem

inuda, inudi - drugdje

inuš (mađ.) - sluga, lakej

inžinj (lat. ingenium) - um, umijeće

Ipokrat - Hipokrat, glasoviti grčki liječnik i znanstvenik iz 4. st. pr. n. e., smatra ga se osnivačem lječništva

irizacija - prelijenanje u duginim bojama

Irud - Herod

Irud - Herod, zloglasni židovski kralj

išče - još

išće - pril. još(te)

ishajati - izlaziti

ishajati - izlaziti

ishajati - izlaziti

ishoditi - izlaziti, izvirati

ishoditi - izlaziti; postići

ishončati - dokrajčiti, uništiti

iskahnuti - izreći, izlanuti

iskarnji - bližnji

iskarnji - iskrnji, bližnji (čovjek)

iskašati se - mrko gledati, gledati iskosa, izdirati se (na nekoga, na nešto), obrecivati se

iskati - tražiti

iskati batalje - zametati kavge

iskati batalje - zametati kavge

isklad - izlaganje, ekspozicija, prolog

iskloniti se - pomoliti se, pojaviti se

iskoliti se - izvršiti se, ispuniti se

iskončanje - kraj

iskončavati, iskončivati - dokončavati, dokrajčivati, uništavati

iskorijepiti - istrgnuti, iskorijeniti

iskovati - tražiti

iskrnji - bližnji

iskrnji - bližnji

isleči - svući

Isokrat - Izokrat (436-338 pr. n. e.), atenski govornik i retoričar

isop (grč.) - mirisna biljka, sipan, miloduh

isop (grč.) - vrsta mirisne biljke, izop, sipant

ispaljati (prez. ispaljem) - ispljuskivati vodu (prvotno iz čamca, a onda i odnekud drugud); u našem tekstu preneseno: "ispalji odgovor iz rike gdi palju pisni se razlike" - saznaj odgovor iz rijeke iz koje se saznaju (ispljuskuju) različite pjesme (B. Klaić)

ispeljati - izvesti

ispeljati - izvesti

ispisan - naslikan

ispisati - opisati

isplesikati, plosnatim nečim izudarati, istući

ispliti - isplivati

ispliti - izvaditi

isplnjen'je - ispunjenje

isplnjevati, isplnjivati - ispunjavati

ispolinski (staroslav.) - divovski, gorostastan; ispolinski mrak - mrak Tartara, pakla, gdje su po mitologiji bili bačeni Titani nakon što su se pobunili protiv Zeusa

ispoznavati - spoznavati

ispraviti (se) - popraviti (se)

isprazan - besposlen

ispričevati - ispričati

ispuno - potpuno

istakmiti - izjednačiti, usporediti

istati (zapravo iz-stati) - izbjeći (mislim da je tumačenje ostaviti u Akad, rječn. krivo barem za ovaj primjer: "Kâ (tj. božićna noć) da bi ne dala Bože, tebe tada, ne bi muk istala mâ duša nikada" - Da se ti, Bože, nisi rodio one noći, moja duša ne bi izbjegla mukama [paklenim!] (B. Klaić)

isteći - izaći

isteći - izaći

istin - istinit

istin - istinit

istin - istinit

istin - istinit, pravi, iskren

istin (zapravo istinan) - istinit, pravi, iskren (u vezi s riječju istina - kojoj je dativ istini - zanimljiva su ova dva primjera koji u Lucićevoj pjesmi Od božićne noći stoje sasvim nablizu: "Kako l' ću istini ne vjerovat tebi [tj. tebi koji si istina] kî mi diš ne čini drugu ča neć' sebi"... "kî čudesi govor potvrdi istini (koji si čudesima potvrdio istiniti govor) kâ človik kî je stvor (tj. smrtnik) ne može da čini" (B. Klaić)

istinan - istinit

istinkeši - istinitiji

istino - istinito

istino - istinito, iskreno

istino - istinito, iskreno

istinuvati - govoriti istinu, biti istinit

istlěnije - trulost

istoč - istok

istoč - istok

istoč - istok

istoč - istok

istočaj - izvor

istom - samo

istom - samo

ištom - tek

ištom - tek

istva - nejasno

istvoriti - stvoriti

isvući - posve svući

it - ići

it - ići

it, iti - ići

it, iti - ići

ite - idite

ite - jedete

iti - ići

iti - ići, otić

itkor - itko

Ivan Francesko Regis sv. (1597-1640) - francuski misionar, redovnik Družbe Isusove; propovijedao među kalvinističkim seljacima

Ivan Nepomuk, sv. (1340?-1393) - praški svetac i mučenik; ubio ga je kralj Vladislav zbog sukoba s crkvom. Slavi se kao branilac Crkve i zaštitnik ispovjedne tajne

izabiti - izbiti, istući

Ižaijaš - Izaija, biblijski prorok

izašad - izašavši

izažgati - izgorjeti

izbastisati - satrti, izgaziti

izbivati - preostajati, biti suvišno

izda - sad

izdati - dati, predati; izdati, iznevjeriti

izdih - izdisaj, smrt

izdihovati - uzdisati

izdilati - izdjelati, istesati, isklesati

izdivati - nazivati koga čim

izdumlavec, čovjek improvizator, koji izmišlja, podvaljuje, intrigant

izdvojeno - zdvojno

izdvojiti - zdvojiti

izdvora - izvana

iže - koji

izeti - uzeti

izeti - uzeti

izeti - uzeti, izvaditi, izvući

izeti (prez. izem) - uzeti

izeti (prez. izmem) - uzeti, izvaditi, izvući; izmi - uzmi, izvadi, izvuci!

izgaziti - izaći (gazeći)

izginuti - propasti, nestati

izgizdavati (se) - gizdati se, ponositi se

izgled - primjer, uzor

izgnijevati (se) - naljutiti (se)

izgnušen - umrljan, prljav

izhititi - izbaciti

izhod - izlaz

izhod - izlaz

izhoditi - ishoditi, izlaziti, izvirati

izhoditi - izlaziti

iziskivati - tražiti

iziskovati - istraživati, ispitivati

iziti - izaći

izizvanje - izazivanje, izazov

izjije - izjede

izkončati - dokrajčiti, uništiti

izkorijepiti - iskorijeniti, uništiti

izkrišiti - uskrisiti

izlag - osim

izlagati - slagati

izlisti - izaći

izlisti - izaći

izlisti - izaći; popeti se

izljesti - izaći

izljesti - izaći

izluditi se - izdati se

izmariti se - mariti, hajati; nigdor se za to ne izmari - nitko za to ne mari, ne haje

izmečiti - izgnječiti

izmezgiti - ižmikati; zdrobiti

izmi - osim

izmi - v. izeti

izminuti - proći

izmizgati - ižmikati

iznajti - iznaći, dokučiti; dobiti, steći

iznesti - iznesti, izbaviti

iznevar - iznenada

iznišiti - uznesti

iznovič - iznova, ponovno

izpartiti - isprtiti, rasteretiti, olakšati

izpeljati - izvesti

izpoznati - prepoznati; upoznati

izpravdati - opravdati

izpraviti se - ispraviti se, popraviti se

izpušćan'je - ispuštanje; izpušćan'je riči - govorenje

izpušćan'je riči - govorenje

izrijeti - izreći

izrijeti - izreći

izrit - izreći

izroniti - iskapiti; upropastiti, uništiti

izručati - izručivati

iztakmiti - dobiti, steći, izvojevati

iztašćati - iščeznuti, nestati

iztoč - istok

izuć - izvrstan, izuzetan

izući - izvrsni, izvanredni, savršeni

izvan - izvana, spolja

izvan - izvana, spolja

izvan - osim

izvarći - 1. izvrći, preokrenuti; 2. izvrći, izbaciti

izvarsit - izvrsit, izvanredan, izvrstan

izvarsit - izvrsit, izvanredan, izvrstan

izvarsno - izvrsno, izvanredno, sjajno

izvarsno - izvrsno, izvanredno, sjajno

izvesti - izvesti, izbaviti, učiniti da izađe; proizvesti, napraviti

izvidati - izliječiti

izvijati - izvijati; izricati, izlagati

izvinuti - izmaknuti

izvit - isprika

izviti - prijeći, obići

izvižbati - izvježbati

izvjedljivo - radoznalo

izvoditi svidočastva - svjedočiti

izvoliti - htjeti, željeti, voljeti
J

ja - ja; da

ja - v. jati

ja - v. jati

ja - v. jati

jačati - ječati, jaukati, uzdisati

jačati (prez. jačim) - ječati, uzdisati; jačeć - uzdišući

Jačint - u starogrčkoj mitologiji lijepi sin spartanskog kralja Amikla, ljubimac Apolonov; ubio ga iz ljubomore bog vjetra Zefir; iz njegove krvi izrastao je cvijet hijacint ili zumbul

jačiti - vikati, pjevati

jačmen - ječam

jadar - jedar, zdrav, čvrst, snažan

jadati - jecati, jadikovati

jadika - žalosna vrba

jadnovito - nemilosrdno, bijesno

jadovan - žalostan, što donosi jad

jadovit - otrovan

jadovno - žalosno

jadra - jedra

jadra - jedra

Jadran - vjerojatno se misli na jedno od najjačih riječkih poduzeća (Adria) u doba mađarske uprave nad rijekom

Jadranska Sirena - djelo Petra Zrinskog Adrianskoga mora Sirena

jadrica, jezgra, nucleus

jadriti - jedriti

jadro - jedro

jadro - jedro

jadro - jedro

jadro - jedro

jadro - jedro

jadro - jedro

jadro - jedro

jaer - v. aer

jagar, lovac. Od njemačkog: Jäger

jagarija (njem.) - lov

jagla - igla (ali imamo i iglica nekoliko stihova niže)

jaglin, klinčac, mirodija

jagmiti - napadati, nasrtati, navaljivati; otimati, plijeniti

jagna - juriš, napadaj, nasrtaj; jagniti - jurišati, napadati, nasrtati

jah - v. jati

jah - v. jati

jak - kao

jak - kao

jak - kao

jak - kao

jak - kao

jak, jaki - kao

jak, jaki, jakino - kao, kaono

jak, jakno - kao

jak, jakno, jakino - kao

jak, jakno, jakino - kao

jakino - kako(no), kao što

jakino - kao, kako

jaklen - prosen, ječmen

jakno - kao

jakno - kao

jako - kao, kao da, kako

jakože - kako, kao, da

jakrep - škorpion

jakrep - škorpion

Jakšići, Stjepan i Mitar, sinovi vojvode Jakše. U borbama se posebice istakao Mitar, umro 1486.

jal - v. jati

jal - zavist, zloba

jalen - himben, prijetvoran, varljiv; loš, opak, zao; zavidan

jalen - himben, varljiv; jalnost - himba, himbenost

jalen - zavidan

jalen - zavidan, zloban

jaliti - biti zavidan

jalnuš, zavidnik

jalša, - jelša, joha

jalzamin (perz.) - jasmin

jamb (grč.) - dvosložna pjesn. stopa s drugom dugom stopom

jamb (grč.) - dvosložna pjesnička stopa, s naglaskom na drugom slogu

jamb (grč.) - dvosložna pjesnička stopa, s naglaskom na drugom slogu

jambor - jarbol

jame - v. jati

jame, jami, jamite, jamši - v. jati

jammer (njem.) - bijeda, nevolja, žalost, bol

jandrâš, Cichorium intybus, vrsta biljke

Janko Vojevoda - Janko Sibinjanin (ili Hunyadi János), ugarski vojskovođa, potomak velikaške obitelji iz Erdelja. Uspješan ratnik, potukao Turke kod Beograda, kod Sibinja, u Transilvaniji, osvojio Niš i prodro do Sofije. Od 1446.-1452. bio je regent za malodobnog kralja Ladislava V. Posthumusa. Poražen je od Turaka 1448. na Kosovu

Janko vojvoda - Janko Sibinjanin (ili Hunyadi János), ugarski vojskovođa, potomak velikaške obitelji iz Erdelja. Uspješan ratnik, potukao Turke kod Beograda, kod Sibinja, u Transilvaniji, osvojio Niš i prodro do Sofije. Od 1446.-1452. bio je regent za malodobnog kralja Ladislava V. Posthumusa. Poražen je od Turaka 1448. na Kosovu

jantoli - prema Akademijinom rječniku, riječ je nejasna i javlja se samo kod Vetranovića; vjerojatno je riječ o prilogu sa značenjem: samo, jedino

japica (kajk.) - otac, tatica

japriti - grijati, žariti

jarali oldum (tur.) - izranjen sam

jas, jaz - ja

jasak (tur.) - zabrana

jaše, jat - v. jati

jasen - vedar, bistar, svijetao

jasniti - jasnjeti, sjati se

jasniti se - postati svjetliji, blistati; sjajiti (oči)

jaspida (grč.) - aspida, zmija otrovnica

jaspis (grč.) - kremen crvene boje, služi za ukras

jaspra (grč.) - sitan srebreni novac, novac uopće

jasprica - novac

jašprišt, archidiaconus. Od njemačkog: Erzpriester, odnosno madžarskog: esperest. I kod nas: ešpereš

jati - uzeti, ugrabiti, osvojiti; početi; ja, jaše - uze, uzeše; jal - uzeo; ja govoriti - poče govoriti

jati (prez. jamem, štok. jeti) - uzeti, oteti, primiti, prihvatiti, početi; pograbiti, zarobiti, uhapsiti, uloviti; (aorist: jah, ja..., jaše...)

jati (prez. jamem, štok. jeti) - uzeti, oteti, primiti, prihvatiti, početi; pograbiti, zarobiti, uhapsiti, uloviti; (aorist: jah, ja..., jaše...)

jatra - jetra

javču - jauču

javi - na javi

javi - na javi

javi - na javi

javi - na javi

javkati - jaukati

javor - lovor

javor - lovor (u istom značenju dolazi riječ javor i kod nekih drugih starijih pisaca); kruna javora - lovor-vijenac

jaz - ja

jazbec, jazavac, lukavac

jazik - jezik (ovakav oblik koristi se uglavnom samo za jezik u ustima; naprotiv u značenju govor upotrebljavaju ponajčešće oblik jezik)

jazik - jezik; usta; stiskati jazik - ne govoriti; imiti dug jazik - imati dug jezik, mnogo govoriti

je - je (enkl. od nju, njih)

je - je; poče (od gl. jeti); ih

jed - ljutina; otrov

jed - otrov

jeda - da (ne), da li

jeda - da li, eda, ne bih li, kako bih (namjerno)

jeda - da li, eda, ne bih li, kako bih (namjerno)

jeda - eda, da; jeda nas gdi sreća sastavi - ne bi li nas negdje sreća sastavila

jeda - kako, da; zar

jeda - zar

jeda - zar, je li, da li

jederan - jedar; jezgren

jedin - jedan, jedini, jedinstven, skladan, sjedinjen; jedini u majke - jedinac

jedinost - jedinstvo

jed'n - jedan

jednaga - ujedno, zajedno, skupa

jednaga - ujedno, zajedno, skupa

jednaga - zajedno

jednaga - zajedno, istodobno

jednokat - jedanput, jednom

jednuč - jednom, jedanput

Jeđupka, Jejupka - Ciganka; zapravo Egipćanka, jer se vjerovalo da Cigani potiču iz Egipta

jega - njega

jego - njega, njegov

jehtjeti - razlijegati se, oriti se

jej - ćuk

jejina - velika sova

jektikuš (grč.) - sušičavac, bolesnik od tuberkuloze

jeli - ili

jel'je - jele

jel'je - jelik, skup jela

jelje - zbirna imenica od jela

jemati - imati

jemati - uzeti, uzimati; dobivati

jemati - uzimati

jemati - uzimati

jemija (tur.) - ikavski za tur. đemija - lađa, brod

jempot - jedanput, jednom

jen - jedan

jen - jedan; jenkrat - jedanput

Jen, jedan

jer - u starijem jeziku ima različita značenja: 1. da (izrično); 2. pošto; budući da (današnje značenje); 3. zašto; zasve jer - premda, unatoč tome

jer - u starijem jeziku ima različita značenja: 1. da (izrično); 2. pošto; budući da (današnje značenje); 3. zašto

jerarkija .- hijerarhija, sveta vlada

jerbo, jere, jerebo - jer, budući da; naime; da ~ - a jer, ali jer

jerej (grč.) - svećenik

jerejstvo (grč.) - svećenstvo

jeres (grč.) - hereza

jeriški - jerihonski

Jerozolim - Jeruzalem

jes - jesam

jest - jest; ja

jesti (prez. jemem, jemen) - uhvatiti

jestojska - jelo, hrana

jeter - neki drugi

jezan - srdit

ježđa - v. jizda

jezer, tisuća. Od madžarskog: ezer

jezerišče - jezero

jezero - jezero, bezdan

jezero (mađ.) - tisuća

jezero (prema mađ. ezer) - tisuću

jezero (prema mađ. ezer) - tisuću

jezero (prema mađ. ezer) - tisuću (pored uobičajenog značenja)

jezero (prema mađ. ezer)- tisuća

jeziv - mršav

jî - ih

ji (u pjesmi Taj zna ljubiti) - je

jid - jed

jid - jed, otrov

jidak - otrovan

jiden'je - jelo, jestvina

jidih, jidihu, jidiše, jidoše - v. jisti

jidovati (prez. jidujem) - jedovati, jediti se, ljutiti se, jadovati, jadikovati

jidovit - otrovan

jidu, jiduć - v. jisti

jija - jelo, jestvina

jije - njih

jijed - otrov

jim, jimi - im

jimi - njima

jimiti - imati

jisti - istinit

jisti - jesti

jistva - jelo, hrana, jestvina

jistvina - jelo, hrana, jestvina

jiti - jesti

jitki - v. jidak

jizbina - jestvina, jelo, hrana

jizda - ježđenje, jahanje

jizditi - jezdjeti, jahati

jo, ju

jobbágy, jobađ, kmet, sebar, podanik, sujet, rusticellus, rusticus, jobagiones regni. I madžarski jezik upotrebljava za kmeta jobbágy. Ineptus, inhumanus, inurbanus, Bauer, paraszt. Madžarizam: prost

joči - oči

jočko - otac

jogenj - oganj, vatra

jognjišče - ognjište

jok - plač

jokat - plakati

jokati, plakati

jopac (kajk, prema njem) - majmun

jopica, opica, majmun

jošć, jošće - jošte, još

jošče - još

jošče - još

jošče - još

jošče - još

jošće - još, još i

Jove - Jupiter, vrhovni starorimski bog (grč. Zeus)

Jove - Jupiter, vrhovno rimsko božanstvo

Jove (gen. Joveta) - Jupiter, Zeus

Jovetov - Jupitrov, Zeusov

Jovo - Jupiter, vrhovni rimski bog

Jozue - Jošua, biblijski junak koji je zaustavio sunce

ju, joj

Julija Farnese (1474-1524) - sestra pape Pavla III, ljubavnica pape Aleksandra VI. Borgije (Šandor šesti)

Julija Rimljanka - žena Frana Krste Frankopana, Giulietta de Naro, nećakinja čuvenog kardinala Barberinija

junačstvo - junaštvo

junak - mladić, momak

junak - pored običnog značenja još i: mladić, momak, sluga

Juno - Junona, starorimska vrhovna boginja, žena Jupiterova (grč. Hera)

Juno - Junona, žena Jupiterova, vrhovna rimska božica

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već

jur - već, više, dalje, baš, bar

jur - već; sad

jur i jure - već

jur, jure - već

jur, jure, jurve - već

jur, jurve - već

jur, jurve - već

jur, jurve - već

juratuš (lat.) - pravnik; student prava

juričica - vrsta ptice (crvenperka?)

jurve - već

jurve - već

jurve - već

juste milieu (franc.) - srednji put

jutar - jutro

jutarnja - jutarnja, vrijeme pred zoru

jutra - sutra

jutri - sutra

jutri - sutra; jutri dan - sutra, sutradan

jutrinji - jutarnji

jutunija - proždrlost, sladokusnost

Juž sie jesien konczy, / liscie z drzewa leci: - / gdzie sie dwoje kocha, / niepotrzebny trzeci.(polj.) - Već svršava jesen, lišće s granja leti: - Gdje se dvoje ljubi, nije potreban treći.
K

ka - koja

ka - koja

Kâ - koja

kâ - koja; kî - koji; kô - koje; s kem - s kime; s kum - (s) kojom

Kabesten - Guilhem de Cabestaing, franc. trubadur iz Roussillona (živio oko 1212.); legendu o njemu obradio je i Boccaccio u Dekameronu

kača - zmija

kača - zmija

kača - zmija

kača - zmija

kača - zmija

kača, zmija

kacida, kaciga, šljem. Od latinskog: cassis, cassida

kačino mleko, Euphorbia, vrsta poljskog cvijeta

kaćunak - orhideja, podrimunak, biljka gomoljasta ploda koji se koristi za spravljanje napitka salepa

Kadan-kan - mongolski vojskovođa, rođak Batu-kana, vođa jednog od mongolskih odreda pri provali u Hrvatsku (on je poharao Zagreb 1242)

kade - gdje

kade - gdje

kade - kada

kade (čak.) - gdje

kadi - gdje

kadi - gdje

kadi - gdje

kadi - gdje

kadi - gdje

kadija (tur.) - sudac

kaditi se - dimiti se

Kadmeja - tvrdava u starogrčkom gradu Tebi

kaduna (tur.) - gospođa

kaduna (tur.) - kada, gospođa

Kahir - Kairo, glavni grad Egipta

kaj bu anda s tebe teda?

kaj buš? odkud k-hiže nosil?

kaj, kajti - što; jer

kajan - koji se kaje

kajas (tur.) - remen, pojas od sablje, uzda

kajati - okajavati

kajba - gajba, tj sanduk, krletka i sl.

kajni - pokajni, koji se kaje

kajti - jer

kajti - jer

kakgodre - kakogod

kako - kao

kako - kao

kako - kao

kako - kao

kakot - kao, kako

kakti - kao, kao što

kal - blato

kal - blato

kal - blato

kalafat (tal. calafato) - obrtnik koji popravlja brodove

Kalapajica - nadimak Ivana Kostrenčića (v.)

kalašati - skitati se, klatariti se

kalati - spustiti

kalauz (tur.) - vodič, putovođaž

kalauz, provodič. Turska i madžarska riječ

kalčine, suknene čarape. Od talijanskog: calze, calzoni

kaldeoski - iz Kaldeje (u starom vijeku ime najjužnijeg dijela Mezopotamije)

kalen, kalan, kaljav

kalendrijaš, sastavljač kalendara

kalina - biljka s gorkim bobicama

kaljun, vrsta topa, koji se prenosi kolima. Top na točkovima. Od talijanskog: cannone

kalo - kal, blato

kaloper - rogač

kaloper - rogač

kaloper - rogač

kalovit - blatan, močvaran

kalpak (tur.) - kapa od krzna

kalpesi (tur.) - varljiva

kaludar - kaluđer, redovnik

kalujer - kaluđer, koludar, redovnik

kaman - kamen

kamara (tal.) - soba

kamenar - klesar

Kamenica - živa voda u Komiži na otoku Visu

kami - kamen

kami - kamen

kami - kamen

kami - kamen

kami - kamen

kami - kamen

kami - kamen

kami - kamen

kamik - kamen

kamoda - kamoli

kampanski - iz Kampanije, pokrajne u južnoj Italiji (središte Napulj)

kanaf (tal.) - konopac, špaga, uže

kanat (lat.) - pjesma, pjevanje

kanat (tal) - pjevanje, pjesma

kandelir (tal.) - svijećnjak

Kandija - Kreta

kandlincuker, vrsta šećera koji se prodaje u prozirnoj kristalnoj formi, sa Kandije na Kreti. Od njemačkog: Kandelzucker

kanijela - biljka cimet, slatka korica, darčin

kanikula, pasja žega. Od latinskog: Dies caniculares. Ti "pasji dani" traju svake godine od 23. VII do 23. VIII. Zovu se tako i po zviježdu Velikog Psa, u kojem je glavna zvijezda Sirius

kano - v. kino

kantar (lat.) - vaga; mjera za težinu

kantarida (grč.) - kukac španjolska mušica, za kojega se vjeruje da djeluje afrodizijački

kantati (lat. cantare) - pjevati

kantreda - stolac (obično s pletenim sjedištem)

kantun (tal.) - ugao

kantura, pojanje crkveno, pjevanje u koru. Od latinskog: cantare

kanun (tal. cannone) - top

kaon - blatan, kalan

kapca - sitna kap, kapljica

kapelmajster (njem.) - dirigent kapele, zborovođa

kapinika - bagrem

kaplan-post (tur.) - tigrova koža

kaprisa (tal.-franc.) - kaprica, hir, inat

kapuc - kapuljača, kukuljica

kaputaš - čovjek koji nosi kaput (umjesto seljačke surke ili radničke bluze), građanin, gospodin

kaputaš - onaj koji nosi kaput, tj. građanin nasuprot seljaka

kar - kola

kar - ta; što; da; samo

kar - tužba, prijekor; svađa

karakalpak - crni kalpak (kao šubara u Mađara)

karati se - pregovarati se, svađati se, rječkati se

Karibda - Haribda; dvije mitske nemani Skila (Scila) i Haribda su u Mesinskom tjesnacu pored Sicilije vrebale pomorce

kariđa - debelo sukno

karina - kolumba, kobilica, dno broda

karljiv - svadljiv

Karlović - v. dva Ivana

Karlović, Ivan (Ivo) - Krbavski knez, posljednji potomak kneževske obitelji Kurjakovića, ban. Pošto Turci osvojiše njegova brojna imanja i gradove, poput progranika umro je na Medvedgradu ponad Zagreba 1531.

Karman - Karaman, stanovnik Karamanije

karmazin - grimiz

Karmel - gora u Izraelu na obali Sredozemnog mora

karmina - gozba u počast pokojnika, mrtvaština

Karon - Haron, u grč. mitologiji lađar koji duše pokojnika prevozi u podzemni svijet preko rijeke Stiksa

Karont - Haront, u grč. mitologiji lađar prevoznik mrtvih u podzemni svijet preko podzemne rijeke Stiksa

karpit, zavjesa. Od madžarskog: kárpit

karsman'je - krzmanje, oklijevanje

karsmati - krzmati, oklijevati

Karst - Krist

karst - krst, križ; karstom se karstiti - križati se

karstjan - kršćanin

karta - papir

karvan, prepelica

Kasandra Trojana - kći trojanskog kralja Prijama i Hekube; zbog neuzvraćene ljubavi Apolon joj je dao dar proroštva, ali ju je kaznio tako da njenim proročanstvima, pa tako ni predviđanju propasti Troje, nitko nije vjerovao

Kastalja, Kastalija - vrelo Hipokrena na brdu Helikonu, koje je provrelo tamo gdje je Pegaz kopitom udario o zemlju; simbol pjesničkog nadahnuća (v. elikonsko vrilo)

kastalski - prema Kastalija, u grč. mitologiji izvor na gori Parnasu, posvećen Apolonu i Muzama; vrelo pjesničke inspiracije

kastel - kaštel, tvrđava

kaštiga - kazna

kaštiga, kazan. Od latinskog: castigare, kazniti

kaštigan'je (lat. castigare - karati) - kazna, kažnjavanje

kaštigati (lat. castigare - karati) - kazniti

kaštio (tal.) - tvrđava, dvorac, kaštel

Kastor - ime jednoga od dvojice Dioskura (mitoloških sinova Zeusovih; drugi je Poluks)

Kastor i Poluče - Kastor i Poluks (grč. Polideuk), grčki junaci (zajedničkim imenom nazivaju se Dioskuri); Zeusovi sinovi, simboli neuništive bratske ljubavi

katana (mađ.) - vojnik, konjanik, husar

katana (mađ.) - vojnik, konjanik, husar

katana (mađ.-tur.) - vojnik; konjanik

katana, vojnik. Od madžarskog: katona

katarinčica, Chrysanthemum, vrsta krizanteme

Katarino!, - tim uzvikom misli Kranjčević Katarinu Frankopan Zrinjsku

katidra (grč. kathédra) - stolica, sjedalica

Katulo - Katul, Gaj Valerije (oko 84-54 pr. Kr.), najveći starorimski lirik, najpoznatiji po svojoj ljubavnoj lirici

Katulo - Katul, Gaj Valerije (oko 84-54 pr. Kr.), najveći starorimski lirik, najpoznatiji po svojoj ljubavnoj lirici

Katzenjammer (njem.) - mamurluk

kaucija - jamčevina, osiguranje, novac koji služi kao jamstvo

kaukasko - kavkasko (prema planini Kavkaz, na kojoj je Prometej bio okovan)

kaur (tur.) - nevjernik, muslimanski naziv za kršćanina

kaur, kaurin (tur.) - nevjernik; muslimanski naziv za kršćanina

kaurski (tur.) - nevjernički, kršćanski (isp. đaur)

kavad (novogrč. kavádion) - svilena haljina

kazati - 1. pokazati, dokazati, iskazati; 2. kazati, reći

kazati - kažnjavati

kazati - kažnjavati

kazati - pokazivati (pored običnog značenja)

kazati se - pokazati se, javiti se

kazati se - pokazivati se, pomaljati se

kažiput - kažiprst

kazovati - kazivati

kazuar - vrsta ptice trkačice slične noju

kazula (lat.) - odjevni predmet katoličkih svećenika kod mise, misnica

ke - koje

ke - koje, kojoj

kebrojedec, čovjek toliko bijedan da jede hruštove. U prenesenom smislu: mizerija

kečka, pletenica, kika, perčin

Kedron - potok u Getsemanskom vrtu

kehlav - gljivast

kehlav, gušav. Od njemačkog: Kehle

keine Gnade (njem.) - bez milosti, nema milosti

keip - lik, slika

kelih - kalež; čašica

kelih, kalež, putir. Od njemačkog: Kelch, odnosno grčkog: kalyks, čaška od cvijeta

kelomna - stup

kem - kojemu, kojima

kem - kojim; kemi - kojima (instr.); kî - koji

kemi - kojima

keno - kojeno

keno - v. kino

Kentauri - u grč. mitologiji pola konji - pola ljudi

kepenjeg, plašt, kabanica, kaput. Od madžarskog: köpeny

Kerempuh, značenje riječi nije potpuno jasno. Kerempuhi su crijeva, drobina, trbuh, vamp: Schmerbauch. Karapuh, kalapura, kerepuv je očišćen želudac, fileki. U prenesenom smislu: Kerempuh je čovjek lukavac, spretan, ispičutura, prokšenjak, lakoumnik, vragoljan, domišljati prevejanko, podvaljivač. Riječ kao slika jedne do danas književno neizražene fiigure živi još i danas. Knjiga o Petrici Kerempuhu od Jakova Lovrenčića (1787-1842), štampana u Varaždinu 1834. pod naslovom: "Petrica Kerempuh iliti čini i življenje človeka prokšenoga", prijevod je jedne njemačke varijante Tilla Eulenspiegela, bez ikakve samostalne književne vrijednosti, napisan živim jezikom

Kerestinečki dečki. Ime Kerestinec (tvrđava na istoku od Svete Nedelje, između Susedgrada Tahijevog i Samoborskog grada Ungnadovog) pojavilo se u našoj historiji kao mračan simbol za vrijeme seljačkog ustanka pod Matijom Gupcem u 16. stoljeću. Pod Kerestincem je banska vojska sa žumberačkim uskocima razbila seljačke mase 6. II. 1573. pod zapovjedništvom feudalnog magnata Gašpara Alapića, koji je jedini od generala Nikole Šubića Zrinskog preživio sigetsku katastrofu (1566). Kerestinečki poraz bioje zapravo uvod u stubički slom nekoliko dana kasnije (9. II). Kada se Gošetić i Gregorić, u španjolskim čizmama, u bečkoj mučionici sjećaju Kerestinca ("kerestinečki dečki"), ta je evokacija u pjesmi, prema tome, bila historijski konkretna. "Balade Petrice Kerempuha" međutim, napisane zimi 1935-36, štampale su se jula 1936. u Domžalama kraj Ljubljane u nakladi Silvestra Škerla, ljubljanskog nakladnika Akademske založbe, više-manje kao krijumčarska rabota. Pod bojkotom štampe i nakladnika, zabranjivan i plijenjen godinama, autor "Balada", da izmakne Koroščevoj cenzuri, izmijenio je u prvom izdanju "kerestinečke dečke" u "križovljanečke", jer je poslije pokolja četničke družbe u Kerestincu, do koga je došlo proljeća te godine 1936, moglo tako izgledati kao da se evokacija "kerestinečki dečki" odnosi na najnoviju provalu seljačkog temperamenta, i da hoće da bude aktuelna politička asocijacija. Uz "Mokričance" i "Sanoborce", "križovljanečki dečki" javljaju se u ovoj baladi potpuno nelogično: Križovljan leži uz Ormož na Dravi pod Bombellesovom Opekom kod Varaždina, a "križovljanečki dečki" bili su tu samo kamuflaža, odabrana po simbolu riječi Kerest, krst, Kerestinec, križ, Križovljan

kermežljiv, kermežljivec, krmeljiv, čovjek kome teče iz oka bijela sluz

kerplačina, skrpljena krparija

kerub (hebr.) - anđeo višega reda

kerubin (hebr.) - anđeo višeg reda

kervohodša ženska, mulier menstruata

kesniti - kasniti

kesno - kasno

ki - koji

ki - koji

kî - koji

kî - koji

kî - koji; kîgodir - netko; kîno - kojino, koji

ki (ka, ko) - koji; neki, nekoji; ko god - koje god, bilo koje

ki, ka, ko - koji, koja, koje

Kidron - potok u Getsemanskom vrtu u Jeruzalemu, gdje je započela Kristova muka

kigodi, (kegodi, kimgodi...) - neki

kih, kim, kimi - v. ki

kihno, kimno - v. kino

kika, pletenica, onaj komični repić na bijeloj baroknoj vlasulji svezan crnom svilenom vrpcom

kikla (njem.) - suknja

kikla, suknja. Od njemačkog: Kittel

kikljěca - suknjica

kimak - stjenica

kimera - himera, neman iz starogrčke mitologije

kina - muka, trud

kinč - blago; nakit, ukras

kinč - blago; ures, nakit

kinč - nakit, ukras, ures; blago

kinč - nakit, ukras; blago

kinč (mađ.) - blago, nakit

kinč (mađ.) - blago, ukras, nakit; ljepota

kinč (mađ.) - ukras, ures, nakit

kinč (mađ.) - ures, nakit

kinč, blago. Od madžarskog: kincs

kinčanka, oružje okićeno srebrom ili dragim kamenjem: puška, sablja

kinčeno - obilno

kinčiti - kititi

kinčiti - kititi, resiti, krasiti

kino - koji(no), onaj tko

kino - kojino

kip - slika

kip - slika

kip - slika, lik

kip - slika; tijelo

kip - tijelo

kip - tijelo

kip - tijelo

kip - tijelo, lik, oblik, stas, rast, uzrast, forma, figura

kip - tijelo, lik, oblik, stas, rast, uzrast, forma, figura

kip - tijelo, struk

kip - tijelo; osoba

kipec (gen. kipca) - slika

kipočastitel, idolopoklonik

kiridžija (tur.) - najamnik, konjovodac

kirmankinja, turska sablja iz narodne pjesme

kitara (grč.) - citara, starogrčki žičani glazb. instrument sličan liri

kitica - grančica

kitica (dem.) - grmić - grančica

kitlica (dem. - njem.) - suknjica

kitni - kićeni

kjedno - najedanput, ujedno, zajedno

kjednu - zajednički, u jedan glas

klada - trupac

kladati - stavljati, metati

klade, vrsta mučila; u klade vrgnuti, staviti u klade

kladenac - izvor, studenac; zdenac

kladenac - studenac, zdenac

kladenac - zdenac, izvor

kladenac - zdenac, izvor

kladenc, kladenac - izvor, zdenac

klafrač, brbljavac

klaka (franc.) - plaćeni pljeskači u teatru

klaka, tlaka

klakson (engl.) - automobilska truba

klangovati, naricati. Od njemačkog: klagen

klanjec - klanac, jaruga

klapati - udarati; cvokotati (o zubima)

klariš (mađ. iz lat.) - koralj

klasična strofa - kitica kakva se upotrebljavala u pjesništvu stare Grčke i staroga Rima (Kranjčević se u pjesmi Radniku poslužio Sapfinom strofom, a u pjesmi Gospodskomu Kastoru imamo alkmansku strofu tj. dva daktilska heksametra i dva daktilska tetrametra, nazvanu po starogrčkom pjesniku Alkmanu iz 7. st. prije Krista)

klasti - metnuti, uzeti

klasti (prez. kladem) - staviti, metnuti

klasti (prez. kladem) - stavljati, metati

klasti (prez. kladem) - stavljati, metati

klasti (prez. kladem) - stavljati, metati

klasti (se) (prez. kladem) - staviti

klauzura (lat.) - dio samostana zatvoren za svjetovnjake

klavesen (franc.) - starinsko glazbalo, prvotni tip klavira

klečica - čep

Kleon (Kleont) - atenski demagog, vladao u Ateni nakon Periklove smrti

klepati (prez. klepljem)- klesati

kler - žučljivost, srdžba (Suzana 546; prema grčkom cholera, tal. cóllera, coléra, franc. colere)

klešča, kliješta

klet - klijet, koliba (u vinogradu)

klijetica - umanj. od klijet, ćelija

klikovati - dozivati

klikovati - vikati, klicati, zvati

klinčac - karanfil

klinčec - karamfil

klinčec - karanfil

klinčec - karanfil

Klio - jedna od devet Muza, zaštitnica povijesti

Klio - muza epske poezije (i povijesti), ali Nalješković izgleda upotrebljava taj naziv za opći pojam muze.

klis - oštar kamen, hrid, vrlet

klis - strmina, klisura

kljanast - klinčan, pun klina, nazubljen; ili čvornat, pun čvorova (Akad. rj.)

ključiti - svijati, ponižavati

kljuvavac - onaj koji kljuje; peteh kljuvavac - pijetao koji kljuje

klonda - kolona, stup

klonda (tal. colonna) - stup

kloniti - davati, pružati, poklanjati

kloniti - pored običnog značenja još i: pružiti, dati (po-kloniti)

klopci - drvene cipele, cokule

klopotec, klepetalo što se kao ptičje strašilo upotrebljava po vinogradima i voćnjacima

kloštar (lat.) - samostan

kloštar (lat.) - samostan, manastir

klošter (lat.) - samostan

klubok - vrsta muškoga pokrivala za glavu (klobuk)

klukonos - krivonos

klun - kljun

kmesto - odmah, smjesta

kmestu - odmah, smjesta

kmic - tmice (gen. pl.)

kmica - tama, mrak

kmica - tama, mrak, tmina

kmičen - taman, mračan

knigar, knjižar, čovjek koji s bavi knjigom uopće, i štampar

knižice (plurale tantum) - knjiga

knjiga - knjiga, štivo

knjiga - pismo

knjiga - pismo (pored običnog značenja); sama riječ pismo ponajčešće se uzima u značenju: spis (osobito starinski), knjiga, književno djelo

knjiga - pismo (pored običnog značenja); sama riječ pismo ponajčešće se uzima u značenju: spis (osobito starinski), knjiga, književno djelo

knjiga oprošćenja - pismo za rastavu

knjižnik - književnik

knjižnik - književnik, pisac

knjižnik - književnik, pisac; pisar

knjižnik - pisac, književnik

knof, dugme, puce. Od njemačkog: Knopf

kô - kako

kô - kako

kô - kao, kako; kad

kô - koju, kojom

ko - tko

ko - v. ki

koalicija - Hrvatsko-srpska koalicija, vodeća polit. stranka u Hrvatskoj 1906-1918. (činile su je Hrvatska pučka napredna stranka, Hrvatska stranka prava i Srpska samostalna stranka)

kobilica - skakavac

kobilica, skakavac

kobiti - navješćivati zlu kob; tugovati, naricati

kočak (mađ.) - čaplja; čapljino pero; vrsta perjanice, ukras na šeširu

kod - kao

kod - kao što, kako

kod - kao; kako

kod - kuda

kodicil (lat.) - pravilnik, propis

koh, kuhar. Od njemačkog: Koch

koj - ki

kojiti - hraniti, othranjivati, odgajati, podizati na noge (dijete)

kojiti (se) - othraniti (se), othranjivati (dijete)

kojn - konj

kôka - kolika

Kokanovski - Jan Kochanowski (1530-1584), jedan od najvećih pjesnika poljskih starijeg a razdoblja. Kao i Đurđević preveo je psaltir na svoj rodni jezik.

koki - kolik

koko - koliko

kokošja paša, Polygonum aviculare, vrsta biljke

kokot - pijetao; tetrijeb, gnjetao, fazan

kol - kod (isp. kon)

kol - kolac

kolankinja, sablja koja se veže uz konjski trbušni pojas. Od turskog: kolan

kolarina (tal.) - ogrlilca

kolduš, prosjak. Od madžarskog: koldus

Kolhida - zemlja na istočnoj obali Crnoga mora, kamo su plovili argonauti

koli - ako li, ukoliko

koli - koliko

koli - koliko

koli - koliko

koli - koliko

koli - koliko

koli - kolima

koliko - kao (pored običnog značenja)

kolikrat - koliko puta

kolikrat - koliko puta

kolinje, klanje praseta na određene kalendarske termine

kolino - koljeno; pokoljenje, naraštaj

kolipka - kolijevka

koliti - okruživati; željeti, voljeti

koljenca - pragovi na žičanim gl. instrumentima

koljepčica - kolijevčica

kolombina - lik iz talijanske komedije dell' arte, vesela i živahna karaktera

kolomijica, voda iz jamice što ostane od točkova na putu kud minu kola

kološ - kolos (misli se poznati Kolos na Rodu)

koludar - kaluđer, redovnik

koludrica - redovnica

kolur (tal. colore) - boja, kolor

kolur, kolura (tal.) - boja

kom - kad

kom - kad

kom - kad

kom - kada, čim, netom

kôm - kojom

komaj - jedva

komaj - jedva

komaj - jedva

komaj - jedva

komaj - jedva

komar - komarac

komar - komarac

komar - komarac

kome, jedva

komeš, grof. Stečeni naslov vezan s dostojanstvom turopoljskog poglavara. Od latinskog: comes

komesar - vladin povjerenik; dobit ćeš komesara - prijetnja da će umjesto legalne uprave doći od vlade nametnuti čovjek

komin, dimnjak. Od latinskog: caminus, ognjište, kuhinja

komorhanski zelenki, topovi od zelenog tuča, izliveni u komaromskoj ili komoranskoj livnici topova

komoštre (grč.) - komostre, verige nad ognjištem na kojima visi kotao

kompanjun (tal.) - drug, prijatelj

kon - kod

kon - kod

kon - kod

kon - kod

kon - kod, blizu

kon - kod, kraj

kon - kod, kraj, pokraj

kon - kod, kraj, pokraj

konac - svrha, namjera, cilj, uzrok (pored običnog značenja)

konac - svrha, namjera, cilj, uzrok (pored običnog značenja)

konak (tur.) - prenoćište

konč, konče - bar, napokon

konči - barem

končine - ekstremiteti, ogranci

koncu - napokon

kondemnati (lat. condemnare) - osuditi

kondenati (tal.) - osuditi

konder (grč.) - posuda iz koje se toči piće, kondijer

kondijer (grč.) - vrč, krčag, pehar

kondir (grč.) - vrč, pehar

konec - kraj; do konca, vu koncu - na kraju

konfekt (tal.) - slatkiš

konfin (lat.) - međa, krajina, granica

konfortati se - okrijepiti se

koničati - riječ nepoznata značenja (Akad. rj.)

konik - prebivalište

konjic - konj

konjic - konjanik

konjik - konjanik

konjik - konjanik

kono - v. ki

kontent (tal.) - zadovoljan

kontijent, kontjent (tal.) - zadovoljan

kontinom - neprestano

kontrafaktura, slika jednog lika, kontrafatanog, to jest patvorenog, prikazanog likovnim sredstvom. Patisak. Od latinskog: contra i facere

konvalescencija (lat.) - oporavak

kop - kopanje

kopanja - drveni sud, korito

kopitnjak, Asarum europaeum, vrsta biljke

kopniti - nestajati

koporiti - micati se

kopov - vrsta lovačkoga psa (hrt?)

koprina - koprena, veo

koprina - rubac za pokrivanje lica i glave

korablja - brod, lađa

korablja - lađa

korablja - lađa, brod

korablja - lađa, brod

korabljar - lađar, brodar

koral (grč.) - vrsta crkvenog napjeva; zbor

korda (grč.) - 1. struna, uže, konopac; stega; 2. ćorda, sablja

korda (grč.) - struna, uže, konopac; stega

korda (lat.) - uže, konopac

Kordelija - kći kralja Leara iz istoimene Shakespeareove drame, koja je jedina iskreno voljela svog oca

kordovanjske (po španj. gradu Kordobi) - fino načinjene čizme iz ovčije ili kozje kože

kordun - granični pojas, lanac pograničnih stražarnica

kordun (franc.) - vrpca, traka, lenta

koren'je - korijenje

korijepiti - korijeniti, iskorijeniti, iščupati

korijepiti - korijeniti, iskorijeniti, iščupati

korist - napredak, uspjeh; korist

korman (mađ.) - krmilo

Kornelija - majka dvojice starorimskih boraca za socijalne reforme, Tiberija i Gaja Grakha; historija joj je sačuvala ime kao nadasve čestitoj i pravednoj ženi i uzornoj majci

kornemuza (franc.) - gajde, mješnice; diple

kornet - gl. instrument, rog

korolar (lat.) - u logici posljedica dokazane istine, potkrepa, dodatak, izvod, zaključak

korona - kruna; koroniti - kruniti

koroš - kor, zbor

korot (tal.) - kurat, dušobrižnik, svećenik

korta (u pjes. Da nije jematva...) - tužba

korta, dvorište. Od talijanskog: corte

korteš - agitator, promicatelj polit. ideja i stranaka u narodu

korugva - zastava

korugva - zastava, barjak

koruna - kruna

koruna - kruna

koruna - kruna

koruna - kruna

koruna - kruna, vijenac

koruš (grč.) - kor, zbor

koruš, zbor, kor, a također i pjevalište s orguljama u crkvi. Od latinskog: chorus

Korutanac - Korušac, stanovnik Koruške u Sloveniji

Korvin, Matijaš (1440-1490) - hrvatsko-ugarski kralj od 1458, sin J. Hunyadija (v. Janko vojvoda). Uspio je slomiti oligarhijsku anarhiju krupnih feudalaca i organizirati prvu centraliziranu državu u srednjoj Europi. Vodio je uspješne borbe protiv Turaka. Osvojivši 1485. Beč, prenio je tamo i svoj dvor.

Košćiuško - Kosciusko, Tadeusz (1746-1817) - poljski general i rodoljub. Sudjelovao u američkom ratu za neovisnost 1777-80. Nakon povratka u domovinu borio se protiv Rusije i Pruske 1792-93. u neuspjelom pokušaju da se Poljsku spasi od druge podjele; na čelu narodnog ustanka protiv Rusije i Pruske 1794, koji nije uspio i koji je sljedeće godine doveo do konačne podjele Poljske.

košić - košarica

kositer, vrsta bijele kovine, plumbum album, kalaj, cink

kosjer, svinut nož na dugome dršku

kosor - kosir

Kossuth, Lajos (1802.-1894.), mađarski revolucionar i borac protiv Austrije, nosilac mađarske državne misli i zato protivnik Hrvata koji su u ono doba živjeli u državnoj zajednici s Austrijom i Mađarskom (Kranjčevićeva slika da brod s Hrvatom odlazi u tuđinu a mađarski da se vraća u Europu, prikazuje tadašnju političku situaciju da su u Hrvatskoj gospodarili tuđinci pa se narod morao iseljavati)

kostanj - kesten

kostanje - kostanj

koštrava - korov

koštrava - korov, zla trava

Kostrenčić, Ivan (1844-1923) - bibliotekar Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dugogodišnji tajnik Matice hrvatske

kot - kao

kot - kao

kot - kao

kot - kao, kao što

kot - kao; kako

kôt - kut

kotere - koje

koteri - koji

koteri - koji

koteri - koji

koti - kao

kotrig - član, ud, dio

kotrig - članak, zglob

kotrig - članak, zglob, zglavak

kotriga - udo, članak, zglob

kotriga, kotrig, zglob, član, koljence u biljke, ali i zakonski član, paragraf, poglavlje. Od latinskog: articulus

kotriženje, kotrižiti, razrezavanje na kotrige, razglovljavanje, cjepidlačarenje, zanovijetanje. Kotrižno izgovarati, govoriti jasno, odlučno, red po red, u smislu logike ili zakona

koturača - naziv za bicikl (i uopće cestovno vozilo bez konja)

koturni (grč.) - vrsta sandala s debelim potplatama kakve su nosili antički glumci da bi izgledali viši na sceni; simbol glumačkog poziva

kovrdin, neka vrsta mača

kozal - jarac

kozel - jarac

kozel, kozao, kozlić

Kozimo - Cosimo Medici II (1590-1621) član ugledne firentinske plemićke porodice, veliki vojvoda Toskane; podigao je ugled Toskani i njenoj mornarici, pa Šenoa zacjelo misli na njegov brod

kozjak ciceg - vrsta vina

krabonos, krabonosec, čovjek koji nosi krinku

krabulnik, zakrinkan čovjek, maskiran, maska

kraci - kratki

kračje - okresine, granje

kraguj - kobac

kraj - obala (pored običnog značenja)

kraj - obala; strana

krajcarak - umanj. prema krajcara, sitni novac u Austro-Ugarskoj

krajcarska svijeća - prosta svijeća koja je nekada stajala jedan krajcar (sitan novac u nekadašnjoj Austriji)

krajcer - krajcara, sitni novac u Austro-Ugarskoj; novac uopće

krajina - rat, boj i vojska (vidi st. 3, 13 i 18 u pjes. Banova se glava glavom plaća)

krajl - kralj

krajnski - kranjski, slovenski

kralica - kraljica

kram - hram

kram - hram

kram - hram, svetište

krama - trgovačka roba; vzela te je [...] na kramu veliku - izabrala te je za trgovački pothvat (posao)

kramar - sitničar, trgovac sitnom robom

kramar (njem.) - trgovčić

krampampula - rakija paljena sa šećerom

krampampula, vrsta opojnog pića s mirodijama

kras - krijes

kratiti - uskraćivati; kratiti se - uskraćivati se, izbjegavati

kraval (njem.) - uzbuna, svađa, skandal

kravosac - vrsta zmije

kravzanje (njem.) - kovrčanje

krčmati se - povlačiti se po krčmama, pijančevati, opijati se

kre - prema po; kraj

kreljut - krilo

kreljut - krilo

kreljut - krilo

kreljut - krilo

kreljut - krilo

kreljut - krilo

kreljut - krilo (ptičje)

krelut, krilo

kremežliv - krmeljiv

krentuh, vrsta starinskog sukna

krepčina - krepost, krepkoća

krepeniti - mrznuti, ledeniti se

kresalo - kresivo - ognjilo

krešpan - kovrčav; krešpan vlas - kovrčava kosa

kret - kretnja, pokret

kričati - vapiti; vikati

kričati - vapiti; vikati

kričati - vikati

kričati - vikati, vapiti

kričati - vikati, vapiti

krijes - vrsta cvrčka

kriješa - trešnja

kril - krilo, okrilje

kril - krilo, okrilje

kriliti - zakriljivati, prikrivati, kriti

krimiž - grimiz, skrlet

krin - ljiljan

krin - ljiljan

krin (grč.) - ljiljan

krin (grč.) - ljiljan

krinca - dubok tanjur, zdjela

krinolina - široka haljina, obručima razvučena u zvonasti oblik

kripko - snažno; čvrsto, postojano

kripljen'je - okrepa

kripos - krjepost, vrlina; snaga

kripost - 1. krepost, vrlina; napredak; 2. jakost, snaga

kris - cvrčak

kriš - sjena, tama; skriveno mjesto, guštara

kris - vrućina

krivce - krilce

krivedno - suprotno od pravedno

krivica - "nješto (ženskoga roda) što je krivo" (AR); smokva krivica - kriva smokva

krivičan - kriv

krivina - krivica

krivina - krivica; dati krivinu sebi - okriviti se

krivina - krivnja

krivina - krivnja

krivorotan - krivokletan

križ - jarbol

Križanić Juraj (1618-1683), teolog, učenjak, prvi panslavist, putnik po Poljskoj, Ukrajini i Rusiji, putopisac. Petnaest godina prognanik u Sibiru, zatim dominikanac u Vilnu. Pao u vojsci Jana Sobjeskog pod Bečom

krizban, božićno drvce, jelka. Od njemačkog: Christbaum

križogled - razrok

križovate šogorice - dvostruke šurjakinje, jetrve; zaljubljene u istoga muškarca

krkača - leđa, hrbat

krko - oštro, ljuto, prodorno

krmiježati se - Akad. rj. tumači ovu riječ ovako: "kaže se u Dubrovniku malom djetetu da se 'krmiješa' kad je nemirno u snu"; iz toga se izvode značenja: micati se bez reda, zabunjivati se, mutiti se; ispravno bi čitanje prema tome bilo krmiješati se

krmižati se - v. krmiježati se

krnjci - množ. od krnjak - nešto okrnjeno, ruševina

krocijeć - zbog

krôg - okolo

kroh - krov

kroma - komadić

Kromvel - Oliver Cromwell (1599-1658), vođa engleske revolucije i diktator kratkotrajne republikanske Engleske nakon pobjede u građanskom ratu (1653-1658)

kropilo, krop, vrela voda

kropiti - škropiti

kropiti, polijevati (vrelom) vodom

krosan - tkalački stan (krosno); tkanje, tkivo

krosna - tkalački stan, razboj

krostav - krastav

krotac - kabao

kroto, krotu - jako, veoma, vrlo, žestoko

kroz - zbog

krozač - kroz

krôžit - kružiti

krpuša - zvrčka, udarac prstom po nosu

kršćenik - kršćanin

krstar - krstaš, križar (sudionik u križarskim ratovima)

krudel - okrutan

kruglja zemna - zemaljska kugla

kruna - novčana jedinica u Austro-Ugarskoj

krunište - nazubljeni gornji dio tvrđavnog bedema

krupa - tuča

krupa - tuča, grâd, nepogoda

krušnarica, hljebarica, žena koja mijesi i peče kruh. Sajamska pekarica

krut - okrutan

kruto - jako, veoma, vrlo

kruto - jako, veoma, vrlo

kruto - veoma, vrlo

kruto - veoma, vrlo

kruto - veoma, vrlo, snažno

Krvnik se pojavio uz Iliju Gregorića i tako je stao da ga sprema na mučenje, kada je Ilija Gregorić uz suze izjavio, da je svjestan da mora umrijeti i zato da ne će ništa zatajiti.

kržit - škrgut

Ksantipa - supruga grč. filozofa Sokrata, goropadna, za i ljubomorna

ksindl (njem.) - klatež, izmet

ktačiti - tlačiti, pritiskivati

kteti - htjeti

ktin'je - htijenje

ktiti - htjeti

ktiti - htjeti

ktiti, ktjeti - htjeti

ktiti, ktjeti - htjeti; kćah - htijah

ktjeti - htjeti

ktjeti - htjeti

ku - koju

ku - v. ki

ku ruho tve dostoji - koja zaslužuje tvoje odijelo, tj. tebe

ku ruho tve dostoji - koja zaslužuje tvoje odijelo, tj. tebe

kube (tur.) - kupola

kube (tur.) - kupola, svod ili krov polukuglasta oblika

kubuz zidoderec, haubica, obica, Mörser. Turski top koji ruši zidove, tvrđave. Od turskog: kobuz

kuč - željezni vrh

kučeber - pokućarac, sitni trgovac koji ide po kućama (naziv prema slov. pokrajni Kočevje, čiji su se stanovnici bavili tim poslom)

kučiti - kucati, lupati, udarati

kuda - vrsta oružja

kuda (tal.) - rep; kraj, svršetak

kůdi - kao

kuf - labud

kuf - labud

kuf (tal.) - labud

kuf (tal.) - labud

kufer (gen. kufra) - bakar, mjed

kufer, bakar, cuprum, Kupfer

kufernjača, puška bakrom okovana

kugod - v. kigodi

kujna - od kune; kujna kapa - kapa od kunovine

kukma, kukmica, kresta pijetlova, huhor, ćuba, Hahnenkamm. Turski: quqa

kukmač, čovjek koji nosi perčin, periku, pletenice, krestu u kosi kao nakit

kukmica (tur.) - pijetlova krijesta

kukovača - 1. biljka sa žutim cvjetovima; 2. ptica kukavica (ne može se razabrati o kojem se značenju radi kod Matoša)

kukovača - kukavica

kukurijek - kriška

kukurjav, kukurjavec, crispus; cincinnatus, kudrav, kudronja

kular (lat.) - ovratnik

kulěko - koliko

kulik(i) - koliki

kuliko - koliko

Kulin-ban - bosanski ban (1180-1204); u narodu zapamćen kao dobri vladar

kumer, kumrič, čovjek koji nosi svoju vlastitu bijedu na svome licu. Bijednik. Čovjek nečist, smrdljiv, neopran, gnusan, gadan te pobuđuje gađenje, a ne samilost. Mizerija

kumir (rus.) - idol, fetiš, slika kojoj se iskazuje obožavanje

kumir (rus.) - idol, slika ili kip koji su predmet obožavanja

kumir (rus.) - idol, slika ili kip koji su predmet obožavanja

kumir (rus.) - slika kojoj se iskazuje obožavanje, idol, fetiš

kun - v. kleti

kunfete - konfete

kuno - v. kino

Kunovica - planina u istočnoj Srbiji

kunšt (njem.) - umjetnost, umješnost, spretnost

kuntent (lat.) - zadovotjan

kuntentati se (lat.) - biti zadovoljan, zadovoljiti se

kup, složiti se v kup, copula carnis, tjelesno se sklupčati, povezati, ispremiješati se tjelesno

kupa - crijep; krov

kupěca - čaša

Kupido - rimski bog ljubavi (Amor, Eros)

Kupidon - Amor, Eros, starorim. bog ljubavi

kupijena - kupina

kupljati se - okupljati se

kupno - skupno, ujedno, zajedno

kupno - skupno, zajedno

kupom - ujedno, zajedno, skupno

kupovit - kupljen, kupovan, koji se može kupiti, koji je na prodaju

kupres - čempres

kuraj - koralj

kuralj (gen. kuralja, m. r.) - koralj

kurban (tur.) - žrtva

kurdistanjka, sablja iz Kurdistana

kurent, riječ nejasnog značenja, upotrebljava se za mračno lice, demonskog porijekla

kurentija (tal.) - morska struja

kurija (lat.) - plemićki dvorac

kurjat, kuriat (tal.) - svećenik, župni, dušobrižnik

kuršanski lug - šuma nedaleko od Čakovca, u kojoj je 1664. ustrijeljeni vepar ubio Nikolu Zrinjskoga

kurtalisati se (tur.) - osloboditi se, okaniti se

kuružnjak, hljeb od kukuruznog brašna

kurviš - bludnik

kurz - tečaj, vrijednost dionica na burzi

kus - komad

kus - komad

kus - kus, komad, zalogaj

kus - zalogaj, komad

kusa, kujsa, kuja, kučka

kušac (njem.) - poljubac

kusati - jesti

kúš'c - poljubac

kušec - poljubac, cjelov

kušencija, savjest. Od latinskog: conscientia

kuševanje (njem.) - ljubljenje

kuševat - cjelivati

kuševati (prez. kušujem) - ljubiti

Kušević, Jozef - ondašnji prvobilježnik Kraljevine Hrvatske, "veliki domorodec"

kušlec (prema njem.) - poljubac

kušlec, cjelov, poljubac. Od njemačkog: Kuss

kušnola - poljubila

kušnuti - poljubiti

kušnuti (njem.) - poljubiti

kušuvati - cjelivati, ljubiti

kušuvati - ljubiti, cjelivati

kušuvati (prema njem.) - ljubiti

kutina, tunja, dunja. Od talijanskog: cotogna

kutnji - kućni; kutni

kuverta (tal. coperta) - paluba

kvarkati (prez. kvarčem) - graktati

kvaterni post, post kod katolika o početku svakoga godišnjeg doba

kviliti - cviliti, oplakivati

kvižitur - inkvizitor

Kyrie eleison - Gospodine smiluj se

Kyrie elejson! Christe elejson! (grč.) - Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se!
L

La est le bien que tout esprit desire, ... (franc.) - Tamo je dobro za kojim duh moj čezne, / tamo je spokoj i počinak svakom, / tamo je ljubav i radost prava. / Tamo, dušo moja, u visokom nebu / ti ćeš spoznati Ideju / ljepote koju obožavam na ovome svijetu

Laba - rijeka u Češkoj i Njemačkoj, kod Hamburga se ulijeva u Sjeverno more

labut - labud

labut - labud

labut - labud

lačan - gladan

lačan - gladan

lačan - gladan

lačan - gladan

lačan - gladan

lačan - gladan

lačan - gladan

lačan - gladan

lačan - gladan

lačan - gladan

lačan - gladan

Lače - hlače

lačen - gladan

lačen - gladan

lad - hlad

Lada - slav. božica proljeća, mladosti i ljepote

Lada - staroslavenska božica ljubavi

Lada - u slavenskoj mitologiji božica proljeća, ljubavi, mladosti i ljepote

lada - žena, ljubovca

ladati - vladati, upravljati

ladati - vladati; ladati se - svladavati se

ladati - vladati; pobjeđivati, nadvladavati

ladati (s akuz. i instr.) - vladati; upravljati

ladavec - vladar

ladja - lađa

ladvar - lađar

Lady Godiva (1040-1080) - mnogo opjevavana ličnost u engleskoj narodnoj i umjetničkoj poeziji; postoji legenda da je jednom njezin muž nametnuo gradu Coventryju velik porez, a ona ga je molila da svoju odluku ublaži; ovaj je na to pristao uz uvjet da ona gola projaše kroz grad

lageraš, čovjek koji taboruje, utaboren. Od njemačkog: Lager

lagev (gen. lagva) - lagav, bačva

laglji - lakši

lagvica (dem.) - bačvica

lahčina - blagost; olakšanje

lajbartikl (njem.) - novinski članak istog autora u istoj rubrici; možda pogrešno umjesto lajtartikl, uvodni članak, uvodnik

lajbec, prsluk. Od njemačkog: Leibchen

lajhar, lihvar

lajt, vinska posuda, bačva. Od njemačkog: Leite

Lajta - desni pritok Dunava, kojim je tekla granica između Austrije i Mađarske do 1918.

lajta, bure, bačva

laka - lak, ocaklina

lakčina - olakšanje

lakomo - nedovoljno, malo, škrto (pored običnog značenja)

lakost - lakoća, olakšanje

lakuna (lat.) - rupa, praznina, pukotina

lamp (tal.) - blijesak

lampaš - svjetiljka, feral

lampati (tal.) - sijevati, bljeskati

lanča, koplje. Od talijanskog: lancia

lančac - lančić

lanci - vojnici plaćenici

lancun - plahta, ponjava

lanjati se - tužiti se, jadikovati, žaliti se

lanterna magica (lat.) - "čarobna svjetiljka", naprava za projiciranje slika na platno

Lapad - poluotok koji sa sjeverne strane zatvara grušku luku u Dubrovniku

lapis lazuli (lat.-tal.) - poludragi mineral, nekoć služio za proizvodnju pigmenta za ultramarin

laptati - dahtati

lapte - njive

larfa, krinka, maska, obrazina. Od latinskog: larva

larfonosec, čovjek zakrinkan. U prenesenom smislu: neiskren, podmukao

largo (tal.) - daleko; na largo - na daleko

larma - galama, buka

las - udobnost, nerad

las(t) - slast, lagodnost

lasac - mala vlas

lašćiti se - laštiti se

lasi - kosa

lasi - kosa

lasi - kosa

lasi - kosa

lašnji - lakši

lašnji - lakši

lasno - lako

lasno - lako

lasno - lako

lasno - lako

lasno - lako

lasno - lako

lasno - lako

last - mir, pokoj, počivanje

last (gen. lasta) - danguba, besposlica, lasnoća, lakoća

lastan - lak, bez muke, ugodan

lastovati (prez. lastujem) - besposličiti, dangubiti

lastovica - lastavica

Latana - vjerojatno rijeka Leitha, desni pritok Dunava na granici Austrije i Mađarske

Laten - Latinska četvrt u Parizu, poznata boemska i studentska četvrt oko Sorbone, u kojoj je stanovao i Matoš

Latini - misli se na Talijane

Latinka - personif. Italija

latiti - uhvatiti

latron, razbojnik. Od latinskog: latro

Laudatu si, mi Signore, cum tuste... (tal.) - Hvaljen budi, moj Gospodine, i sva tvoja stvorenja, osobito gospodin brat Sunce, što dan obasjava za nas, lijepo i blistavo u velikom sjaju; Svevišnji, tvoje značenje prenosi

lavez (tal. laveggio) - glinena posuda, žara

Lavina - kći kralja Latina, zaručnica rutulskog kralja Turna, koju je, nakon što je Eneja doplovio u Italiju, njen otac Latin udao za Eneju

lavorični, lorber, lovorni, lovorika

laza - "mjesto pusto i golo"

Lâz-a, = mjesto pusto i golo.

Lazar - ime čovjeka kojega je Krist uskrisio od mrtvih; u prenesenom smislu ta se riječ (pisana malim slovom) upotrebljava u značenju: bogalj, siromah, nemoćnik

Lazar (1329-1389) - srpski vladar Lazar Hrebljanović, poginuo u Kosovskoj bitci, poslije koje Srbija gubi svoju samostalnost

laziti - puzati

laziti - puziti

lazur (lat.) - plavetnilo, nebeska modrina

lě - baš, doista, samo, upravo, barem, ipak, također

le - baš, upravo; već

le - samo

le clair du lune (franc.) - svjetlost mjeseca

Leandar - prema grčkoj priči plivao je noću k svojoj dragoj preko Helesponta u pravcu svjetiljke koju je ona palila. Jedne se noći utopio jer se svjetiljka ugasila.

Leandro - Leandar se zaljubio u prekrasnu Afroditinu svećenicu Hero (Ero), koja je živjela u osamljenoj kuli na obalama tjesnaca Helesponta (Dardanela); da bi do nje došao, morao je preplivati tjesnac; jedne večeri se utopio, a kad je more na obalu izbacilo njegovo tijelo, ubila se i njegova ljubavnica Hero

Leč - Lecce, grad u Apuliji u južnoj Italiji; poznat po kovanju oružja

Leda - žena spartanskog kralja Tindareja koju je Zeus obljubio pretvorivši se u labuda; plod te ljubavi je Helena, te blizanci Kastor i Poluks (Dioskuri)

lefanći - slonov, slonovski

leganj - noćna ptica sa smeđesivim perjem, duga do 30 cm; živi u Evropi i zapadnoj Aziji, a zimuje u Africi

legati (tal.) - čitati

legati (tal.) - čitati

legionaši - članovi frankovačkih terorističkih bandi (oko 1909)

leh - nego

lehko - lako

lehkota - lakoća

Lehsandro - Aleksandar Veliki

Lehsandro, Lehsandar veliki - Aleksandar Veliki

Lehsandro, Ležandar - Aleksandar Veliki (smatralo se da su Makedonci Srbi)

lejati se - liti se

leken - lokvanj

lekmesto - odmah, smjesta

leko - lako

Lekok de Krefker (franc. Le Coq de Crevecoeur) - "Pijetao slomljena srca", sporedni lik u djelu Edmonda Rostanda Chantecler (v. Chanteclair)

Leksandar - Aleksandar Veliki

lelati - ljuljati

Leljo (Lelja) - staroslavenski bog ljubavi, sin Lade, slika se kao anđelak s krilima i strelicama

lemeš - plug, oštrica pluga koja kopa

Lenđel, Poljak. Od madžarskog: Lengyel

lenđelski - poljski

lenjak - ljenjivac

lepek - lijepak

lepir - leptir

lepir - leptir

lepoznanec - čovjek koji voli i njeguje lijepe umjetnosti

lepoznanstvo-lijepa umjetnost, znanje lijepog, nauka o ljepoti; estetika

lepraj - jedino, samo; upravo

les passageres (franc.) - putnice, prolaznice

lesa - ljesa, ograda, vrata u ogradi

lesice, lisice, lisičine, okovi

leska - ljeska

leški - poljski

leški - poljski (pridjev od Leška = Poljska)

lestor - samo

Letin žal - obala rijeke Lete u starogrčkom mitološkom carstvu mrtvih (rijeka zaborava, iz koje su pile duše preminulih prije nego su došle na Elizijske poljane, tj. na mjesto blaženstva)

leto - godina

leto - godina

leto - krilo, okrilje

letoralci, primorci. Od latinskog: litorales

letušti - leteći

letušti - leteći, koji leti

letušti - leteći, koji leti

leut - lutnja

leut - lutnja, glazb. instrument

leut, leutaš, lautar, lutnja, vrsta glazbala, glazbenik koji svira na leutu. Od talijanskog: liuto i njemačkog: Laute

leventa (tur.) - hvalisav vojnik

levit (hebr.) - svećenik

Lexandro - Aleksandar Veliki

lez (lat. lex, tal. legge) - zakon

ležak - lijenčina, danguba

Ležandar - v. Lehsandro

leže - ležeći

li - pored najobičnijeg značenja upitne čestice, dolazi u značenjima: ali, samo, lih, tek, istom, baš, već, a katkada ne znači ništa nego služi samo za pojačavanje teksta, no onda postankom odgovara ijekav. obliku lje (B. Klaić)

li - pored najobičnijeg značenja upitne čestice, dolazi u značenjima: ali, samo, lih, tek, istom, baš, već, a katkada ne znači ništa nego služi samo za pojačavanje teksta, no onda postankom odgovara ijekav. obliku lje (B. Klaić)

li - samo

libel - talasanje, ljuljanje (riječ očito stvorena prema lat. libella - mala vaga)

libera me deus (lat.) - oslobodi me bože

libinski - libijski; afrički uopće

libro (lat.) - knjiga

Libušin grad - Prag (po imenu legendarne Libuše, osnivačice češkoga kraljevstva)

Libušino mjesto - Prag; Libuša je legendarna utemeljiteljica češkoga kraljevstva

lič' - liječi! (takvo je značenje u Lucićevoj pjesmi Gospoje, nemilo: "oči t ću dat i rič ako je kâ draža, pozorom mene lič', premda me poraža", tj. liječi me svojim pogledom! No, u pjesmi U pohvalu grada Dubrovnika imamo stihove: "Štuj svetih i Boga i božju starmi rič, ali se ovoga, človiče, grada lič'", gdje nema mjesta pomišljanju ni na kakvo liječenje nego valja uzeti glagol ličiti se u značenju odricati se, čuvati se, kaniti se (v. Akad. rječn.), a veznik ali u značenju ili, pa je onda značenje rečenice ovakvo: "Štuj Boga... ili se ovoga grada okani..." (B. Klaić)

licati se (češće: lecati se) - plašiti se

lice s licem - licem u lice, sučelice

licem - u nazočnosti

ličen'je - liječenje

ličen'je - liječenje

licija - [?]

ličiti - vikati, oglašavati

liga, mala patka

lih - a; osim toga, pored toga

lih - samo, tek

liha - komad polja

lihati (prez. liham) - biti slab, oskudijevati, ne imati dosta

liho - neparno; samo

liječan - ljekovit

lijegati se - oriti se, razlijegati se

lijenka - motka

lijer - ljiljan

lijer - ljiljan

lijer - ljiljan (simbol nevinosti)

lijer (grč.) - ljiljan

lijer (grč.) - ljiljan

lijer (grč.) - ljiljan

lijer (grč.) - ljiljan

lijer (grč.) - ljiljan

lijer (grč.) – ljiljan

lijes - šuma

lijes - šuma

lijes - zemlja; list

lijet - let (u pjesmi Na kolodvoru upotrijebljen hiper-"ijekavski" oblik iz metričkih razloga; valja čitati li-je-tu)

lik - lijek

lik - sloj između kore i drveta kojio se koristi za pletenje i sl.

likar - liječnik

likar - lječnik

likovati- igrati, plesati, veseliti se

likstvovati - igrati (kolo), plesati, skakati

lilek - [?]

lilija - ljiljan

lilija (lat.) - ljiljan

lilijalan - ljiljanski

lilijum - ljiljan

Lilit - žena prvoga čovjeka Adama prije nego što je stvorena Eva, majka divova i zlih duhova

lilium, liliom - ljiljan

liljkati, lepetati, trepetati krilima. Liljkanje šišmiša, ukletih ptica, nekrštenih duša u podzemlju

liljom, ljiljan

limb (lat.) - limb, čistilište

limbuš - čistilište

limfra - nimfa

lin - lijen, mlitav, nemoćan, slab

linac - ljenčina

liniti se - lijeniti se, oklijevati

linost - lijenost, mlitavost; mrtvilo

Linota - Linola, Ljenoća (žensko ime)

lipir - leptir

lipir - leptir

lipir - leptir

lipos(t) - ljepota

lipost - ljepota

lipost - ljepota

lipost - ljepota

lir - ljiljan

lir - ljiljan

lir (grč.) - ljiljan

lir (grč.) - ljiljan

lis - list

lis - list, pismo

lis - list; pismo

liš - osim, bez, samo, nego, nego samo; preko mjere više

lis - pismo

Lisa - talijansko ime otoka Visa (u pjesmi Naš čovo prikazuje se slika iz pomorskog boja pod Visom god. 1866.)

lisak - listić, pisamce

Lisandro - Lisandar (? - 395 pr. n. e.), spartanski vojskovođa, ratovao u peloponeskim ratovima protiv Atene, koju je i osvojio 404 pr. n. e, donijevši tako Sparti pobjedu

liše - osim, prije, umjesto (od lih)

lišje - ljepše

lišji - ljepši

lišnjak - lješnjak

liso - ponosno; oholo, prijevarno

listi (prez. lizu) - ljesti, penjati se, uzlaziti

lističje - lišće

listina - napadalo lišće

listje - lišće

listo - samo, istom, tek, nego; ne listo... da i - ne samo... nego i

listo - samo; listo da - samo ako

listor - samo

listor - samo

listor - samo

listor - samo, tek

listor - samo, tek

lit - litica, krš, stijena

litati - letjeti

litati - lijetati, letjeti

litati - lijetati, letjeti

lito - godina

lito - godina

lizje - ljeze, ide (vidi st. 1. u pjes. Ne shvaća njegovu žrtvu).

lizu - v. listi

lo lassai stare - napustio sam ga

logožar - rogožar, vrsta pletene haljine

Lojola - Ignacije Loyola (1491-1556), osnivač reda isusovaca

lok - luk, svod

lokanj - mala lokva

lonckneht, plaćenik u carskoj vojsci. Od njemačkog: Landsknecht

londza (tal.) - svinjetina (od leđa)

Lora - na franc. način čitano ime Laura (Petrarkina ljubav)

loština - "osobina nečeg što je loše" (Akad. rj.)

lotar - lupež, tat; razbojnik

lotar, razbojnik, zločinac, hudodelnik. Od talijanskog: ladro, odnosno latinskog: latro

lotarstvo - lijenost

loterščak, zvonce na jednoj od kula zagrebačke gornjogradske tvrđave, kojim se navještavalo zatvaranje gradskih vrata. Zvono razbojničko, latronsko, koje najavljuje noćno vrijeme kada krstare oko tvrđave samo vuci i zločinci, lotari

Lovlas - Lovelace, tip beskrupuloznog, pokvarenog i raskalašenog ljubavnika iz Richardsonovog romana Clarisse Harlowe

lovnik - lovac

Loyola, sv. Ignacije (1491-1556) - po nacionalnosti Bask; nakon vojničkog i slobodnog svjetovnjačkog života, zbog ranjavanja u bitci kod Pamplone 1521, doživljava obraćenje. Osnivač Družbe Isusove 1534, jedan od vođa protureformacije. Autor Duhovnih vježbi.

loza - šuma

loza - šuma

loza - šuma

ložđe - lozje, trsje

lozica - loza, lozica

ložišće - ležište, mjesto počinka, postelja

lozje - lozje; sok lozja - vino

lozni - šumski

lub - sirova kora od mlada drva

luba - draga; lubi - dragi, muž

lubeznost - ljubav

luč - svjetlost; također i oko, pogled (luči - oči)

lucida intervalla (lat.) - svijetli trenuci, nadahnuća (kod nekih vrsta ludila časovi kad je bolesnik pri zdravoj svijesti)

lucki - tuđ

lucki - tuđi, strani

lucko, ljudsko, čovječje

Ludovik - Ludovik II, mađarski kralj (1506-1526), poražen od Turaka u bitki na Mohaču, nakon koje je i poginuo

lug - lug, šumica; pepeo

lug - pepeo

lug - šuma

luj (tal. luglio) - srpanj, jul

luja - luđa, gluplja

lujahni - ludasti

luji - luđi

luji - luđi, gluplji

Lukan - Marcus Annaeus Lucanus (39-65 n. e.), starorimski pjesnik, autor historijskog epa o rimskom građanskom ratu Pharsalia; urotnik protiv cara Nerona

Lukan - Marcus Annaeus Lucanus (39-65 n. e.), starorimski pjesnik, autor historijskog epa o rimskom građanskom ratu Pharsalia; urotnik protiv cara Nerona

lukati - provirivati

luknja (njem.) - rupa

lukno, crkveni, župski porez u naravi: jaja, sir, brašno, med i vino

Lukul - Lucije Licinije Lukul (oko 110-56 pr. n. e.), rimski general i bogataš, poznat po svojim raskošnim gozbama

lumbarda (tal.) - starinski top

lump (njem.) - odrpanac, propalica

lunta (njem.) - top; teška puška

lupar - vrsta raka

lupež - lopov

lutor - luteran, protestant

lužan - posut pepelom, prljav od pepela

lužanin - koji živi u lugu

lužiti - posipati pepelom

Lj

lje - tek, samo

lje - tek, samo

lje - tek, samo

lje - tek, samo

ljeljen - jelen

ljepir - leptir

ljepir - leptir

ljepirica - leptirica

ljepos - ljepota

ljepos - ljepota

ljepos(t) - ljepota

ljepos(t) - ljepota

ljepostan - lijepa nastamba

ljesti - ulaziti, ući

ljiljak - šišmiš

ljuba - draga

Ljubav - bog ljubavi, Eros, Amor

Ljubčič - Amor, bog ljubavi

ljuben - koji pripada ljubavi, ljubavan

ljuben - koji pripada ljubavi, ljubavan; ljubeno - s ljubavlju

ljuben - ljubljen

ljubezan .- ljubav

ljubezniv - ljubazan

ljubezniv - ljubazan

ljubeznivo - ljubazno

ljubezno - ljubazno

ljubeznost - ljubav

ljubeznost - ljubav

ljubi - dragi

ljubi - ljubovca, ljubav

ljubi - žena, supruga
ljubi žena, supruga

ljubić - dragi

Ljubić - pohrvaćeni Amor, Eros, bog ljubavi

ljubl(j)eno - ljubazno

ljublen - mio, drag; ljubleno - milo, ljubazno

ljubovca - ljuba, žena

ljubva - ljubav

ljubva - ljubav

ljubvom - ljubavlju

ljucki - tuđi

Ljudevit - "knez posavske hrvatske (IX vijek po Isusu), koji diže bunu proti Frankom" (Vladimir Mažuranić)

ljudje, ljudi

Ljuk, luk

ljupina - ljuska

ljusnuti - pljusnuti, udariti

ljut - litica, hrid

ljut - litica, stijena

ljut - stijena; pećina

ljut (gen. ljuti) - hrid, litica, stijena

ljuven - ljubavan; drag, ljubak

ljuven - ljubavan; drag, ljubak

ljuven - ljubavni

ljuven - ljubavni

ljuven - ljubavni

ljuven - prijatan, drag, ljubak; ljubavan

ljuven - v. ljuben

ljuvezan - ljubav

ljuvezan - ljubav

ljuvezan - ljubav

ljuvezan - ljubav

ljuvezan - ljubav

ljuvezan - ljubav

ljuvezan - ljubav

ljuvezan - ljubav
M

ma - ama, ali; moja

ma - ima

ma - moja

mâ - moja

mâ - moja

mâ - moja

mâ - moja

maća (tal.) - mrlja

mačan - od mača

Macer - Emilije Macer, rimski pjesnik, Ovidijev prijatelj, autor djela De viribus herbarum

mačuhica, Viola tricolor, vrsta cvijeta: noć i dan

madle (njem.) - djevojke

madron, madrun, matrun, vrsta bolesti trbušne, bedrenica ili kostobolja. Od talijanskog: madrone, matrone

Maestoso (tal.) - svečano; glazbena oznaka tempa

magajnast - pogrešan, nesavršen

maganja (tal.) - mana, greška, grijeh

maginja - plod koji raste na planiki

magnes - magnet

magnus parens (lat.) - veliki otac, praroditelj

magnutje - časak, trenutak; prolaznost

Mâh - mahovima

mah - mahovina

mah - tanka dlaka, mašak

mahala (tur.) - gradska četvrt

mahatma - "velika duša", indijski počasni naziv za vođe i suce

mahija - magija, čarolija

mahom - odmah

mahrama (tur.) - rubac

maina (tal.) - tišina, bonaca

majales (lat.) - svečanost, zabava u prirodi (prvotno u mjesecu maju, a kasnije i inače)

majdan (tur.) - rudnik, kamenolom; prenes. bogati izvor

majdan (tur.) - rudnik; kamenolom

Majdan se zove svaka gora, u kojoj se kakova ruda kopa; po rudi se i zove željezni majdan, zlatni majdan itd. Takva Majdan-gora ima u Bosni. (Vidi Kukuljevića: Putovanje po Bosni.)

majdin - sitni novac

majestetičan (lat.) - veličanstven, uzvišen

majnje - manje

majnkati (tal.) - nedostajati

majolika - pocakljena i ošarana keramička roba (naziv prema otoku Mallorki); ovdje vrč od takve gline

majučan - malen

makulica - prištić na licu

mala bratja - franjevci

malahan, maljahan - malen, malešan

malati - slikati, bojiti

malina - malost, osobina nečega što je malo

malinski - mlinarski

mal-kaduna (tur.) - draga ženo moja

malo manj' - malone, gotovo, umalo

malokrat - rijetko

malom, melin, mlin. Od madžarskog: malom

malomašni, oko Male Gospojine, na početku jeseni

malta (njem.) - mitnica, brklja na ulazu u grad, na kojoj se plaćala pristojba

mam - odmah

mama - mamac, meka

mama - zamamnost, mamljenje, primamljivost

mamen - mahnit

mamen - zamamljen

mamiti se - varati se, obmanjivati se

man - uzalud

man - uzalud

man - uzalud

man, mani - uzalud

man, mani - uzalud

Mandalica - nekada poznata gostionica u donjoj Ilici (i danas postoji Mandaličina ulica)

Mandaljena - misli se na spjev Ignjata Đurđevića Uzdasi Mandaljene pokornice (1728)

mandragora (lat.) - biljka otrovnica (bunovina); u antičko vrijeme se upotrebljavala za uspavljivanje

Mandrović, Adam (1839-1912) - glumac, redatelj i pedagog, jedan od organizatora kazališnog života u Zagrebu, Beogradu i Sofiji

Manduševac - potok koji je nekad izbijao, silazeći s Medvednice, na današnjem Trgu bana J. Jelačića u Zagrebu; obnovljen je istoimeni zdenac

manen - lud, mahnit

manen - lud, mahnit

mani, manom - meni, menom

mani, mně, mni - meni

manipuo (tal.) - naručje, smotak

manjara - sjekira

manjši - manje

manjšina - pomanjkavanje, opadanje, slabljenje; mana, nedostatak

manjurica - redovnica nižeg reda (koja živi izvan samostana)

manom - menom

manom - sa mnom

mantegnato i giorni passati - proveo protekle dane

mantelit - vjerojatno vojnik ogrnut mantelinom (tal. vojnička kabanica)

Mantua - Mantova, grad u Italiji, rodno mjesto Vergilijevo

Mantua - Mantova, grad u sjev. Italiji

Mantuan Poeta - rimski pjesnik Vergilije, rođen u Mantovi

mao - malen

mao - malen

mao - malen

mao - malen

mao - malen, mali

mao - mali

mao - mali

maovast - mahovast, nalik na mah, mahovinu

mar - briga; imati mar - brinuti se, nastojati

marati - mariti, hajati

marč - ožujak, mart

marcel, mužar, avan

Marcijal, Marko Valerije (45-104 n. e.), starorimski pjesnik, poznat po epigramima

marcijalan - koji pripada Marsu, bogu rata, ratnički, borben, hrabar

marčiti - mračiti, tamnjeti, mrknuti

marcok (tal.) - lav na grbu (mletačkom); možda od riječi Marco (svetac zaštitnik Venecije)

Marcus Antonius Drusus - izmišljeno starorimsko ime

marha - imovina, imutak (dem. maržica)

marha, stoka, marva. Od madžarskog: marha

Marica - rijeka u Bugarskoj

marijaš, vrsta novca

Markaj, đavo kada se imenuje određenim imenom

markat (lat. mercatum - njem. Markt) - trg, tržnica

markli - mrk, mrkli, taman

Marko - Marko Aurelije (121-180 n. e.), rimski car i filozof stoik

marof - majur

Marsija - u starogrčkoj mitologiji jedan od Silena, pratilaca boga Bakha (Dioniza); našao je frulu koju je odbacila Atena i svirajući u nju natjecao se s Apolonom i pobijedio ga; Apolon mu je za osvetu oderao kožu i iskopao oči

marsiti se - mrsiti se, smućivati se, zamršavati se, remetiti se

Marte - Mars, rimski bog rata

Marte - Mars, rimski bog rata

Martinović Ignjat (1755-1795), franjevac, pa profesor univerziteta u Lavovu, opat u Pešti, jakobinac, osnivač tajnog društva za širenje slobodarskih ideja. Zbog "uvrede veličanstva" osuđen na smrt i smaknut na budimskoj poljani

martinska guska, guska koja se kolje na dan svetoga Martina

martir (grč.) - mučenik

martiri di Roma (tal.) - rimski mučenici

maša - misa

maša (kajk.) - sv. misa

maša, misa

mašina - mahovina

Masinisa - v. Sofonizbe

mašiti se - skočiti, mahnuti se, vinuti se

maska - mazga

maskariti - šaliti se, recitirati kao maska

mašklin - trnokop, budak

Maslinska gora - v. Getsemanska bašta

masnica - mrsno meso

mast - boja

masten; masne reči - uglađene (lažljive, neiskrene) riječi

mastiti - bojati

masur (tal. masseria) - kuhinjski pribor

Matijaš - Matijas Korvin (1458-1490), hrvatsko-ugarski kralj; narodna ga predaja pamti kao dobrog i pravednog vladara (Kralj Matijaš)

Matijaš, kralj - v. Korvin, Matijaš

matraga - batina, toljaga

matroz (hol.) - mornar, brodar

mav (tur.) - plav, modar, azuran

mavasija - malvazija (vino)

Maximus est asinus.

mazati - laskati, udvarati

mazd - mast od grožđa

Mazepa, Ivan Stepanovič (1644-1709) - ukrajinski hataman, pristavši uz švedskog kralja Karla XII. morao bježati u Tursku; česta tema u umjetnosti

mažurana (tal.) - cvijet

me - moje

me commendo vobis - preporučam vam se

meč - mač

meč - mač

meč - mač

meč - mač

meč - mač

meč - mač

mečiti - gnječiti

mečiti - mekšati, omekšavati

mečovoj, čovjek koji se bije mačem, dvobojnik, duelant

med - među; za, nakon

međaš - susjed s kojim graniči naše zemljište

Medeja, žena argonauta Jazona, pobila je vlastitu djecu za osvetu mužu koji se zaljubio u drugu.

medeni - slatki

medeniti - sladiti medom

medet (tur.) - u pomoć, milost (tu riječ izgovaraju muslimani kad umiru)

medet (tur.) - uzvik: upomoć, pomagaj!

medtim - međutim

Medvednica, Zagrebačka gora, Sljeme

Medžera - Megara, jedna od triju Erinija (srdi), boginja osvete

mega - mojega

Megera - u grč. mitologiji jedna od triju Erinija (lat. Furije), boginja osvete; prenes. zla, svadljiva žena

megla - magla

megnenje, očno - tren oka

mehćema (tur.) -sudnica

mehen - mahovina

Mehmet-Alijeva džamija - džamija u starom gradu Kairu

mej - među

mej (2. l. sing. imper.) - imaj

mej i meju - među

mejdan (tur.) - boj - dvoboj

meju - među

mejutoj - međutim, uto

mekota - livada

mekota - meka zemlja, oranica

mekota - njiva, poljana, livada

mekovec, mekušac, puhlivec, sibarit

mela - imala

melek (tur.) - anđeo

Melita-- Malta

melja - brašno

meljati - kaljati, prljati

Melkizedek - starozavjetni vladar Jeruzalema u vrijeme Abrahamovo; simbol blagonaklonog svećenika

melona (tal.) - dinja

memi, memu - mojemu

Memnon - sin Zore, vladar crnaca u Egiptu, pretvoren je u zlatan stup koji je u zoru obasjan prvim tracima sunca zujao i tako pozdravljao svoju majku

Menandar - starogrčki komediograf, predstavnik nove atičke komedije

Menelao - Menelaj, spartanski kralj, brat Agamemnonov; zbog njegove se žene Helene vodio trojanski rat

mene-tekel (aram.) - zapravo mene-tekel-ufarisin, izbrojeno ,vagnuto i razdijeljeno, tj. Bog je izbrojio dane tvoje vladavine, odvagnut si i pronađen prelaganim, tvoje će kraljevstvo biti podijeljeno; riječi koje je babilonskom kralju Baltazaru ispisala plamena ruka na zidu; riječi znače prijetnju o skoroj propasti, upozorenje na opasnost

menje - stariji oblik za dativ i lokativ imenice ja, meni

menkati - manjkati, nedostajati

menten, kabanica. Od madžarskog: mente

mentovati se (mađ.) - riješiti se, osloboditi se

mentuvati - osloboditi, odriješiti; lišiti

mentuvati - osloboditi; lišiti

mentuvati se - osloboditi se, lišiti se

merčati - tamnjeti

mercina - strvina

meritati (tal.) - zasluživati

merkati, merkavec, primjećivati, opservirati, opservator. Od njemačkog: merken

Merkurio - Merkur, rimski bog krasnorječivosti, trgovine, putova, glasnik bogova

merlič, merlički, mrtvac, mrtvački

merlo (tal.) - zupčano krunište, zupci na vrhu zidina

merteljan - mrtvački; smrtni

mertuk (mađ.) - mjera za žito ili vino

mertuk, mjera. Od madžarskog: mérték

mesliđen (tur.) - bosiljak

messer (tal.) - gospodin, plemić

messer Niccolo - gospodine Nikola

meštar - učitelj

meštral (tal.) - maestral, sjeverozapadni vjetar

meštrija - majstorov posao, obrt, vještina

meštrija - obrt, majstorstvo

meštrija - posao, zanat

meštrija - vještina; nijednom meštrijom - ni na jedan način

metanisati (grč.) - klanjati se, ropski puzati

metati - bacati, rigati

metati - stavljati, bacati (drugo značenje u pjesmi Taj zna ljubiti)

metemtoga - međutim

metljika - metlika, tamaris, vrsta grma

Metodov grad - možda Brno, kao glavni grad Moravske gdje je Metod djelovao, a možda i Solun, gdje su rođeni Ćiril i Metod

metropoliten - metro, podzemna željeznica

metul - leptir

metul, leptir

metul, metulj - leptir

metulj - leptir

metulj - leptir

metulj - leptir

meu - među

meu - među

meu - među

meu - među

meu - među

meu - među

meu - među, između

meuto - međutim

mezgra - sok u drvetu, trop

mežnar, crkvenjak koji skuplja milodare za vrijeme mise. Od njemačkog: Messner

mezopan, vrsta starinskog sukna

mezzo dormendo - napola spavajući

Mickiewicz Adam (1798-1855) - poljski romantički pjesnik, autor epa Gospodin Tadija

Mickiewicz, Adam (1798.-1855.) - najveći poljski pjesnik romantizma, autor epa "Gospodin Tadija"; utjecao na našu stariju književnost

Mickiewicz, Adam (1798-1855) - najveći poljski pjesnik (Gospodin Tadija, Djedovi itd.); utjecao na našu stariju književnost

Mida - mitski kralj Frigije; pretvarao u zlato sve čega se dotakao

mido - čelik

mido - mjed, bakar

Mignon - jedna od najpoznatijih Goetheovih pjesama, u kojoj djevojčica Mignon pjeva o svojoj čežnji za talijanskim sunčanim jugom

Mihajlo - predio u Lapadu ispod brda Petke, sa crkvicom sv. Mihajla i grobljem dubrovačke vlastele

Mihajlo arkanđel - sveti Mihovil, Mihael, arkanđeo, "vojskovođa vojske nebeske" vođa je i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela; voditelj blaženih duša u raj, vagatelj duša na Posljednjem sudu. Branitelj je apokaliptične Žene i pobjednik sedmoglavog apokaliptičnog Zmaja. Ikonografski se na Zapadu prikazuje kao krilati anđeo, odjeven u tuniku, s plamenim mačem ili kopljem u ruci ili u vojničkoj opremi, u oklopu, kacigi, sa štitom i kopljem.

miholjice - ciklame

mijazam (grč.) - kužno isparavanje; prije nego što su otkrivene bakterije, držalo se da se zarazne bolesti šire isparavanjem

miješnice - gajde

Mikloušić Tomo (1767-1833), kapelan, profesor pjesništva i humanistike, župnik, vicearhiđakon, kajkavski pisac, prigodničar, pjesnik, sastavljač kalendara, izdavač knjiga

mila - vjerojatno bi trebalo imila

milak, gen. milka - ljubav

milati (se) - pomaljati se, pokazivati se

militi - milovati, ljubiti

militi - voljeti; smiliti se; žaliti

militi (koga) - voljeti, ljubiti

miljen - drag

milmiris - miomiris

milo - žao

miloduh - mirisan

milošća - milost

milošča - milost

milošća - milost ljubav, ljubaznost, ljubežljivost

milošća - milost ljubav, ljubaznost, ljubežljivost

milošča - milost, milosrđe

milošča - milost, milosrđe

milost - milost; blagost; slava; izvrsnost; plemenitost; nadahnuće; pobožnost

milotih - "kovanica pjesnikova. Sravni u Čengiću: lakokril, nemilostan, krilonog, bešćutan, zveketan" (Vladimir Mažuranić)

milovati - milovati; žaliti

milovati - smilovati se komu

Milton, John (1608-1674) - engleski pjesnik, autor spjeva Izgubljeni raj; Tasso, Torquato (1544-1595) - talijanski pjesnik, autor epa Oslobođeni Jeruzalem; Camoens (1525-1578) - portugalski pjesnik, autor epa Luzitanci; sva su trojica bili u prilici zaraditi imetak, ali su završili u neimaštini

miluvati - sažaljevati, smiliti se

Minerva - rimska božica mudrosti (grč. Atena)

Miniato - brežuljak blizu Firence, na kojemu je crkva San Miniato

miniti (prez. minim) - mijeniti, tj.: 1. misliti, držati; 2. govoriti, spominjati (u Akad. rječn. stoji da se u Hektorovićevim stihovima: "I dohodeć ini s kojima naredno ljubav me tva mini sarčeno i medno" [Dom Mavru kalujeru] "ne može razabrati pravo značenje"; mislim da ono proizlazi iz prethodnog konteksta gdje je riječ o jednom prijatelju koji je Hektoroviću pripovijedao što je sa dom Mavrom govorio o pjesniku; na taj se kontekst nastavljaju citirani stihovi, pa mora biti jasno da su to isto Hektoroviću govorili i drugi s kojima ga je ljubav dom Mavrova spominjala) (B. Klaić)

minivati (prez. minujem) - značiti

minjavati - mimoilaziti

Minos - v. Niso

minovati - zalaziti, prolaziti

minovati (prez. minujem) - prolaziti, prelaziti, nadilaziti

minuta - prošla, minula

minuti - prošli

minutih - prošlih, minulih

mioko - milo

mir - svijet; zid

mir - zid

mira - mirisava smola nekih arapskih stabala

mira - mjera, veličina; s mirom - umjereno, s mjerom

Mira (zapravo Myrrha), kći Cinire (grč. Kinyras), kralja ciparskoga, koja se zaljubila u oca i neprepoznata postala njegovom ljubavnicom; pretvorena je u biljku mirtu (mrča, mrta).

Mirabeau, Honoré-Gabriel Riquetti (1749-1791), značajni govornik i vođa Trećeg staleža u vrijeme franc. revolucije; vodio raskalašen privatni život

miri - zidine

miri - zidine

miri - zidine

miri - zidine

miri - zidine

miri - zidovi, zidine

mirijada (grč.) - veliko mnoštvo, bezbroj

mirijada (grč.) - vrlo velik broj, bezbroj

mirilo - mjerilo

miriti - mirisati

miriti - mjeriti

mirlica (tal.) - čipka

mirluh - miris

mirnuti - zamirisati

Mirra (zapravo Myrrha), kći Cinire (grč. Kinyras), kralja asirskoga, bila je "s griha" pretvorena u biljku mirtu (mrča, mrta).

misal - misao; nakana, odluka

Mišca, -e = mišica; obje u narodu.

mišćani - sugrađani, mještani

mišću se - mjestim se, premještam se, mičem se, krećem se

Miserere - početak psalma Miserere mei deus (Smiluj mi se gospodine)

Mišetić, Sabo Bobaljević "Glušac" (1529-1585), dubrovački pjesnik i vlastelin neobuzdanog temperamenta, nadimak Glušac dobio jer je zbog bolesti oglušio, pisao na talijanskom i na hrvatskom; djela: Rime amorose, pastorali e satire, Jeđupka, Arijadna u odjeljenju Tezeja, te pjesme i pjesničke poslanice suvremenicima (Vetranoviću, M. Držiću, Pelegrinoviću, D. Ranjini i dr.)

Misir - arapski i turski naziv za Egipat

Misir - turski i arapski naziv za Egipat

Misir (tur.-ar.) - Egipat

misirkinja - vrsta sablje

misirlija, iz Misira, iz Egipta

misirski klun, vrsta turskog topa

mison - misaon; zamišljen, zabrinut

mistagogija (grč.) - uvođenje u vjerske tajne, misterije, čarobnjaštvo

mito - nagrada, plaća

mito - plaća, nagrada

mito - plaća, nagrada

mito - plaća; valja međutim pripaziti na stih: "Onda mi dan svita, po raju onda grem kad tebe, od mita sokole, gdi nazrem" (u prijašnjim izdanjima stavljali su urednici u drugom stihu zarez ispred sokole, pa je smisao stiha ispadao: kad tebe od mita (tj. od plaće), sokole, gdjegod ugledam, što nije imalo mnogo smisla; ali ako se stavi zarez ovako kako je ovdje stavljeno, dobiva se sintagma od mita sokol, koja može odgovarati ovoj stavci u Akad. rječn. (s. v. soko): "kao apozicija nalazi se imenica mitar, trojemitar, plemić, tišnjićar. Na ruci im stahu sokoli mitari. Marulić. Moj sivi sokole, mitaru prilijepi. Vetranić..." (mitar inače znači: ptica mužjak koja se mitari, tj. mijenja perje) (B. Klaić)

mitra (grč.) - biskupska kapa

mjed - novac (pored uobičajenog značenja)

mjehur-gnijezdo - čahura (gusjeničja)

mjentovati (tal.) - spominjati

mjentovati (tal.) - spominjati

mješt - mjesto, umjesto

mješte - mjesto

mješte - umjesto

mladenac - mladić

mladiti se - pomlađivati se

mlahav - slab

mlahavost - slabost, nemoć

mlajahan - mlađahan, mlad

mlajahti - mlađahni

mlajši - mlađi

mlatiti usti - govoriti svašta, trabunjati

mlatiti usti - govoriti svašta, trabunjati

mletvina, žito što se ima mljeti

mlivo - ono što se melje, brašno

mljezimac - mezimac, miljenik

mlogo - mnogo

mnin'je - mnijenje, mišljenje, sud

mniti - misliti

mniti - misliti, držati

mniti - misliti; prez. mnju i mnim; mniš i mniješ, mni i mnije... imperf. mnjah, mnjaše...; pril. sad. mneći i mnijući; part. akt. mnio, mnila, mnilo

mniti - misliti; prez. mnju i mnim; mniš i mniješ, mni i mnije... imperf. mnjah, mnjaše...; pril. sad. mneći i mnijući; part. akt. mnio, mnila, mnilo

mniti (prez. mnem) - misliti; mniti krivu - smatrati krivim

mniti se - činiti se

Mnje snjilos' večernoje njebo (rus.) - Prisnilo mi se večernje nebo

mnokrat - mnogo puta

mnokrat - mnogo puta, često

množ - mnoštvo

množ - mnoštvo

množ (gen. množi) - mnoštvo, množina

množastvo - mnoštvo

množati - množiti, umnožavati, pojačavati (se)

množati - množiti, umnožavati, povećavati

mnozi - mnogi

moba - skupno obavljane poljoprivrednih poslova; prenes. gužva, metež

moći - pored običnih značenja još i: svladati, nadvladati: "nu sebe sam moći lipša je stvar vele neg druzih primoći (razumni toj vele)" (Lucić u pjesmi Istomu Jeronimu, st. 47. 48)

močno - jako, silno

moćno - jako, veoma, čvrsto

moćno - snažno, čvrsto, jako, vrlo

modlin, kalup za pečenje kolača. Od latinskog: modulus

modoruš - ptičar

mog - moguć, moćan

mog - moguć, moćan

mogila (rus.) - grob, raka, jama

moguć - moćan

moguć - moćan

moguč - moćan

moguć - moćan, silan, jak

mogučan - moćan

mogućstvo - moć, sila, snaga

mohojar, mohojarski, vrsta starinskog sukna

mojlba - molba

Mojses - Mojsije

Mojžeš - Mojsije

Mokatamske gore - brežuljak iznad Kaira

moke - može

mol - gusjenica; glista (koja živi u zemlji)

molati (tal.) - pustiti

molčno - jako

moljen'je - moljenje, molitva

molju - molim

Moloh - kod Feničana i drugih ist. naroda bog sunca, vatre i rata, kojemu su prinosili ljudske žrtve

Moloh - kod Feničana, Kartažana i dr. bog sunca, vatre i rata (prinosili su mu ljudske žrtve)

molto - mnogo, veoma

molž - muž

moma - djevojka

momica - djevojčica

monada - u Leibnizovoj filozofiji nedjeljivo biće

monikord (grč.) - glazb. instrument s jednom žicom

Monogram je moguće čitati kao K. C. P. (Katarina Contessa Patačić) ili kao C. P. K. (Cataria Patačić Keglević).

monsignore (tal.) - prečasni, preuzvišeni; naslov visokih crkvenih dostojanstvenika

morač - biljka mažurana

moraše - mogahu

morda, morebit, mort, mozibit - možda

morebit - možda

morebit - možda

moret - možda

Morfej - starogrčki bog sna

Mori - Arapi, Mauri, gusari

Morija (tal.) - kuga, pomor, epidemija

morija (tal.) - kuga, pomor, epidemija

Moriski - Mauri, Arapi

morje - more

morje - more

morje - more

morje - more

moro - Arapin, Crnac (pjesnik misli na narodnu pjesmu "Marina kruna")

Moro - Maurin, Arapin; može značiti i općenito crnac, a onda i čovjek tamnije puti

morovran - crni, vrani

mort, žbuka u žitkom stanju. Od njemačkog: Mörtel i latinskog: mortarium

morti - možda

morti - možda

mošnja - kesa

mošnja - kesa (za novac)

mošnja - kesa, novčarka

mošnja - kesa, novčarka

mošnja - kesa, novčarka

mošnja (lat.) - kesa, vreća, tobolac

mošnja, mošnjar, kesa, džep, onaj koji sabire, skupljač. Od latinskog: marsupium

mošnjorezec, džepar, tat, ovrhovoditelj, pljenitelj, varalica

mosur (tur.) - ledenica, stalaktit

motar - biljka matar, šćurac

moz' - mozak

moz - mozak, moždina

mož' - možeš

mož' - možeš

možjani - moždani

mozul, mazol, čir, gnojna oteklina, čovjek gubav, bijedan, gnojan

mraka - tama, mrak

mramorje - mramor

mramorkome - kao mramor

mramorkome - kao mramor

mravlja - mrav

mravlje - mravi

mraziti - omrazivati, ocrnjivati

mraziti se - mrziti se, ne militi se, ne svidati se

mrča - biljka mirta, kadulja

mrča - mirta, ljekovita biljka

mriti - umrijeti

mriti (prez. mrem) - umirati

mrkijenta - strijena uz more

mrmrati - mrmljati

Mrnjavići - vlasteoska obitelj, zatim dinastija u Makedoniji.

mrtvostajan - nepokretan

mu - moju

mučan - kojemu je muka, bijesan, ljutit; nevoljan, bijedan, jadan

mučan - kojemu je muka, bijesan, ljutit; nevoljan, bijedan, jadan

mučan - mučan, izmučen

mučanje - šutnja

mučan'je - šutnja

mučati - šutjeti

mučati - šutjeti, prešutjeti

mučati (prez. mučim) - šutjeti

mučati (prez. mučim) - šutjeti; mučimo - šutimo!

muče - mučeći, šutke

muče - šuteći

muče - šutke

muče - šutke, šuteći

muče - šutke, tiho

Mucij - Mucije Scevola, starorimski junak koji je htio ubiti etrurskoga kralja Porsenu kad je ovaj opsjeo Rim; u zabuni je umjesto kralja ubio njegova tajnika; uhvaćen je i udaren na muke, pri kojima je sam stavio svoju desnu ruku u vatru; tom je požrtvovnošću toliko zadivio Porsenu da je ovaj napustio opsadu (Ostavši samo s lijevom rukom, Mucije je prozvan Scaevola, tj. Ljevoruki)

mučiti (i bez se) - trpjeti, patiti

muditi - dangubiti; kasniti

Mudrica - Minerva, božica mudrosti

mudroskupčina - zbor mudrih, akademija, društvo učenih

mudroznanci - učenjaci

Muhač - Mohač, mjesto u južnoj Mađarskoj pored kojega se 29. kolovoza 1526. odigrala glasovita bitka u kojoj su Turci porazili ugarsku vojsku, nakon čega su gotovo cijelu Ugarsku osvojili Turci

muhurli-gadara zbulana v Stambulu, turska sablja, oštrobrida, u Carigradu puncirana. Od turskog: mühür, pečat, žig i gaddar, okrutan

múka - brašno

múka - brašno

muka - muka; brašno

muka, brašno

Mulier, tabacum, vinum,

mulja (tal. molla) - ukosnica

munara (ar.-tur.) - minaret, toranj džamije

munara (tur.) - minaret, toranj džamije

Munčibio - Mulciber, bog Vulkan, rimski bog vatre i kovačke vještine (grč. Hefest)

munila - mirta, bosiljak

munkač (mađ.) - radnik, rukotvorac; spretan čovjek, "maher"

Murat Otmanović - turski sultan (bilo je nekoliko sultana s tim imenom)

Murava - Morava, rijeka u Srbiji

murava - vrsta morske trave

Muravče - Moravče (kraj Sesveta)

murina - otrovna morska riba iz porodice jegulja

muro - pomast

muronosica - mironosica, žena koja nosi pomast

murtela (tal.) - mirta, mrča

mušanka, mašanka, vrsta jabuke. Od njemačkog: Moenchs' Apfel

mušji - prid. prema muha

muškat - vrsta vinove loze i grožđa

muškater - mušketir, vojnik naoružan mušketom (starinskom vojničkom puškom na fitilj; B. Klaić)

muskoza - miris, odn. smrad

mustači - brkovi

mustači - brkovi

mustači, brci. Od francuskog: moustache

muštra - vojnička vježba

muštuluk (tur.) - nagrada donosiocu dobre vijesti; doglasnina

mutlast, mutak, šutljiv, tup, gluhonijem

muž - 1. muž; 2. seljak, kmet

muž - čovjek; seljak

muž - seljak

muž - seljak; čovjek

muž, mužek, seljak, sinonim za kmeta, sebra. Ruski: mužik

muža - muza

muža - muza

mužata - udata

mužatica - udata žena

mužatica - udata žena

mužek - seljak

muzěka - harmonika

muzěkat - svirati (osobito na harmoniku)

muzovir (tur.) - zlikovac, zlotvor, spletkar; lažac, varalica; klevetnik
N

na konac - na kraju, konačno

na konac - na kraju, konačno

na kraci - ukratko

na mejdanu junačkomu itd.

na molitvu stati - početi se moliti

Na mukah" (prijevod njemačkog zapisnika):

na pečanje - za pečenje

na smrt se dati - ubiti se

nač - čemu, radi čega, zašto; na što

nacikati - ukrasiti (?)

način - način, postupak

način - s načinom - kako treba, kako valja, kako je dobro i pravo

nad - čelik, željezo

nad (gen. nadi) - nada, ufanje, pouzdanje

nadajti - nadići

nadajti - nadići, nadživjeti, nadvladati

nadežda - nada

nadhoditi - nadilaziti, nadmašivati

nadiči se - uzdići se

nadigovati - podizati

nadijati se - nadati se

nadijati se - nadati se

nadijati se (s genitivom) - nadati se

nadiliti - nadijeliti, nadariti, obdariti; nadiljen - nadaren, obdaren

nadiliti - podariti, razdijeliti

nadiliti - razdijeliti

naditi - nadići, natkriliti

naditi (se) - nadjeti (se), nadjenuti (se), nataknuti (se), nadodati (se)

nadjeja - nada

nadladati - nadvladati

nadolagati - nadolagati, nadometnuti lažima

nadomirati - nadomjerati, naknađivati, nadoknađivati

nadorišpan, palatin

nadra - njedra

nadra - njedra

nadra - njedra

nadre - njedra

nadrišpan, zapravo kraljevski namjesnik, ali se upotrebljava u omalovažujućem smislu kao nadripisar. Od madžarskog: nadorispan

nadseći - nadvisiti, preteći, preteknuti

Nadson, Semjon Jakovljevič (1862-1887) - ruski pjesnik, pesimist

nadvesti se - nadviti se, nadnijeti se nad

nadvor - napolje; da dušu dam nadvor - da ispustim dušu, da umrem; dati nadvor - izdati, objaviti (knjigu)

nadvor - napolje; dati nadvor - izdati, objaviti (knjigu)

nadvor - van

nadvor - vani; van

nafarbana Toskana, misli se galerija Strossmayerova

nagledati - zavirivati

naglic (njem.) - karanfil

naglost - spremnost

nagnenje - nagon; sklonost, naklonost

nahajati - nalaziti

nahajati - nalaziti, pronalaziti

nahajati se - nalaziti se

nahoditi - nalaziti; nahoditi se, nalaziti se

nahoditi (se) - nalaziti (se)

nahodivati - nalaziti (se)

naj - nas

naj - nek, neka

naj - neka

naj - neka

naj - neka; nemoj

naj - nemoj; nek, neka

naj ležaci nasladuju.

naj menj - najmanje

Naj, nek

Najade - riječne vile

najam - plaća

najde, najdu - v. najti

najedno - zajedno

najednuč - odjednom, odjedanput

najempot - najedamput

najempôt - najedamput

najenput - najedamput

najkoli - osobito, poglavito

najliše - najviše, osobito

najliše - najviše, osobito

najmre - naime, to jest

najmre - osobito

najparvo - najprije

najte - nemojte

najti - iako, premda

najti - iako, premda

najti - naći

najti - naći

najti - naći; najti se - naći se, zateći se

najti (3. l. pl. prez. najdeju) - naći

najti (prez. najdem) - naći

najti (prez. najdem) - naći

najti se - desiti se

naju - gen. duala zamjenice mi, često se upotrebljava umjesto naš

naju - gen. duala zamjenice mi, često se upotrebljava umjesto naš

naju - nas

naju - nas (dual)

naju - nas (ostatak duala)

naju - nas (ostatak duala)

naju - nas, naš (dual)

naju - našu; nas (ostatak duala)

največ(e) - najviše, osobito

najveće - najviše, iznad svega

najvekši - najveći

najža, tavan, od: na hiže, na kući, nad kućom

nakaj - našto, čemu

nakaj - zašto

nakanjenje - namjera

nakara (tal. nacchera, perz. nakara) - glazbeni instrument sastavljen od dvije metalne ploče kojima se udara

nakazati - kazniti; nakaziti

nakazati - nakaziti, učiniti bolesnim, nagrditi

nakel - na tlo, na zemlju

nakinčen - ukrašen, urešen

nakinčiti - nakititi

nakinčiti - nakititi, ukrasiti

nakladati - nadodati, nadometnuti, tovariti

naklanjati - poklanjati

naklasti se - postaviti se

naklecavati - duboko se klanjati

naklicivati - zazivati

nakloniti - pokloniti; pokloniti se, nakloniti se

nakon - napokon

nakov - nakovanj

nalagati - potvoriti

nalip - nalijep, biljka (tal. nappello) i otrov od nje, pa otrov uopće

nalip - otrov

nalip - otrov

nalip - otrov

nalip - otrov

nalip - otrov, gorčina

nalip - otrovno bilje (belladona) - voće mu je crno, glatko i svijetlo, nalik na lijepe djevojačke zjenice; tko ga okusi, odmah umre. Takova bilja baš sa zrelim voćem vidio je pjesnik puno u gorama samoborskim. (Opaska iz Vrazove ostavštine)

nalip, nalijep - otrov

nalip, nalijep - otrov

nalipati (prez. nalipam i nalipljem) - napadati, naskakivati, nalijetati, natrčavati, nasrtati

nalog i naloga - množina, teret; navala

naloga - bijeda, zlo, nevolja, stiska

naloga - hrpa, mnoštvo; stiska, tišma; navala; bijeda, zlo, nevolja

naloga - navala, stiska, mnoštvo, masa, vreva

nalukavati - izvirivati

naluknuti se - izviriti

namesto - umjesto

naminiti - namijeniti

naminiti - odlučiti

namirati - namijerati

namirati - namjerati (tj. navršivati mjeru), napunjati, namirivati, nadoknađivati

namirce - namjerno

namiriti - namjeriti

namiriti - platiti, dati

namirivati - ciljati

namirnik - namjernik, slučajni gost

namisliti - naumiti

namuran (od tal. riječi innamorato) - zaljubljenik

napartiti - opteretiti

Napeje - nimfe dolina i izvora

napijati - nazdravljati

napirati - napadati, navaljivati

napisati - nacrtati

napitati - nahraniti

napitati - nahraniti

napitati - nahraniti

naplačati - naplaćivati

naplativati - naplaćivati

napojnica - napitnica, zdravica

napokonji - posljednji

napokonji - posljednji; napokonji dan - sudnji dan

napotlam - napokon

naprašit - naprasit, silovit, nagao

naprav - pravo

naprava - djelo; odjeća

naprava - ukras

napraviti - nadoknaditi (pored uobičajenog značenja)

napraviti - napraviti; prirediti, udesiti

napravljati - pripremati, opremati, uređivati

naprćen - natovaren

napre - naprijed

napre - v. napriti

napreda se - preda se

naprej vhajati - pretjecati, ići ispred nekoga

napridak - napredak, napredovanje

napridovati - unapređivati

naprišan - koji je na prešu, brz, nagao

napriti (prez. napru i naprem) - uprijeti, naprijeti, navaliti, prionuti, uznastojati; udariti, napasti (isp. napirati)

napritkovati - napredovati

napruditi - donijeti korist, ugodu, ugoditi

napruditi - koristiti

naprvo nositi - iznositi, predočivati, prikazivati

naprvo zeti - razmotriti, pogledati

napulitanski - napolitanski (iz Napulja)

napuniti - ispuniti, napuniti; nadoknaditi

napuniti se - izvršiti se, ispuniti se

napuno - potpuno, sasvim

naputivati - upućivati

narad - biljka iz koje se vadi mirisna mast

narastivati - rasti

narav - priroda

narav - priroda, ćud (u muškom rodu: po naravu svomu, ali i u ženskom: Kî si Bog i narav od svake naravi)

Narčis - Narcis

Narčis, Narčiz - Narcis, u grčkoj mitologiji lijepi mladić koji se zaljubio u svoju sliku u vodi i umro na obali potoka; iz njegova tijela izrastao je cvijet prozvan njegovim imenom

narciza (grč.) - narcis, sunovrat

nareći se - proglasiti se

naredan - čestit, dobar, valjan; redovit, običan, prav

naredan - čestit, dobar, valjan; redovit, običan, prav

naredan - čestit, dobar, valjan; redovit, običan, prav

naredba - nešto naredno, skladno, red

narediti - odrediti, postaviti

naredno - uredno, pospremljeno

narekuvati - naricati

narikla - morski puž

naripiti - nahrupiti, navaliti

narodjen'je - rođenje

narokovača - naricaljka, tužaljka

naruč - korist, probitak; učiniti naruč - pomoći, biti pri ruci

naručati - kazati, objaviti, predati

naručati - naručiti, kazati

naručati - naručivati; poručivati

naručen'je - navještenje

našal - v. najti

nascati, namokriti

nasějati - posijati, zasijati

našetati - naići, susresti

nasiću - nasitim

nasladan - sladak

nasladiti - zasititi

nasladivati - uživati

nasladnit - sladak

nasladno - slatko

nasladnost - slatkoća, slast, naslada

naslajen'je - naslada; veselje, radost; utjeha

naslajevati - naslađivati

naslediti - slijediti

nasledovati - slijediti

nasleduvati - slijediti

nasliditi - slijediti

naslidovati - slijediti

nasmijanje - smijeh

Naso - Publije Ovidije Naso (43. pr. n. e. - 17. n. e.) - rimski pjesnik, autor Elegija ex Ponto i Metamorfoza; car August prognao ga na Crno more (Pont), gdje je i umro

nasrečuhitavec, hazarder

nastati - početi

nastaviti - staviti na što, uputiti

nastavljati se - postavljati se, suprotstavljati se, izlaziti na megdan

Našto se onda dopustilo tom Gošetiću da ostane kod svog pređašnjeg iskaza, s obzirom na neobičnu njegovu tjelesnu slabost, jer daljnje ispitivanje sa mučenjem ne bi bilo provedivo bez opasnosti po njegov život.

nastor - borba; pakost, zloba

nastorivati - navaljivati, pritiskati; progoniti

nastran - u stranu

nastuditi se - nazepsti

nastupati - navaljivati

nastupiti - pogaziti, satrti

našva - vez

našvavati - našivati

našven - našiven

nathitati - nadilaziti, natkriljivati, nadmašivati, nadvisivati

nathoditi - nadilaziti, nadmašivati, natkriljivati, nadvisivati

natkloniti se - nagnuti se

natlići - natovariti, navući

Natolija - Anadolija, azijski dio Turske

Natolija - Anadolija, nekadašnji naziv za Malu Aziju

natpisa - natpis, naslov (ž. rod)

natra - pređa, kudjelja

natrčiti - staviti

natruhliti - oploditi, učiniti trudnom

natruniti - napuniti

natsloniti se - nasloniti se

natura - priroda

natura (lat.) - priroda; narav, ćud

naturalski - prirodni

natus (lat.) - rođen

naučen'je - znanost; nauk; učenost

naučitelj - učitelj

naujen'je - povreda, šteta (od nauditi)

naukijer - nautičar, navigator

Nausikaja - kći feničkog kralja Alkinoja u Homerovoj Odiseji, našla je Odiseja na morskoj obali i zaljubila se u njega.

nav - brod

nav (gen. navi, lat. navis) - lađa, brod

navadan - običan

navaja - navađa, navodi

naval (lat.) - brodarina, pomorska vozarina

navalivati - navaljivati

navarći (prez. navargu i navargnem, 3. pl. navargu) - navrći, nametati, natrpati

navarsit - navrsit, nemio, ljut, žestok

navek - uvijek

navek - uvijek, stalno

navernuti - dometnuti, dodati

navida - zavist

navidiše - naiđoše [?]

naviditi - pronaći, otkriti

navidnost - zavist

navidovati - zavidjeti

navik(a) - zauvijek

navika - zauvijek

navis(t) - zavist

navistiti - navijestiti, razglasiti, proglasiti

navistiti - navijestiti, razglasiti, proglasiti

navkup - zajedno; uzajamno

navkupe - zajedno

navlaček, vrsta obuće, kao nazuvak

navlašnji - navlastit, osobit, najveći

navlast - hotimice, namjerno

navraskati - namrštiti

navučiti se - naučiti (se)

navuk - nauk

navuk - nauk

nazaj - natrag

nazaj - nazad

Nazaranin - Nazarećanin

nazavati - nazivati

nazavati - nazivati, zvati

nažegnati - natočiti

nažgati - zapaliti

nazi - nagi, goli (mn. od nag)

nažimati - stiskati

nazlob - zlo, zloba, mržnja

nazlob - zloba; mržnja

nazloban - zloban

nazlobnik - zlobnik, mrzitelj

nazlobnost - zloba

nazlobuvati - mrziti

nazoči - okam u oko

nazoči biti - biti nazočan

nazočje - prisustvo

nazopet - iznova, ponovo

nazopet - opet, ponovno

nazvestiti - navijestiti

nazvestiti - navijestiti, obznaniti, objaviti

nazvestiti, nazveščati - navijestiti, naviještati

nazvistiti - navijestiti

ne - nema; nije

ne - nije

ne - nije

ne - nije

ne - nije

ne - nije; ne moči - nije moguće, ne može se

ne bud ljubit veće srčna - nemoj se više srdito protiviti ljubavi
Ne jeden Škrinjarič judicijum koruptni"

ne ščem - neću

ne vim - ne znam

ne vim - ne znam

ne, nej - nije

nebavac - jadnik, siromah, nesretnik

nebavac - jadnik, siromah, nesretnik

nebište - nebeski svod; horizont

nebitje - nenazočnost; nepostojanje

nebog - jadan

nebog - jadan

nebog - jadan

nebog - jadan

nebog - jadan, bijedan

nebog - jadan, nesretan, tužan

nebog - jadan, ubog

nebog - ubog, jadan

nebogat - siromašan

nebor - jadnik, bijednik

nebore - jadan, nesretan

nebore - jadniče (vok. od nebog)

nebosklon - obzor, horizont

nebosklon - obzor, horizont

nebosklon - obzor, horizont

nebožac - jadnik, kukavac, bijednik

neć' - nećeš

neć' - nećeš

nečesan - nesretan

nede - nigdje

nedobitan - nepobjediv

nedohod - besputan, kojim se ne može hoditi

nedostajan - nedohvatan, nedohvatljiv

nedostojan - nezaslužen, nezavrijeđen

nedvojnost - sigurnost

neg - ali, nego, no, već

neg - izvan, osim, tek; već

neg - nego, ali; samo

neg - osim

neg(o) - samo

nega - nema

nega - nema

néga - nema

negda - nekad

negdo - netko

Negdo gospon mora biti:

negdo, netko

negli - kamoli

nego, netko

negve (mađ.) - okovi, lanci

negve (mađ.) - okovi, lanci

negve (mađ.) - okovi, lanci

nehar - nemilosrdnost; nezahvalnost

nehar - nezahvalnost

nehar - nezahvalnost; nemilosrdnost

neharan - nezahvalan

neharan - nezahvalan

neharan - nezahvalan

neharan - nezahvalan

neharan - nezahvalan

neharan - nezahvalan

neharan - nezahvalan

neharnik - nezahvalnik

neharnik - nezahvalnik

neharnost - nezahvalnost, nemar, nehaj

neharstvo - nezahvalnost

neharstvo - nezahvalnost

neharstvo - nezahvalnost

neistolnačno, neprotumačivo

neizdrišan - neodveziv

neizrečen - neizreciv, neiskazan

neje - nije

neje - nije

nejin - njezin, njen

nejna - njezina, njena

Nek vam projde misal nujna,

nek, nego

neka - neva, nevjesta

neka me - nemoj me..., pusti me, ostavi me, prođi me se!

nekaj - neka

nekaj - nešto

nekod - nekamo, nekuda

nelagodan - slab, bolestan

nelud - razborit

Nemeška - Njemačka

nemilan - nemio

nemiloma - nemilice, nemilo; nemilosrdno

nemilosca - nemilost

nemilošča - nemilost

nemio - nemilosrdan, okrutan

nemira - neizmjernost

nemnin - neminovan

nemoć - bolest

nemoć - bolest

nemoć - bolest

nemorgljiv - koji ne mrmlja

nempavica - pojam za proždrljivicu

nemre - ne može

nemre - ne može

nemre - ne može; nemrem - ne mogu; nemreše - ne mogahu

nemrem - ne mogu

nemški - njemački

nemškutar, švapčar, čovjek koji se prodao Nijemcima. Kulturträger u ironičnom smislu. Kolonizator

nenadejano, iznenadno, nenadano

nenadna - iznenada

nenasit - pelikan

nenaviditi - mrziti

nenaviditi - nenavidjeti, mrziti

nenaviditi - nenavidjeti, mrziti, prezirati

nenaviditi - zaviditi

nenavidljiv - zavidan

nenavidno - zavidno

nenavidnost - zavist

nenavidost - mržnja, zavist

nenavidost - zavist, ljubomora; mržnja

nenavis - mržnja, prezir

nenavis - mržnja, zavist

nenavist - zavist

neohaštren - neokljaštren, neobrezan

Neper - Dnjepar

nepodhiban - iskren

nepodobno - neprilično

nepokoj - nemir

nepokoj - nemir

nepokoj - nemir

nepokoj - nemir

nepokoj - nemir

nepokoj - nemir

nepokoj - nemir

nepokoj - nemir

nepokojan - nemio, težak

nepokojan - nemiran

nepomljiv - nemaran, nebrižan

nepomnja - nemar, nebriga

nepomnjiv - nemaran, nebrižan

nepomstvo - nemir, nebriga, nepažnja

neponjatan (rus.) - nepojmljiv, neshvatljiv

neponstvo - nepažnja

neposkok - poskok, vrsta zmije

nepovolnost - neprijatnost, neugodnost

neprav - nepravedan

nepravden - nepravedan

nepredan - (čas) u koji nisam predao, tj. bojao se

neprijazan - neprijateljski

neprijazan - neprijaznost

nepriklon - nemilostiv

nepriličan - nesličan; zao, opak

nepristajan, nepristavan - neprekidan

nepristav - neprestano

nepristav - neprestano

neprošast - neprolazan

neproštivan - nečitljiv, kojega je nemoguće proštiti, pročitati

Neptun, Neptuno - starorimski bog mora (grč. Posejdon)

neput (tal.) - nećak

neput, neputa (tal.) - nećak, nećakinja

ner - nego

ner - nego

ner - nego

ner - nego

ner - nego

ner i nere - nego; osim, ako ne; pri ner - prije nego

ner, nere - nego

ner, nere - nego

nerazbrat - nepromišljen

nerazlog - nerazumnost, nerazboritost, nepravda

neredno - bez reda, mimo reda; nemilo (pored uobičajenog značenja)

neredno - bez reda, neugodno, okrutno

nereide - kći morskog božanstva Nereja, vladara Egejskog mora; imao je 50 kćeri, od kojih je najvažnija Tetida, Ahilejeva majka

Nereide - starogrčke niže boginje, morske nimfe, kćeri morskoga boga Nereja i Doride, pratilice Posejdonove

Nerej - starogrčki morski bog, otac velikog broja kćeri - nimfa Nereida

nesan - nesanica

nesaznan'je - nezahvalnost

nešče - netko

nescjena - mala vrijednost

nescjena - nečast, sramota

nesem, nesi, neso - nisam, nisi, nisu

nesihu - v. nesti

nesin - izrod

nesklad - nesloga, razdor, nesuglasica

neskladan - nesložan, razdoran

neslast - gorčina

nesmeran - neizmjeran

nesmeran, nesmiran - neizmjeran, velik

nesmerno - neizmjerno, silno, jako

nesmira - nepravda, nasilje

nesmiran - neizmjeran, golem

nestalen - himben, nepostojan, varljiv; nevjeran; nestalnost - himba, nepostojanost, varljivost

nestalen - promjenljiv, nevjeran

nestalnost - promjenljivost, nevjera

nestalnost - varljivost, nepostojanost, nevjernost

nestanovit - nestalan

nestanovit - nestalan, nepostojan

nestavno - nestalno

nestavnost - nestalnost

nesti - donositi, donašati
Nesujetak = unverletzt (nepovrijeđen).

nete - neće

netopir - šišmiš

netora - nezgoda, neprilika

neumić - nevješt, neupućen, neiskusan

neumolan - neumoljiv

neumoljen - neumoljiv

neumrli - besmrtni

neuzmožno - nemoguće

neva - nevjesta, mlada žena

nevera - nevjera

nevernik zbantuvani, pobunjeni veleizdajnik

nevidinčič, duša nekrštenog nezakonitog djeteta, ubijenog u porodu ili još u utrobi majčinoj, koja luta noćima po svijetu u obliku svijetleće kugle, tražeći smirenje, otkupljenje i izbavljenje

nevišće - nevješto

nevistac - zaručnik

nevodno vino - čisto, nerazvodnjeno vino

nevoljen - mučen nevoljama

nezahodni - trajan, stalan, čest ("nezahodni gost reče se u šali za onoga koji često dolazi..."; Akad. rječn.)

nezdrav (gen. nezdravi) - bolest

nezgovoran - neizreciv

nezgovoren - neizmjeran

nežić - jedna bolest

nezmožnost - nemoć

neznan - nepoznat

nezvist - nevjeran

nî - nema

ni - nije, nema

ni, nije

nič - nešto

nič - nešto, išta

nič - ništa

nič - trava koja je tek iznikla

nic, nica, nice - ničice

ničemur - nečemu

ničemuran - ništavan; nevaljao; tašt

ničemuren - isprazan; tašt

ničemurnjak, ničemuren, frivolus, nizašto upotrebljiv

ničesar - ničega

nici, nicih, nicim - v. niki

nidan - nijedan

niga - njega; ljubav, milovanje, maženje

nigda - negda, jednom; nikad

nigda - nekad

nigda - nekad, katkad, jednom

nigda(r) - nikada; nekada

nigdar - nikad

nigdar - nikad

nigdar - nikad

nigdar - nikada

nigdar - nikada

nigdar - nikada

nigdar i nigdare - nikada

nigder - negdje

nigder - nigdje

nigder - nigdje

nigdi - negdje

nigdir - nigdje

nigdir i nigdire - nigdje

nigdo - nitko

nigdo, nigdor - nitko

nigdo, nitko

nigdor - nitko

nigdor - nitko

nigdor - nitko

nigdor - nitko

nijemski - njemački

nika - neka, nekoja

nika - neka, nekoja

Nika - starogrčka božica pobjede

nikad(a) - nekad(a)

nikada, nikadar - nekada

nikadar - nekada, koji put

nikadar - nekada, koji put

nikadar - nikada

nikaj - ništa

nikaj - ništa

nikaj - ništa

nikaj, ništar - ništa

nikakor - nikako

nikakore - nikako

nikakore - nikako

nikejski koncil - u maloazijskom gradu Nikeji održana su dva važna crkvena koncila (325. i 787. godine)

niki - neki, netko

niko i nikor - nitko

nikoko - nekako, nekoliko

Nikt nie wiedzial... (polj.) - Nitko nije znao, zašto su bili zamišljeni. "Ja znam (reče pjesnik), anđeo je prelijetao". Svi su uočili gosta, no nisu ga svi poznali.

niktore - nitko

nikudar - nikuda

Nilo - Nil, velika egipatska rijeka

nim - nijem

nim - nijem

nim - nijem

nim - nijem

nima - nema

nima - nema

nima - nema

nimahu na pamet - ne imahu na pameti

nimbus (lat.) - ugled, slava; nedostižan, nepristupačan položa

nimfa - grč. boginja nižeg reda; nimfe su predstavljale različite prirodne sile

nimfa - niža boginja u grčkoj mitologiji; lijepa djevojka

nimfa - u starogrčkoj mitologiji jedna od boginja drugoga reda (bilo je gorskih, riječnih, morskih i dr. nimfa)

nimfolept (grč.) - od nimfa zaluđen, zanesen

nimiti - nemati

nimost - njemost

nindri- nigdje

ninfa (grč.) - nimfa, vrsta starogrčke niže božice; ljepotica, vila

ninja - sada

Nireo - Nirej, jedan od najljepših grčkih ratnika pod Trojom, kojemu je, međutim, nedostajala hrabrost

niš - ništa

niš - ništa

Niš, Nis, mitski kralj u Megari u Grčkoj, imao je kćer Scilu odn. Skilu (u našem tekstu Šila po tal. čitanju), koja je ocu iščupala iz glave zlatnu vlas (po nekim izvorima: grimiznu), o kojoj je ovisio njegov život i sudbina države; tu je vlas dala Minosu, neprijatelju očevu, na što se Nis pretvorio u kopca, a Scila u grabežljivu morsku pticu ciris (ciridu).

nišati - njihati, ljuljati

nišati - njihati, ljuljati

nišćati - glasati se kao sova

nišće - ništa

nišće - ništa; za nišće - nipošto

nišće - nitko

nišče - nitko

nišče - nitko

niščekoji, ništarija, nitko i ništa

niščevnik, ništarija, nikogović

niskostvo - malodušnost

Niso - kralj Megare na Siciliji, čija je sudbina ovisila o purpurnu pramenu njegove kose; kad je vodio rat protiv kretskoga kralja Minosa, koji je opsjedao njegov grad, kći Skila odsjekla mu je taj pramen i odnijela ga Minosu, ali ju je Minos prokleo kao izdajicu vlastitoga oca

ništar - ništa

ništar - ništa

ništar - ništa

ništar i ništare - ništa

ništo - nešto

ništo, ništor i ništore - nešto

ništor - ništa

ništor - ništa

ništor - ništa

ništor(e) - ništa; ništor(e) ne manje - uza sve to, pa ipak

ništor, ništore - ništa

nit - niti

nit vu ničem ni krivična,

nitac - nît

niti - njegovati, podržavati

nititi - nijetiti, podjarivati

nitko - netko

nitkor i nitkore - nitko

nitkor, nitkore - nitko

nitkore - nitko

nitkore - nitko

nizdola - prema dolje

nizdola - prema dolje

nizina, nižina - ništavilo

nižna - nježna, njegovana

Nizo - kentaur Nes, v. Dianira

nizok - nizak

nizok - nizak

nizoko - nisko

noblesse (franc.) - plemstvo

nočevati - noćiti

noči pervom vusnenje - u prvom noćnom snu

Noctis sub silentio - U noćnoj tišini

nocuj - večeras

nôg - nogu (gen. pl.)

nog(o) - nego

nohat (gen. nohta) - nokat

non omnis moriar (lat.) - neću sav umrijeti; tj. ostavljam iza sebe djela po kojima će me pamtiti (Horacije)

non so dove - ne znam gdje

non son - nema

norc - budala, luda, glupan

norc - luda

norija - ludost

norija - ludost, budalaština

noriti - roniti

noriti - roniti

norma, zapovijedani crkveni blagdan. Od latinskog: norma, propis

nosac (dem.) - nosić

nosilo (zlatno), barokna nosiljka, feudalna

noška - umanj. od nos, nosić

noška - umanj. prema noga (nožica)

noter do - sve do

Nova Indija - Amerika

novak - novi vojnik

noviti - obnavljati

noviti - obnavljati

noviti - obnavljati

noviti se - obnavljati se

novski drokun - zmaj iz Novog, tj. Herceg-novog, koji je bio pod turskom vlašću, za razliku od Kotora koji je bio mletački; zmaj se nalazio na turskom grbu

nozdra - nozdrva

nu, nut - uzv. nu

nujan - neveseo, tužan

nujan - tužan, zabrinut, snužden

numen (lat.) - božanski mig, znak božje volje; božanstvo uopće

numeruš (lat.) - broj

numija - nejasna riječ

nuna - zipka

nunati (izraz iz djetinjeg jezika) - spavati

nunzio (tal.) - glasnik; papin poslanik, nuncij

nut - eto

nut - eto, evo

nut - eto, no

nut - gle! vidi!

nut - no, eto, evo

nut, nuti - nu

nuternja, utroba; z nuternje prorokuvati znači proricati iz ptičjeg droba

nutri - unutra

nuzan'je - potapanje

nuzati - potopiti

Nymphe - na latinski način pisano nimfa, starogrčka niža boginja

Nj

njadra - njedra

njě - njih

nje - njih, njega, njezin

nje - njih; njezin

nje - njoj; vu nje - u njoj

nje, njeje - njezin

nje, njeje - njezin

njega (gen. os. zamj. on u službi posv. zamj.) - njegov

njej - njoj

njeje - nje; njezin, -a, -o

Njeje - njezino

njejega - njezina (gen. pl.)
njeki - neki

Njemen - rijeka u današnjoj Bjelorusiji i Litvi; utječe u Baltičko more

njemški - njemački

njih - njihov

njih - njihov

njih složih u kitu - (pjesme) skupih u zbirku

njijati - njihati, ljuljati

njiju - njih

njiju - njihov (dualski oblik)

njo - nju, ju, je

njustovina (mađ.) - kunovina, kunino krzno

O

O mores (lat.) - O običaji, tj. O kakvo li je to ponašanje

O Patria! Dolce nome... - O domovino, slatko ime

ob - o

ob - o, uz, pri

ob - u

oba bota (dual) - oboje ćete biti

obagnati - optrčati

obajti (prez. obajdem) - obaći, obići

obaliti - oboriti, srušiti

obaliti - oboriti, srušiti

obaliti - oboriti, srušiti, svladati

obarovati - čuvati, očuvati

obarovati - obraniti

obarovati - obraniti, zaštititi, očuvati, sačuvati

obarovati (ob-varovati) - očuvati, obraniti

obarovati, obaruvati - čuvati, očuvati

obatriti - ohrabriti

obatriti - ohrabriti

obćeno - uobičajeno, obično; opće

občinski - opći, zajednički

obderžati - održati, zauzeti, osvojiti; zadržati, zaustaviti; sačuvati

obderžavati - pridržavati se

obdražati - postati drag

obdulja - nagrada trkaču; utrka; viteška hrvatska igra

obdulja (tur.) - utrka

obećaj - obećanje

obenuti - uvenuti

ober - iznad, ponad

ober - iznad, ponad, povrh

ober - iznad, povrh, više od

ober - v. obrati

oberh - iznad

obernuti - okrenuti

oberstar (njem.) - pukovnik

obersudac - nadsudac

obeseliti - obradovati, razveseliti

obeseliti - razveseliti

obeseliti se - razveseliti se

obetati - obećati, zavjetovati se, obvezati se

obetežati - oboljeti

obeza - obveza

obeza - obveza

obhajivati - oblaziti

obhićavati - obuhvaćati

obhitati - obuhvatiti

obhititi - obuhvatiti, zahvatiti

obhoditi - ophoditi, obilaziti, tražiti

obi - obje

običan - blag, lijep, ljubazan (pored normalnog značenja)

običan - prikladan, pristao, lijep

obično - lijepo

obično - ugodno

običuvati - sačuvati

obide - obiđe

obide - obiđe

obijti - obići

obiknuti se - naviknuti se

obil - obilan, obilat

Obilić, Miloš (?-1389) - srpski plemić, prema narodnoj predaji i usmenoj književnosti on je ubio turskog sultana Murata u bitki na Kosovu

obilnost - obilje

obimlivati - obuhvaćati; obimlivati se - grliti se

obimljati - grliti

obirati - birati, izabirati

obist - obijest; obist garla - neumjerenost u jelu i pilu

obist garla - neumjerenost u jelu i pilu

obistraniti - opkoliti

obistraniti - opkoliti, obuhvatiti

obit - obećanje

obit - obećanje

obitan'je - obećanje

obitati - obećati

obitati - obećati, obećavati

obitati - obećavati

obitati (prez. obiću i obitam) - obećati, obreći; obitati se - zavjeriti se, zareći se

obitati (prez. obitju) - obećati

obitati se - nadati se

obitati se - obreći se, obećati, obvezati se

obiti - obuhvatiti, obuzeti

obitil - obitelj

obitovati - obećavati

objačati - jačati

objačati - ojačati

objačiti - ojačati

objestran - obostrance, s obje strane

objeti - obuhvatiti

objeti - obuhvatiti; zagrliti; obuzeti

objeti - obujmiti zagrliti

objist - obijest

obladati - ovladati

obladati - ovladati, svladati; zavladati, prevladati

obladati - pobijediti, nadvladati

obladati - svladati, nadvladati

obladati - svladati; ovladati

obladavnik - pobjednik, vladar

oblas - vlast

oblas - vlast

oblas - vlast

oblas - vlast

oblas - vlast

oblas(t) - vlast

oblasno - dostojanstveno

oblast - moć, snaga, jakost

oblast - vlast

oblast - vlast

oblast - vlast

oblast - vlast, moć, snaga

oblast - vlast, vladanje, ravnanje, moć, jakost

oblediti - zalediti; problijedjeti

Obleka - odjeća, haljine

obličen - oblikovan

obličiti - objaviti, očitovati, pokazati

oblika - odjeća

obliniti se - ulijeniti se

obliniti se - ulijeniti se, postati lijen

oblisti - obilaziti

oblitati - oblijetati

obliti - ljeti

obliti - ljeti, u ljeto

oblizač, sladokusac

obljubiti - zavoljeti

obljubiti - zavoljeti, zamilovati

obljubiti se - zavoljeti se

oblok - prozor

oblok - prozor

oblok (mađ.) - prozor

oblomiti - prelomiti

obmititi - podmititi, potkupiti

obnajati - optočiti, ukrasiti, okititi, nakititi

obnoriti - poluditi

oboj - uzv. jao

oboliti - rastužiti, zadati komu bol

obor - tor, ograda, mjesto za stoku

oboriti se - spustiti se, nagnuti se; zapasti (sunce)

obosti - ubosti

obotiti - oteći

obraćati - okretati, obrtati

obračati - okretati; mijenjati

obramba - obrana

obramba - zaštita

obraniti - izraniti, pozlijediti

obraniti - raniti

obrati - izabrati

obrati - izabrati

obrati - izabrati, odabrati

obrati - odabrati

obratiti - okrenuti

obraz (rus.) - slika, svetačka sličica

obrediti - urediti

Obri - Avari

obrist, pukovnik. Od njemačkog: Oberst

obrizati - obrezati (muški ud)

obrnit - obratiti, osvrnuti

obrnoti (se), obrnuti (se) - okrenuti (se); navesti, skloniti (na zlo)

obrnuti - okrenuti, svrnuti

obrok - ono što je nekom određeno, pa i sudbina ("zgodal se taj obrok protivnikom mojim" - neka se takva sudbina dogodi mojim protivnicima; Pariž Eleni)

obrov - opkop, prokop, korito (rijeke)

obršiti - zahvatiti vrh, zavladati, ovladati

obrtni - koji se okreće

obrubiti - orobiti, oplijeniti, opljačkati

obrum - mamac, meka

obšanitel, varalica, mistifikator

obšanost - pogrda, psovka

obsijan'je - obasjanje

obsine - opsjedne, zauzme

obsiniti - zasjeniti

obsjednik - opsjedatelj

obslanjati - okruživati

obslužiti - održati, očuvati; izvršiti, ispuniti

obteršen - obuzet

obteršiti - opteretiti

obticati - optjecati

obuditi - potaknuti

obuditi - probuditi

obuditi se - probuditi se

obuhititi - obuhvatiti, pojmiti

obujati - obuzeti, zaokupiti; osvojiti, obuhvatiti, prožeti

obujeti - obuzeti, dohvatiti

obujmjen - obuhvaćen

obuziti (ob-uziti) - obuhvatiti uzama, zarobiti, svezati

obveršiti - izvršiti

obvrići - okriviti, optužiti

obzida - zid oko nečega, bedem, ograda

obzivati - obzijevati, zijevati oko čega

obznaniti - reći, priopćiti, objaviti

oć (zapravo oći, prez. ojdu i ojdem, ođu i ođem) - pustiti, ostaviti, napustiti, zanemariti; otići

oć (zapravo oći, prez. ojdu i ojdem, ođu i ođem) - pustiti, ostaviti, napustiti, zanemariti; otići

oć, oći (prez. ođem) - ostaviti

oć, oći (prez. ođem) - ostaviti

oć, oći (prez. ođem) - ostaviti

oć, oći (prez. ođem) - ostaviti

oča - otac

oča (stari) - djed

očac - "rupa na prstenu u kojoj stoji dragi kamen" (Akad. rj.)

očahtati - očešati, izgrepsti

očamati - dugo čekati, ukočiti se od čekanja

oći (prez. ođem i ojdem) - pustiti, ostaviti, okaniti se, zanemariti; otići; proći, minuti

oći (prez. ođem) - ostaviti

ocijerati - kesiti se

očikati - očekivati, čekati

očin - očev

ociriti - isceriti, iskesiti

očititi - očitovati, objaviti, iznijeti na vidjelo

očititi - očitovati, objaviti, iznijeti na vidjelo

očitovati se - objaviti se

očituvanje - iskazivanje, pokazivanje

očivestno - očevidno

od davnja - odavna, već dugo

od jezika od svih naju - svih nas koji govorimo istim jezikom

od jezika od svih naju - svih nas koji govorimo istim jezikom

od ljuvezni potajnice - tajne posrednice u ljubavi

od mila - od žalosti

od nevolje, glada brani.

od potribe jest - potrebno je, treba

od zalih - od zala

odajti - otići

odar - krevet, ležaj

odar - krevet, postelja, ležaj

odarvati se - othrvati se, oduprijeti se

odbići - pobjeći, raspršiti se

odbignuti - pobjeći, udaljiti se

odbigovati - izbjegavati

odbirati se - odvojiti se

odckvrnuti - oskvrniti

oddaljati - udaljavati

oddiliti - udaljiti

oddiljati - udaljavati

oddojiti - odojiti

odduriti - zamrziti; odbiti

ođem, ođe - v. oći

ođem, ođeš, ođe - v. oć

oděnije - odjeća, odijelo

oder - hodider, hajde

Oder - Odra

oděti - odjenuti

odhajati - odlaziti

odhajati - odlaziti

odhoditi - odlaziti

odhoditi - odlaziti

odi - ovdje

odi - ovdje

odi, odijte, odiju - v. oditi se

odića - odjeća, plašt

odičen - slavan, proslavljen

odičen - slavan, proslavljen

odičiti - pohvaliti, proslaviti

odihaj - predah

odijeliti se - odvojiti se, rastati se

odijeljen'je - rastanak

odijeljen'je - rastanak

odiješ - odjeneš

odiliti - rastaviti

odiliti - v. oddiliti

odiliti se - odijeliti se, odvojiti se, rastati se, oprostiti se, otići, poći

odiliti se - rastati se

odiliti se - rastati se

odiliti se - rastati se

odiliti se - rastati se

odiliti se - udaljiti se

odiljati - v. oddiljati

odiljati se - rastajati se

odiljen'je - rastanak

oditi - odjeti, odjenuti

oditi - otići

oditi (se) - odjenuti (se), obući (se), zaogrnuti (se)

odizada - straga, odzada

odje - ovdje

odjesti se - odjenuti se

odkol - otkad, otkako

odkole - otkad

odlačiti - odgađati, zavlačiti

odličiti - odlučiti

odlog - olakšanje, odgoda

odlučak - odluka

odlučen'je - odluka, nakana; zamisao

odlučiti - odlučiti, odrediti; odvojiti, odijeliti

odlučiti - odrediti

odmetac - povraz

odmetati se - odricati se

odmitati (part. odmićući) - odbacivati

odmiti - odvratiti, odgovoriti

odmjena - zamjena

odnašati - odnositi

odneti (odnam, odne, odni) - ukloniti

odnimiti - oduzeti

odnimiti - oduzeti

odnud - odonuda, otuda

Odoakar - gotski kralj iz V. st. n. e; 476. g. svrgnuo posljednjeg rimskog cara i postao prvi barbarski vladar Italije

odojiti - v. oddojiti

odoljen - ljekovita trava (lijek od nje umiruje rad srca)

odor - krevet

odor - plijen

odor - trud, muka; plijen, pohara

odovdi - odavde

odperti - otvoriti

odprauljati - otpremiti, otpućivati

odpraviti - otpremiti, otputiti

odpravljati - upravljati, usmjeravati

odpriti (odpru) - otvoriti

odpuditi - otjerati, odagnati

odpuščati - otpuštati

odrenem - prez. od gl. odgnati

odreni - prez. 3. l. sg. od glagola odgnati

odriti - oplijeniti, opljačkati

odšastak - odlazak

odseči se - odvojiti se, udaljiti se

odsedoh - odsjedoh (konja Pegaza, tj. sjahao sam)

odsesti - sjesti; sjašiti

odskočiti - uskočiti (iz vojske), odmetnuti se

odsuditi - osuditi

odsujeno - presuđeno, odlučeno

odteći - odlazeći ostaviti

odtrći - odhrvati

odudriti - uzvratiti udarac

oduravati - mrziti

oduriti - zamrziti; odbiti

oduziti (od-uziti) - riješiti uza, osloboditi

Odvajati se = od nečega se dijeliti, nešto ostavljati.

odvarći - odbaciti, odstraniti, odreći

odveće - odviše

odvetčina, advocatura, ono što se plaća odvjetniku, advokatu

odvetek - baštinik, nasljednik

odvetek - odvjetak, baštinik, nasljednik; potomak

odvezati - odriješiti

odviš - odviše

odvit - odvjet, odgovor

odvitnica - odvjetnica, zagovornica

odvjetan - koji se može ispričati, odgovoran

odvratiti - uzvratiti; odvratiti, okrenuti

odvratiti se - odvratiti se, odstupiti, napustiti

odvrći (prez. odvržem) - odbaciti

odvrići - odvrći, odvrgnuti, odbaciti, odreći (se)

odvržiti se - odvrgnuti se

odžak (tur.) - ognjište, dimnjak; dvor, kula, kuća, dom

odždenuti - otjerati

odženuti (prez odženem) - otjerati

odzgar i odzgor - odozgo

oficij - molitva (iz brevijara)

oficij (lat.) - moljenje brevijara, službena molitva

ofrustati (tal.) - izbičevati

Og - amorejski kralj u Bašanu

ogada - gađenje

ogajn - vatra

ogarditi - nagrditi

ogenj - oganj, vatra

ogerlič, okovratnik

oglan - dječak, momak

oglavlje - dio konjske opreme koja je konjima na glavi

ogled - primjer; ogledalo, zrcalo

ognen - vatren

ognivo - kresivo

ognjenit - vatren

ognjeniv - vatren

ognješčina, vrsta poreza, koji se plaća po pojedinom ognjištu

ogoj - pogodnost

ogovor - ogovaranje; osuda; ugovor, pogodba

ogriviti - (nejasno značenje)

ogrizivati - brstiti

ogrljaj - ogrlica

ogrustan - odvratan

ohajati - ostaviti, zapustiti

ohajati se - okaniti se

ohajati se - ostaviti se, pustiti, okaniti se

ohiniti - prevariti

ohoditi - ostavljati, napuštati

ohoditi - pustiti, ostavljati, izostavljati, zanemarivati

oholas - oholost

oholas - oholost

oholas - oholost

oholas - oholost

oholas - oholost

oholast, oholija, oholstvo - oholost

ohotnost - čežnja, želja, volja, težnja

ojavljati se - odazivati se

oje - ostavi (od ojti, oći)

ojmo - ajd'mo

ojt(i) - v. oć

ojti - ostaviti

ojti (prez. ojdem) - ostaviti, izostaviti, propustiti, zanemariti; okaniti se

ôk - očiju (gen. pl.)

okazionalizam - smjer u filozofiji 17. st. koji je uzajamno djelovanje duše i tijela tumačio neposrednim božanskim utjecajem

okinčiti (mađ. kinč - nakit, ures) - uresiti

okol - krug, tabor, zbor

okoliš - krug, svemir

okoliš - okolina (sve što nekoga ili nešto okružuje: krug, okrug, svijet, prostor, kolo, točak, obod, okvir, ograda, opseg, kugla, pojas uzduha, klima, podneblje - sva su ta značenja [i još neka druga] navedena u Akad. rječn.)

okoliti - ogrliti

okon - konac, kraj, smrt

okon - oko, okolo

okoran - okrutan

okoran - otvrdnuo, oštar

okoran - otvrdnuo, oštar, krševit

okoren - okorio, tvrd; strog

okornost - okrutnost

okoruniti - okruniti

okosit - osoran, "koji se okaša na koga" (Akademijin rječnik)

okošljiv - grub, svadljiv, naprasit

okraj polna - oko podneva

okrepeti - ukočiti se, odrvenjeti

okriliti - okružiti, zakriliti, zaštititi; obuzeti, obuhvatiti

okripivati - okrepljivati

oksjenač - v. hoksjenač

oktrojirka (prema franc.) - nešto nametnuto odozgo, naročito zakoni koje donese najviša državna vlast bez sudjelovanja narodnih predstavnika; samovolja

okulari (tal.) - naočale

ol - il, ili

olenjka, uljenica

olika - maslina

oljubiti - zavoljeti

omaknuti - poderati, otrcati

oman - "oman" je valjda balzam "amonium" koji spominje i Vergilije u eklogi III, 89. i IV, 25 (Štefanić)

omarziti se - omraziti, ogaditi

omarznuti - omrznuti, smrznuti se

omazati - namazati

omaziti - omazati, namazati

omeglavec, varalica

omeknuti se - srušiti se, spuznuti

Omer - Homer

Omer - Homer, starogrčki pjesnik Ilijade i Odiseje

omiljati - onemoćati; onesvijestiti se

omiljati - onesvijestiti se

Omir - novogrčki način čitanja imena Homer

omiti - umiti, oprati

omraza - mržnja

omraza - mržnja, zavada, neprijateljstvo

on - on; onaj

on - onaj

On peut tout, quand on veut. Jacottet. (franc.) - Sve se može kad se hoće.

onada - onda, tada

onager (grč.) - vrsta divljeg magarca

onak - onakav

onak(o) - ovako, tako

ončas - odmah; onda

onde - ondje

onde i ondi - ondje

ondruna - nejasna riječ (Akad. rj.)

oni - oni; onaj

ontrat - onda

opačiti - izopačiti, pokvariti

opadanje - padanje

opalizacija - prelijevanje boja, ljeskanje, bliještanje (prema dragom kamenu opalu)

opartiti se - opteretiti se, natovariti se

opašaj - opasaj, pojas; biti dobra opašaja - biti širok u struku

opasti - pasti

opasti - pasti

opazan - oprezan

općina - društvo

općina - družba

općiti - običavati

općiti - običavati

općiti - običavati

općiti - običavati

općiti - običavati; upotrebljavati

opeči - zagrijati, upaliti

operan - vrijedan

opernguker (njem.) - kazališni dalekozor

opervič - prvi put

ophititi - obuhvatiti, ogrliti

ophoditi - opkoljivati

Opiano - Opijan, grčki pjesnik (II. st. pr. n. e.), autor didaktičkog epa O ribolovu

opirati - prati, ispirati

opirati - prati, ispirati

opitati - upitati

oplahen - uvenuo

oplašiti - uplašiti

oplasnuti - splasnuti

oplaviti - plavilom obojiti

oplečak - vrsta ženske košulje

opoldne - oko podne

opor - otpor

oporučiti - posvetiti, namijeniti

oprava - djelo

oprava - haljina

oprava - haljina; odijelo

oprava - odjeća

opravica - haljinica

opraviti - izvršiti

opraviti - učiniti, izvesti; opravdati; spraviti

opraviti - učiniti, obaviti

opraviti se - spraviti se, pripraviti se

opravljati - činiti, raditi

opretiljati - udebljati se, ugojiti se

opriti se - oduprijeti se

oproščenje - oprost

oprostiti - osloboditi; ukloniti, olakšati

opruditi - opuriti, udariti

opšaniti - osramotiti; opšanost - sramota, sramoćenje

opsinuti - osvijetliti

opsivati - opsijevati, obasjavati

opstraniti - opkoliti, okružiti

opstupiti - okružiti, opkoliti, opsjesti

opsuditi - osuditi

opteći - optrčati

opticati - optjecati, trčati amo-tamo, optrkivati (pored običnog značenja: teći okolo)

optršen - opterećen

optršen - opterećen

opušćati - napuštati

opustiti - ispustiti

ora - sat (vrem.)

ora - sat (vrem.), vrijeme

ora - sat; ora suda Božjega - trenutak Božjega (posljednjeg) suda

orajiti - ispuniti (rajskom) radošću

oral - orao

oranj - redak

Orao - Austrija (koja u grbu ima orla)

orašje - orahova šuma

orate pro nobis - molite za nas

Orcagna, (Andrea di Cione, 1308-1377) - firentinski slikar i graditelj

ordonanc (franc.) - vojnik dodijeljen komandi za prenošenje naredbi, za vršenje sitnih kancelarijskih poslova i sl.

Orfej - mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale ptice i zvijeri da ga slušaju.

Orfej - u starogrčkoj mitologiji pjevač koji je svojim pjesmama pokretao drveće i pećine i krotio divlje zvijeri

orfejski - pridjev prema orfeum (grč.-lat.), zabavište, muzičko društvo

Orfeo - Orfej, mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale ptice i zvijeri da ga slušaju.

Orfeo - Orfej, mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale ptice i zvijeri da ga slušaju; kada je njegova žena Euridika umrla od zmijinog ugriza, Orfej ju je pokušao izbaviti iz podzemnog svijeta, ali je prekršio uvjet da se neće osvrtati da je vidi prije nego što izađe na površinu

Orfeo - Orfej, mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale ptice i zvijeri da ga slušaju.

Orfeo - Orfej, mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale ptice i zvijeri da ga slušaju.

organi - orgulje

organi (mn.) - organ, orgulje

orih - orah

Orion - u starogrčkoj mitologiji sin Posejdona, divovski lovac, po kojemu je nazvano i sazvježđe

ormanica - laka senjska lađa

orologio (tal.) - sat; misli se na posebno konstruirani sat u Tore del orologio u Veneciji na Trgu sv. Marka, u kojemu dvije velike muške figure otkucavaju točno vrijeme

oroslan - lav

oroslan - lav

oroslan (mađ.) - lav; zenit

oroslan, oroslanski, lav, lavlji. Od madžarskog: oroszlan. Turski: arslan, lav

orsag - država, zemlja; orsačka velika gospoda - državni odličnici, plemići, magnati

orsag - država; zemlja

orsag - država; zemlja

orsag (mađ.) - država, zemlja, kraj

orsag (mađ.) - zemlja, država

orsag, država. Rusag, regio. Od madžarskog: ország

ošad - otišavši

osal - magarac

osao - magarac

ošćarbiti se - oštrbiti se, okrezubiti

ošće - još, jošte

osel - magarac

osel - magarac

Osib, Osip - Josip

osiditi - osijediti

osin - sjena

osin - sjena

Osip Baramatin - Josip iz Arimateje, bogati Isusov sljedbenik koji mu je poklonio grobnicu. Marulić ga zove Baramatin zbog pogrešnog čitanja latinskog ab Arimathaea

osjak, Senatula tinctoria, vrsta biljke

osjeka - oseka

oskorušva - oskoruša, vrsta voća

oškropiti - poškropiti

oskuben - počupan

oskupsti (prez. oskubem) - čupati

oskupsti (prez. oskubim) - čupati

oslačati - osladiti

oslak - magarčić

ošlja - magareća

ošlji - magareći

ošlji - magareći

ošlji - magareći

osmuditi - opaliti, ožeći

osmujiti, spržiti, opeći

osnobiti - ozlijediti

osnovati - izmisliti

osnovati se - izmisliti

osoj - osojna, sunčana strana

osojan - koji je u sjeni, sjenovit, zasjenjen

ošpotan - osramoćen, ponižen

ošpotati - osramotiti

ošpotati - osramotiti, narugati se; opsovati

ostajenje - ostanak

ostar - oštar

ostati - ostaviti

ostati - pored običnog značenja još i: prestati, okaniti se, proći se, ostaviti, zakazati, zatajiti (oba posljednja glagola u značenju: ne izvršiti, iznevjeriti nade)

ostati - pored običnog značenja još i: prestati, okaniti se, proći se, ostaviti, zakazati, zatajiti (oba posljednja glagola u značenju: ne izvršiti, iznevjeriti nade)

ostati na rosi - ostati usjedjelica

ostavljati - ostavljati, odricati se; propuštati, zapostavljati

Ostija - grad na ušću Tibera, luka grada Rima

ostinuti - ohladnjeti

ostinuti - ohladnjeti, omlitaviti

ostraviti se - ostati začaran, zaljubiti se

ostriti - oštriti

oštro (tal.) - jugo, južni vjetar

osud - osuda

osujen - osuđen; osudenik

osupnost - strahota, zaprepaštenost

osvaditi se - optužiti, okriviti

osvalščina, presvalščina, vrsta crkvene kmetske daće, koja se plaća na dan svetoga Osvalda

osvećen'je - posvećenje

osvem - osim

osvjetljavati se - osvećivati se

otaći, otajti (prez. otajdu i otajdem) - otići

otađe - otiđe

otaj - potajno

otaj - taj

otaj - tajno, potajno

otajti - v. otaći

otar - oltar

otar - oltar

otar - oltar

otar - oltar

otar - oltar

otar - oltar, žrtvenik

otar - oltar, žrtvenik

otavan - mokar, vlažan, natopljen

otčin - očev

otděliti se - udaljiti se

otegnuti se - protegnuti se, rastegnuti se

otepsti - otresti

otezati - odvraćati, odvlačiti

othajanje - odlazak, odlaženje

othajati - odlaziti

othajati - odlaziti; bježati; letjeti

othititi - odbaciti

othititi - odbaciti

otijemna - lantina, motka na brodu koja drži jedro

otim - otmica

otimlivati - otimati

otirati - napuštati

otišćen - odbijen, otisnut

otišten - odbijen

otit - v. hotiti

otiti - otići

otiti (prez. otidem, imp. otidi) - otići

otiti proč - otići, nestati

otkladati - propuštati

otkli - otkad, od kada

otkojiti - othraniti, podići na noge (dijete)

Otman - Turčin; otomansko carstvo, Turska

oto - eto

oto - eto

oto - evo

oto - to

oto -eto

otole - odavle

otomaljski - otomanski, turski

otonjaj - malo, slabo, površno

otonjaj - površno, malo, slabo

otpirati - otvarati

otpreti - otvoriti

otpreti - otvoriti; otpirati - otvarati

otprt - otvoren

otribiti - otrijebiti, oplijeviti, očistiti, isprazniti

otrok - dijete

otrok - dijete

otsuda - odavle

otuje - otuda

otuje - otuda, odavle

otvrći se - odreći se, odbaciti

ouvertura (franc.) - predigra, uvod

ov - ovaj

ov - ovaj

ov i ovi - ovaj

ovaditi - optužiti, okriviti

ovašćiniti - osramotiti, oskvrnuti

ovda - ovuda

ovde i ovdi i ovdika - ovdje

ovehšati - povećati

ovenuti - uvenuti

ovenuti - uvenuti

overstlajdnandissa, potpukovnica

Ovid - Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, piše dvije glasovite zbirke elegija Tristia i Ex Ponto

Ovidij - Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, piše dvije glasovite zbirke elegija Tristia i Ex Ponto; ljubav od bludnih žen odnosi se vjerojatno na njegovo djelo Ars Amatoria

Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more, gdje je i umro, piše dvije glasovite zbirke elegija Tristia i Ex ponto.

Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, piše dvije glasovite zbirke elegija Tristia i Ex Ponto.

Ovidio - Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, piše dvije glasovite zbirke elegija Tristia i Ex Ponto.

ovo - eto, evo

ovo - ovo; evo

ovolici - ovakvi

ovsenjak, kruh zobeni, zobenjak

oždenuti - otjerati

oždenuti - otjerati

oždenuti - otjerati

ozebiti - ozepsti

ožet - ocijeđen

ožica - žlica

ožidati - očekivati

ozirati se - obzirati se, pogledavati; mariti, brinuti se

ožiti - oživjeti

oznanjen - objavljen, proglašen

oznobiti - učiniti jadnim

ozoja - odviše, suviše; veoma

ozoja - veoma, mnogo

ozriti se - osvrnuti se, pogledati

ozriti se (prez. ozrim se) - obazreti se, osvrnuti se

ozubiti se - oprijeti se, postati zubat, suprotstaviti se, "pokazati zube"

ožura (lat. usura - kamate) - lihva

ožuraš, lihvar, foenerator. Od latinskog usura: kamate

ozvati - zvati, nazvati
P

pačati - smetati, dirati

pacati, stavljati u "pac", u salamuru. Od njemačkog: Beiz

pačiti - smetati, priječiti, škoditi

pačiti - smetati, škoditi, uditi

pačolat, caluatica, poculica, ženska peča. Od madžarskog: patyolat, najfinije platno

pacta conventa (lat.) - sporazum, ugovor (ovdje ugovor iz 1102. kojim su Hrvatska i Ugarska sklopile personalnu uniju)

padšim - palim

Padva - Padova

Paestum - danas mjesto Pesto jugoistočno od Salerna u južnoj Italiji, nekoć grčki grad; poznat po ruševinama dorskog Neptunovog hrama iz 5. st. pr. n. e.

pahati - mahati, vijoriti

paiân (grč.) - pean, pobjednička pjesma, pjesma zahvalnica, hvalospjev

pajdaš, drug, prijatelj u zlu, suprug. Po madžarskom: bajtárs, pajtás

pajnkrt, dijete nezakonito

pak - opet, nanovo, onda, zatim

pak - opet, nanovo, onda, zatim

paka - opet, nanovo

paka - pak, zatim

paka - potom

paki - pa, pak; opet, zatim, onda, ponovo

pala (tur.) - sablja

palača - blagovaonica; soba

Palade - nadimak božice Atene

Palade - pridjevak Atene, grčke božica mudrosti, kao jake i hitre djevice

palandra, bludnica u najbrutalnijoj psovci, kao flundra, žena koja se doskitala iz nepoznata svijeta, iz zloglasnih daljina, "iz Flandrije"

palanjek, stup, kolac. Od latinskog: palanga

palaš - krvnički mač

Palatin - jedan od sedam rimskih brežuljaka; v. sedmera brda

palazzo (tal.) - palača

palčenica, procijep za prste. Vrsta sredovječnog mučila

Palestrina, Giovani Perluigi da (1525-1594) - talijanski skladatelj, autor glasovite Mise pape Marcela; njegov stil postao je uzor crkvene višeglasne glazbe

palingenezija (grč.) - ponovno rađanje, reinkarnacija

palmeta (franc.) - ukras u obliku palmina lista ili grančice

palok - " 'na paloku' se uzima kad je nešto metnuto tako da može svatko uzeti i odnijeti, t. j. nije sakrito ni zaključano" (Akad. rj.)

paloš (mađ.) - mač

pamet - spomen, uspomena, sjećanje

Pampeluna (Pamplona) - grad na sjeveru Španjolske, nekad prijestolnica kraljevine Navarre

Pan - starogrč. bog šuma, zaštitnik stada i pastira

Pan - starogrčki bog šuma, pokrovitelj stada i pastira

pan (češ.) - gospodin

pan (tal. panno) - tkanina, sukno, haljina

panač (tal. pancia) - trbuh

panador (tal.) - vrsta sukna sa zlatnim nitima

pančati, povezivati se, spletati se, ljubakati. Od njemačkog: Pantscherl, potajno ljubakanje

pancijer - oklop

pandemonij (grč.) - skup zlih duhova

panegirik (grč.) - hvalospjev, pretjerano hvaljenje nekoga ili nečega

panjka - kleveta

panteraš - patrontaš, torba za puščane naboje

pantlek (prema njem.) - traka, vrpca (oko šešira)

pantun (malaj.) - malajska pjesnička vrsta sa strofama od četiri unakrsno rimovana stiha

paoma - palma

paoma - palma

paoma - palma

paoma - palma

paomni - prid. prema paoma, palma

paperuš - papir

Papini, Giovanni (1881-1956) - talijanski književnik, pisac fantastičnih i apsurdnih priča, buntovan anarhist, ateist; kasnije smireni obraćenik

papranjen - zapapren

para - čini se

para - duša

paradičšomska - rajska

paradiž - raj

paradižom - raj

parati se - činiti se

parćija - prćija, dota

parfen (franc.) - parfem

Parid - Paris, sin trojanskog kralja Prijama koji je oteo lijepu Helenu, što je bio povod trojanskog rata

parija - u Indiji čovjek koji nije pripadnik ni jedne kaste, prezren i "nečist"

parija (ind.) - u Indiji čovjek koji nije pripadnik ni jedne kaste, prezren i "nečist"

parilo, kipućom vodom preliveno meso ili rublje u kipućoj vodi; od pariti, vaporare

parip (grč.) - konj, kljuse, konjusina

pariti - činiti se

parjati - ostaviti

parjati - ostaviti, napustiti, odagnati

parjati - ostaviti, napustiti, odagnati

parjati - ostaviti, napustiti, odagnati

parjati - ostaviti, napustiti, odagnati

parjati - ostaviti, napustiti, odagnati

parkli, pandže

parlati (tal.) - govoriti, reći

parlavita, brbljavac. Od francuskog: parler i vite, govoriti i brzo

Parnas - prebivalište Muza u starogrčkoj mitologiji

parnja - raspra, spor

parona (tal.) - gospođa, gospodarica

parsi - prsa

parst - prst

parsura - prsura, tava

part (lat.) - dio, strana

parta (mađ.) - vrpca za glavu, nakit na glavi djevojke koji je oznaka djevojaštva

parun (tal.) - zapovjednik broda

parvanji - prvanji, prvotan, prijašnji

parvo - prvo, prije

pasac - pojas, pasica

Pasanec Andrija, uz Gupca i Gregorića, jedan od vođa seljačke bune 1573

pasati - opasati pasom

pasati - pasti, opasivati

pašćiti se - žuriti se

paščiti se - žuriti se

pasivati (tal.) - prolaziti

pasko nositi - brinuti se, čuvati, nadzirati, paziti

pašmaga (tur.) - papuča

Pasoglav - ime mongolskog kralja u narodnoj predaji; Mongole, ali i Hune i Avare, naš narod nazivao je Psoglavci

pasoglavci - narodni naziv za Avare i Tatare (Mongole) koji su 1242. provalili u Hrvatsku

pašovabec, dežd pašovabec, mlaka proljetna kiša, koja mami travu da poraste za pašu

pasti - 1. pasti; leći; 2. opasivati, pasati; 3. pasti, hraniti

pastirnica - pastirska pjesma

Pastourelle (franc.) - pastorala, pastirska pjesma

pat - ugovor

patakun, vrsta starinskog novca

patancija (patantija) - lumbarda, granata

patancija, eksplozija topa, odjek grmljavine topovske

patarenac - bogumil

patarinski - patarenski, heretički, bezbožnički

patekar - ljekarnik, apotekar

pater (lat.) - otac; redovnik

Patria o mea creatrix, patria o mea genitrix (lat.) - Domovino, moja stvoriteljko, domovino, moja roditeljko! (Katul)

patrio qui more (lat.) - koji po običaju otaca

patriti - pripadati, dolikovati

patrun (tal.) - kapetan broda

patrun (tal.) - upravitelj, zapovjednik broda

pav - paun

pav - paun

pav - paun

pava, paun

pavilon, zastava. Od francuskog: pavillon

Pavlimir - drama hrv. pjesnika Junija Palmotića (1606-1657)

pavočina - paučina

pavuk - pauk

Pazipha, Pasifaja, žena Minosova, sestra Kirkina, majka Fedrina (v. sljedeću bilješku).

pe - ići će; po njih senja pe - po njima će ići sanja

pean (grč.) - zanosna pjesma, hvalospjev

pean (grč.) - zanosna pjesma, hvalospjev

Peantov Philoktet (Filoktet), jedan od Grka koji su pošli na Troju; kad su Grci putem prema Troji pristali na otoku Hrisu da obnove zalihe pitke vode Filokteta je ujela zmija u nogu i rana mu se dala na zlo te je strašno zaudarala; zato ga drugovi ostave na otoku Lemnosu da tamo umre; bogovi su međutim htjeli drugačije, pa kako je Filoktet bio posjednik nepogrešivih Heraklovih strijela, odredili su da od njegove ruke ima pasti Paris; to se i dogodilo i odatle "prispil na rasap od Troje", gdje je ozdravio te nije trebao "nogu pritarti."

peča - komad

peća (tal. pezzo) - komadić, dio

pečal - bol

pečal - bol, tuga, žalost, jad, bijeda, nevolja; otidi k pečali, otidi da te nî - (kao današnje npr.) idi do jada, idi nevidom

pečal - tuga

pečal - tuga, nesreća

pečal - tuga, žalost

pečal - tuga, žalost

pečal - tuga, žalost, tjeskoba; briga, skrb

pečal - žalost, tuga

pečal (rus.) - tuga, bol

pečalan - tužan, tjeskoban; zabrinut; brižan, skrban

pečalno - brižno, skrbno, usrdno

pečanje - pečenje; na pečanje - za pečenje

pečao, pečal - bol, tuga

pečaon - žalostan

peći se - brinuti se

pečiti - ugristi

ped - pedalj (ž. roda)

pedepsa - kazna

pedepsa - kazna

pedepsa - kazna

pedepsa (grč.) - kazna

pedepsa (lat.) - kazna

pedepsan'je - kazna, kažnjavanje

pedepsanje (lat.) - kažnjavanje

pedepsati - kazniti

pedepsati - kazniti

pedepsati - kazniti

pedepsati - kazniti

pedepsati - kažnjavati

pedepsati, pedjepsati, pedipsati - kazniti

pedipsa - kazna

pedipsa - kazniti

pedipsan - kažnien, pedepsan

pedipsati - kazniti

pedipsati - kazniti, kažnjavati

pedjeps - kazna

pedjepsan - kažnjen

pedjepsan - kažnjen

pedjepsati - kazniti

pedut (tal.) - kormilar

Pegaz - krilati konj iz grčke mitologije, simbol pjesničkog nadahnuća

pehnuti - taknuti, ubosti

pejati - voditi

pekel - pakao

pekel, pakao

peklar, prosjak. Od njemačkog: Bettler

pekljar, petljar (od njem. riječi Bettler) - prosjak

pekva, zdjela u kojoj se peče pečenje

pelati - voditi

pelati se - voziti se

pelati, voditi

pelda - primjer

pelda - primjer

pelda - primjer

pelda (mađ.) - primjer, uzor

pelegrin (lat.) - putnik, hodočasnik

pelenica, prisveta - pelena u koju je Bogorodica povila Isusa. Relikvija presvete pelenice čuva se u dubrovačkoj katedrali.

pelin, pelina (pridjev) - gorak, gorka

pelina - rastužena, tužna, ogorčena

pelivan (tur.) - cirkusant, akrobat

peljat (čak.) - voditi

peljati - voditi

peljati - voditi

peljati - voditi, nagoniti, poticati

Pemka - Čehinja

Pemko - prema Pemac, Pemska (od njem. Böhmen), donekle podrugljivi naziv za Čehe i Češku

Pen - pjenâ (gen. pl.)

Penat - v. Bat

penati - starorimski kućni bogovi

pendisati (tal.) - visiti

pendžer (tur.) - prozor

pendžer (tur.) - prozor

pendžer (tur.) - prozor

pendžer (tur.) - prozor

pendžer (tur.) - prozor

pengan (tal.) - naslikan

pengati (tal.) - slikati

pengatur (tal.) - slikar

peniz - nejasna riječ (Akad. rj.)

Pensando al Bel ch' eta non cangia o verno (tal.) - Misleći na Lijepo što ga ne mijenja ni vrijeme ni godišnje doba

pentur (tal.) - slikar

pepsin - ferment u želučanom soku koji rastvara bjelančevine i time pomaže probavi hrane

per amorem dei (lat.) - za ljubav božju

per aspera (lat.) - dio latinske poslovice Per aspera ad astra - kroz trnje do zvijezda

per li primi - prvih dana

per moji duši - na moju dušu, doista

per pedes apostolorum (lat.) - nogama apostola, tj. pješice, kako su hodali apostoli

Perašt - Perast, grad u Boki kotorskoj

perasti - pernati, krilati (konj perasti - Pegaz)

perche stare boncompani (tal.) - da ostanu u dobrim odnosima

perdliv - koji ispušta vjetrove, prdi

perdo (perda) - ograda, naslon

perdulek, omalovažujući izraz za sitničavu osobu

peren - pernat, iskićen perjem

perenit - zakićen perjem (perjanicom)

Pergam - tvrđava u Troji, a katkad i zamjena za samu Troju; također i antički grad u Maloj Aziji (danas Bergama u Turskoj)

periče - pera (za pisanje), pisaljke

periculum in mora (lat.) - opasnost je u odgađanju

perje - perjanica, nakit za kacigu ili vojnički šešir

perkelt, teleći gulaš. Od madžarskog: pörkölt

perla - biser

perlat - prelat, crkveni dostojanstvenik

pernica - blazina, perina

pero - krilo (pored običnog značenja)

perorirati (lat.) - opširno, patetično govoriti

peroti - krila

peršin soldački, Glechoma hederaceum, vrsta biljke

Perso - Perzej, starogrčki mitski junak, koji je ubio Meduzu, oslobodio Andromedu i dr. (ne Andromahu, kako navodi Ranjina)

peršona (lat.) - osoba

peršona (lat.) - osoba, ličnost

Perun - slavenski vrhovni bog gromovnik; Mažuranić ga koristi umjesto Jupiter (Zeus)

Perun - staroslavenski vrhovni bog

Perun - vrhovni slavenski bog-gromovnik

perut - krilo

pervlje - ranije

pervo - prije

pěsan - pjesma

peškeš - dar, poklon

peškeš učiniti - darovati

peteh (pl. petesi) - pijevac, kokot

peti - pjevati

peti - pjevati

peti - pjevati

pěti - pjevati

peti (poju, pojem) - pjevati

petje - pjev, pjevanje; pjesma

petje - pjevanje

pětje - pjevanje

Petka - brdo iznad Gruža u Dubrovniku

petlarija (njem.) - prosjačenje

petljar - prosjak

petljar - prosjak

petljar - prosjak

petljarski - prosjački

petra - Igra riječi: latinski (grčki) "petra" znači kamen.

pezdač, čovjek koji pušta vjetrove (tiho)

pezdec, puvanjak, emissio crepitus ventri taciti

Phedra, Fedra, kći Minosa i Pasifaje, žena Tezejeva; zaljubila se u svoga posinka, Tezejeva sina iz prvoga braka, Hipolita, a kad ju je ovaj odbio, optužila ga je za nasilje i objesila se; time je prouzrokovala i smrt Hipolitovu pod kopitima vlastitih njegovih konja.

Philis, Filida, ime prijateljici starorimskog pjesnika Horacija.

Philomena, zapravo Filomela, kći atenskoga kralja Pandiona i sestra Prokne, žene tračkoga kralja Tereja; kad ju je ovaj oskvrnuo, Prokna je Tereju (u sporazumu sa sestrom) vlastitoga sina Itisa zaklala i priredila za jelo; kad je Terej spoznao sav užas, navalio je na žene, no Prokna se pretvori u slavuja, a Filomela u lastavicu; sam Terej pretvorio se u pupavca koji stalno goni slavuja i lastavicu.

Phoebus - Feb, jedan od nadimaka boga Apolona, kao boga svjetla i sunca

pića - hrana

pića - hrana

pića - hrana

pića - hrana

pića - hrana

pića - hrana

pića - hrana

pića - hrana

pića - hrana

pića - hrana

piccolo (tal.) - konobarski naučnik

pice - koštica

piće - piće; v. pitje

Pierko Bunić (1780-1846) - dubrovački pjesnik i dramski pisac; god. 1813-1814, kad je propadala francuska vlast u Dubrovniku, vrlo se hrabro borio protiv Francuza i bio teško ranjen; kad poslije toga nije u rodnom mu gradu uspostavljena nekadanja sloboda, otišao je u emigraciju, no kasnije se vratio

pifar - svirala

pifkati - svirati na svirali

pihati - puhati

pihati - uzdisati

pihati - uzdisati

pihati, dirati, doticati

pijar - pehar, vrč

Pijast - gostoljubivi poljski težak, otac Zemovita, mladog junaka koji je prema pripovijedanju Martina Gallusa pobijedio u Gnjeznu kneza Popjela i sam postao knezom

pijerg (grč.) - toranj, kula, tvrđava

Pijeride - muze, vile, nazvane prema pokrajini stare Makedonije: Pijerija (napomena iz Vrazove ostavštine)

pijerski - blagdanski, svečani, pirski

pijerski - blagdanski, svečani, pirski

pijevac - pjesnik

pika, koplje. Od njemačkog: Picke

pikast - točkast, pjegav

pikat (tal.) - jetra

pilav - tursko jelo od riže

pilda (mađ.) - primjer, uzor

pilicari (tal. pellicciaio) - krznari, kožari

piligrin (lat.) - putnik, hodočasnik

piliš - piće

piljug - klica, mladica

piljug - klica, mladica

pilko, grobar, u zagrebačkom lokalnom značenju. Od latinskog: vespillo

pimfarata - svirka

pina - pjena

Pinčij - Monte Pincio, brežuljak u Rimu

Pindar (oko 518-442), starogrčki pjesnik, autor glasovitih oda, na glasu kao najveći starogrčki liričar

Pindaro - Pindar (oko 518-442), starogrčki pjesnik, autor glasovitih oda, na glasu kao najveći starogrčki liričar

pinez - novac

pinez - novac

pinez - novac, novčić; novci, bogatstvo

pinez (staronjem.) - novac

pinta, vinska mjera od dvije holbe, to jest dva polića, to jest litra. Pod tim simboličnim imenom osnivali su se početkom osamnaestog stoljeća po zapadnoj Hrvatskoj klubovi u kojima se plemstvo opijalo. Ti slavni plemenitaški vinski fakulteti traju od odlaska Turaka pak sve do konca 18. st. Per pintas multas diu vivat clara facultas! Francuski: pinte

Pinturicchio, Bernardino (1455-1513), talijanski slikar, poznat po svojim freskama u Vatikanu, među kojima se nalazi i prizor sa Aleksandrom VI. Borgijom

pipica - slavinica

piple - pile

Piram - v. Tisbe

Pirito - Piritoj, starogrčki junak; pratilac i pomoćnik Tezejev prilikom oslobađanja Prozerpine; zbog oholosti bogovi su ga kaznili tako što je morao zauvijek nepomično sjediti na jednom mjestu

pišac - pješak

pisam i pisan - pjesma, popijevka

pisan - pjesma

pisan - šaren

pisan - šaren

pisan - šaren, kićen, ukrašen

pisan - ukrašen, kićen; šaren

pisan, šaren

pisana pečenka, pečenica

piščal - svirala

pišćati - pištati, zviždati

pišće - pile

pišče (pl. piščenci) - pile (pilići)

pisk - pisak, zvižduk

piskač, svirač, trubač; od piskati, derati se, cviljeti, bučiti

pismo - natpis; knjiga (pored današnjeg značenja)

pismo - šara, vezeni nakit

pismo - v. knjiga

pismo - v. knjiga

pisnivac - pjesnivac, pjesnik

pisnivac - pjesnivac, pjesnik

pistranga, pastrva. Od madžarskog: pisztráng

pitan den - sudnji dan

pitati - 1. hraniti; 2. pitati, tražiti, moliti

pitati - pored običnog značenja još i: tražiti, iskati

pitati - pored običnog značenja još i: tražiti, iskati; ne pitam te riči - ne tražim te stvari

pitati - tražiti

pitati pitanja - dosuđivati sud (pravdu)

pitati se - hraniti se

Pitija - Fintija; v. Damon Pitagorik

pitje - ispijanje, pijenje; v. piće

pitje - piće

pitje - piće

pitom - ljubazan, prisan

pitomina - nešto pitomo; "govori se od dragosti milu čeljadetu" (Akad. rj.)

pitomina - pitom kraj (u Hektorovićevoj pjesmi Franetu Hektoroviću u prenesenom značenju od dragosti mladom, dobrom čovjeku)

Pittijev dvor - Palazzo Pitti, čuvena firentinska galerija

pitvina, pilo, piće

pizdra (grč.) - neprijateljstvo, mržnja, zloba

piždriti - radoznalo promatrati, fiksirati

pizma (grč.) - neprijateljstvo, mržnja, zloba, pakost

pjaca, placa (tal.) - trg

pjančivati - opijati se

pjenez - novac

pjenez - novac

pjenez - novac

pjenez - novac

pjenez - novac

pjenje - pjevanje

pješ - idući pješice

pješac - pješak

pjesan - pjesma

pjesanca - pjesma

pjesnivac - pjesnik

pjeti - pjevati

pjeti - v. peti

plac (njem.) - mjesto; trg, tržište

plačan - plačan, tužan, žalostan

plaho - silovito

plahta, platno, na kojem se spava u postelji, čaršav

plahtica (božja), kaloper

plajbajz, olovka. Od njemačkog: Bleistift

plakaje - plačući

plakati - 1. plakati, oplakivati; 2. močiti

plakati (s akuz.) - oplakivati

plakati (s. akuz.) - oplakivati

plaman - plamen

plamenom smrt donih - spalih

plamik - plamen

plan - plam, plamen

plandišće - mjesto ili vrijeme za plandovanje, za popodnevni odmor

plandišće - plandište, mjesto gdje se odmara, počiva

plandište - mjesto gdje se odmara, počiva

plandovati - odmarati se

planita - planeta, nebesko tijelo

planka, daska. Od latinskog: planca

planta - stabljika

planta, biljka. Od latinskog: planta

plastika (grč.) - ovdje: likovne umjetnosti u najširem smislu

plav - brod, lađa

plav - brod, lađa

plav - brod, lađa

plav - brod, lađa

plav - brod, lađa

plav - brod, lađa

plav - brod, lađa

plav - brod, lađa; plavčica - lađica

plav - lada

plav - lađa

plav - lađa

plavati - plivati

plavati - ploviti

plavca - brodić, lađica

plavca - brodić, lađica

plavca - brodić, lađica

plazače - lagane plitke plesne cipele

plebanuš (sredlat.) - župnik

plemen'je - plemenština

plena - pelena

plereus (franc.) - tužna vrba; također i: znak žalosti za pokojnikom (flor)

Plevna - Pleven, grad u sjevernoj Bugarskoj; u rusko-turskom ratu pod ruskom opsadom 1877. 143 dana; poraz kod Plevena razlog je zašto je Turska zatražila primirje 1878. Nakon toga na Berlinskom kongresu formirane su i priznate nezavisne balkanske države (Bugarska, Rumunjska, Srbija, Crna Gora), a Austrija je okupirala BiH.

plin - plijen; plinovi - pljenovi

plinak - plijen, pljenić

Plinijo - Plinije Mlađi (61-113 n. e.), autor glasovitih pisama s obiljem podataka o povijesti i kulturi Rima

plinuti - plijeniti

plinuti - teći, plaviti

plišiv - ćelav

plišiv - plješiv, ćelav

pliti - plivati

pliti - plivati, ploviti

pliti (prez. plijem) - plivati

pliti (prez. plijem) - plivati

pliti (prez. plijem) - plivati

plizati - plaziti, puzati

pližiti - pliziti, plizati, kliziti, oklizivati se, omicati se

plješiv - ćelav

plješljiv - ćelav

pljůg - plug

pln - pun

plniti - puniti, ispunjavati

ploditi - povećavati

plojahu se - impf. od ploditi se

plomb, olovo, Od latinskog: plumbum

plot - ograda uopće, pa i živa ograda, a u prenesenom značenju i zasjeda

plot (rus.) - put, tijelo

plov - plivanje, plovidba

plovan - župnik

Plovdin - Plovdiv, grad u Bugarskoj

ploviti - teći

plten - puten, tjelesan

plugo - plug

plujati (prez. plujim) - teći, strujati

plundraš, pljenitelj. Germanizam od plündern

Pluton - bog podzemnog svijeta

pluvijal (lat.) - kabanica; dio svećeničke bogoslužne odjeće (sprijeda otvoreni ogrtač)

Plynie woda, plynie, / po kamikach huczy, - / Kto nieumie wzdychac, milošć go nauczy. (polj.) - Teče voda teče, po kamenju buči, Tko ne umije uzdisati, ljubav će ga naučiti.

pně - visio je (od peti)

Po - Pad, rijeka u sjev. Italiji

po - prijedl., pored običnog značenja još i na: po kî put - na koji način, kojim sredstvom

po (prij.) - po; zbog; nakon, poslije; od; po ime - imenom; po kopno - kopnom; po razlogu - razumno

po (prijedl.) - pola

po ime - po imenu

po kopno - kopnom

po razlogu - razumno

po razlogu - razumno

po tlehu - po tlu (isp. tleh)

poblaziti - pomilovati

pobluditi - pomaziti

pobluditi - prevariti se, pogriješiti

pobluditi (koga) - dopratiti nekoga kroz lutanja do cilja

poboje se - razbolio se

poč - pošto

počalo - počelo, početak

počalo - početak, iskon

počati - početi

počati - početi

počati - početi; vrlo često u aor. počah, poča..., 3. pl. počaše; počan (počam) - počevši

počati - početi; vrlo često u aor. počah, poča..., 3. pl. počaše; počan (počam) - počevši

počel - v. počelo

počelo - početak

počelo - početak (isp. počalo)

početje - početak

počin - čini, čaranje

počiniti - baciti čini, začarati

počitak - počinak, mir, smirenje, odmor

počitan - poštovan

počitanje - poštovanje

počitati - kazivati, izbrajati; poštivati, odavati počast

počitati - poštovati

počitati - poštovati

počitati - proučavati, raspravljati o čemu; kazivati, iznositi, nabrajati

počitati (prez. počitam) - častiti, poštovati

počten'je - počast, čast, poštovanje, dostojanstvo

počtiti - počastiti

počtiti - poštovati, počastiti

počuditi se - začuditi se

podagram tollere nescit medicina, medicina je bespomoćna pred ulozima

podaleč - podalje

podanak - dno, podnožje

podati se - predati se

podbiti - pokoriti, podjarmiti

podežgalec, podežganje, palikuća, požar podmetnut

podganjati - tjerati

podhiba - himba, prevara, dvoličnost, zloba

podhiba - nevjernost

podhibnik - himbenik, pokvarenjak

podimčina, vrsta poreza koja se plaća po dimu

podirati - derati, cijepati

podirati (prez. podiram) - derati, trgati, kidati, cijepati

podivati se - podizati se, pomaljati se

podjeti - podnijeti

podjeti - podnijeti; poduzeti

podlagati (prez. podlagam) - podvrgavati, pokoravati

podnamiti se - podignuti se

podne - jug

podoba - slika, kip

podoban - potreban, koristan, dostojan, vrijedan

podoban - sličan; prikladan, podoban

podobati - zasluživati

podobati - zasluživati

podobati (se) - pristojati se, dolikovati

podobati se - pristojati se

podobno - prikladno, zgodno, dolično

podobriti - popraviti se

podolje - dolina

podpirati - podupirati

podponom - potpuno

podpunom - potpuno

podražiti - nadražiti, razdražiti

podriti - potegnuti, trgnuti, izvaditi, izvući

podriti - potkopati, podrovati, razvaliti, razoriti

podrug - jedan i pol

podsesti - opsjesti, opkoliti; prisvojiti

podsjek - prag

podstupiti - odvažiti se, usuditi se; podstupiti se - odvažiti se, usuditi se; približiti se

podstupiti - opsjesti, podsjesti

podstuplivati - odvažiti se, poduzeti

podstupovati - odvažiti se; poduzimati

podvezati se - obvezati se

podvići - podići

podvignuti - podignuti

podvizati - podizati

podvraćati - obarati, rušiti

podvratiti - oboriti

poeti - pjevati, opjevavati

pofučkivati - fućkati, zviždati

pogača - kolač, bijeli kruh

poganje - poganstvo

pogarditi - prezreti, pokuditi, ukoriti, izgrditi

pogarjen'je - pogrđenje, pogrda, pokuda

pogib - pogibelj

pogiba - propast, pogibelj, opasnost

pogibelnost - pogibija

pogibil - pogibelj, opasnost

pogiblenje - propast

poginuti - nestati

poginuti - nestati

poginuti - nestati, propasti

poginuti - pasti, opasti, nestati

poglavica - poglavar, knez, prvak

poglavit - glavni; ugledan

poglednik - vidikovac

pognati - pognati, potjerati; nositi, ponijeti

pogođaj -

pogodica - povlastica, olakšica

pogor - zgarište, ognjište, plamen

pogovorenje - opovrgnuće, odricanje, opoziv

pogovoriti - progovoriti, porazgovoriti

pogrepsti - ukopati, sahraniti

pogružen (rus.) - skrušen, pokoran

pogruziti - potopiti

pogubiti - izgubiti

pogubiti - izgubiti

pogubiti - izgubiti; glavo pogubiti - poginuti

pogubiti - pogubiti, upropastiti

pogubiti - satrti, uništiti; izgubiti

pogubiti - uništiti, upropastiti; poraziti

pogubivati - gubiti

pogublen - izgubljen

pohajati - pohađati

pohajati - prelaziti

poharliti se - pohrliti, pohitjeti, požuriti se; poharliti se na blago - polakomiti se

pohiću - v. pohititi

pohitati - zahvaćati, posezati; pohvatati, prihvatiti

pohitati se - hvatati se, laćati se

pohititi (prez. pohiću i pohitim) - primiti, prihvatiti, uzeti

pohižnina, vrsta poreza koja se plaća po kući

pohlep - pohlepa, požuda, pohota

pohlipan - pohlepan

pohlipiti - biti pohlepan

pohlipnost - pohlepnost

pohotin'je - pohota, požuda, žudnja

pohotiti - htjeti

pohrana - ušteda

pohranjenje - pohrana, riznica

pohvatiti - prisvojiti

poi - zatim

poiskat - potražiti

poiskati - potražiti

poita (lat.) - pjesnik, poeta

poj - pjevaj

poj - pođi, hajde

poj - v. peti

pojata - štala

pojati - 1. pjevati; 2. primiti; pojamši - primivši

pojati - 1. pjevati; 2. uzeti, ponovo uzeti

pojati - 1. primiti; 2. pjevati

pojati - pjevati

pojati (prez. pojmu i pojmem, štok. pojeti) - uzeti, uhvatiti, primiti, prihvatiti; pojati se - primiti se čega, pobrinuti se oko čega, poduhvatiti se čega; aor.: pojah, poja...

pojati (prez. pojmu i pojmem, štok. pojeti) - uzeti, uhvatiti, primiti, prihvatiti; pojam - uhvativši

pojati, pjeti (prez. pojmem) - povesti, uzeti sa sobom

pojaviti - okrijepiti

pojavljati - pokazivati

poje - pjevajući

poje - pođe; da zaman ne poje - da ne propadne

poje, pojeć, pojemo - v. peti

pojem - v. peti

pojimati - prihvaćati

pojti - poći

pojti - poći

pojti - poći

pojti - poći

pojti - poći (vidi u pjesmi Sretan povratak dvadeseti stih: Poj mi sad zbogom, sokole.).

pojti - poći, otići

pojti - poći; početi

pojti (prez. pojdu) - poći

poju, pojuć - v. peti

pokajan - koji se kaje

pokarati - opomenuti

pokehdob (kajk.) - pošto, budući da

pokehdob, pošto

pokihdob - pošto; jer, budući da

pokimati - kimnuti

Poklad - Karneval, Mesopust

pokle - budući da, jer, pošto

pokle - budući da, jer, pošto

pokle - pošto

pokle (čak.) - otkad

pokle, pokli - budući da, jer, pošto

poklecivati - klecati

pokli - budući da

pokli - budući da

pokli - budući da

pokli - budući da, pošto

pokli - jer; pošto, nakon što

pokli - pošto

pokli - pošto, budući da

pokli - pošto, nakon što, jer, budući da

poklisar - poslanik

poklom - dar, poklon

poklon - štovanje, čast

pokoj - mir

pokoj - mir, mirovanje

pokoj - mir, mirovanje; da stoje u pokoj - da stoje na miru, da ne rade ništa

pokoj vzeti - smiriti se, usnuti

pokojan - miran, spokojan

pokojan - miran, spokojan

pokojan - smiren, spokojan

pokojiti - umiriti; mirovati, počivati; živjeti u miru

pokojiti - umiriti; mirovati, počivati; živjeti u miru

pokojiti se - smiriti se

pokojiti se - smiriti se

pokol - kad, dok, otkad

pokol - kad, pošto, budući da

pokolu - pošto

pokom - pošto, kada, nakon što, budući da

pokonac; na pokonac koncu - napokon

pokonji - posljednji

pokonji - posljednji

pokora - pokornost, stega, disciplina; pokora

pokoren'je - pokajanje

pokovati - okovati

pokovati - okovati

pokratiti - umanjiti

Pokret - list Hrvatske napredne stranke, zastupao napredne ideje toga vremena

pokriliti - pokriti

pokrita - hipokrita, licemjer

pokućinka - lastavica

pol - pola

polača - palača

polača - palača

polača - palača

polača - palača

polača - palača

polag - pokraj

polag - uz, po, prema, kraj; zbog

polag - uz, pored, pokraj, kod

polahčanje - olakšica

polakčati - olakšati

poldan - podne

poldne - podne

poldnjeno - podnevno

poleg - po, prema

poleg - pokraj, kraj

poleg - pored, pokraj

poleg - pored, uz

poleg - premda

polek - pokraj, uz, kraj

polgi - prema; za

poli - pola

polič - mjerica od pol litre, politrenjak

polič, mjera za tekućinu, pol sajtlika, ein halbes Seidel

poličnica - pljuska, zaušnica

polina - vrsta zrikavca

polipša - ljepša

polipsati - prestati, oslabiti

poljetni - poluljetni tj. onaj koji dolazi u pola ljeta

poljubiti - ljubiti, uzljubiti, zavoljeti

poljubiti (koga) - zaljubiti se u koga, obljubiti

poljubiti se - ljubiti se, uzljubiti se

poljubljen - ljubljeni

poljubljen'je - ljubav

poljutiti - učiniti ljutim

polmiš - šišmiš

polne - podne; okraj polna - oko podneva

polučan - blažen, sretan

Poluče - v. Kastor

poludne - jug

poludne - podne

poludnji - podnevni

polutnik - ekvator

poluvjerstvo - krivovjerstvo, hereza, luteranstvo

poluvjerstvo - protestantizam

polza (rus.) - korist, dobitak, profit

pôma - palma

pôma - palma

pôma - palma

pomaamaraš, brbljavac, klevetnik. Od talijanskog: poma amara, gorka jabuka

pomajnhanje - nestanak, nedostatak; iznevjera

pomajnhati - ponestati

pomajnše - manje

pomarsiti - pomrsiti, ukloniti

pomeknjenec, qui ubique se inmiscet, ubique adesse vult, ambiciozan štreber, koji se gura naprijed svim mogućim sredstvima, karijerist

pomenuti - spomenuti, sjetiti se

pomerjeti - poumirati, izginuti

pomermljivati - mrmljati

pomesti - zamesti, ugrabiti

pomiliti - pomilovati

pomiluvati (s akuz.) - sažaliti se, smiliti se

pomiluvati (s akuz.) - smilovati se, sažaliti se

pominati - razgovarati

pominati - spominjati, sjećati se

pominek - razgovor; spominjanje

pominuti - minuti, proći

pomirati - umirati

pomistiti se - pomaknuti se

pomistiti se - pomjestiti se, promijeniti mjesto, odmaknuti se, ukloniti se

pomivaj se zlatovlasa - umij se vodom u kojoj se kuhala trava zlatovlas

pomivaj se zlatovlasa - umij se vodom u kojoj se kuhala trava zlatovlas

pomniti - brinuti se, mariti

pomniti se - sjetiti se, mariti, hajati

pomnja - briga, skrb, nastojanje

pomor' mi - pomogni mi

pomoriti - poubijati; poginuti, izginuti

pompejanski - koji se odnosi na Pompeje, grad blizu Napulja kojega je 79. godine n. e. zatrpala erupcija Vezuva, čiji su ostaci nađeni očuvani ispod pepela

pomrnjen'je - mrmljanje

ponajlako - polako, polagano

ponašati - grditi, psovati

ponašati se - ponositi se, gizdati se

ponavljati - obnavljati

pondriti - pognjuriti, zaroniti

poneštra (tal.) - prozor

poni - dakle

poni - dakle

poni - dakle; svakako

ponikivati - obarati, spuštati, naginjati se

poniknuti - oboriti, spustiti; poteći

ponirati - posrtati, propadati

poništor - nipošto, nikako

poništore - nipošto, nikako

ponistra (tal. finestra) - prozor

ponižen'je - poniznost; poniženje; preziranje

poniženo - ponizno

ponižiti se - poniziti se

poniživati se - ponizivati se

ponjva - tava

ponjva, posuda u kojoj se kuha ili peče

ponos - hod

ponoviti - obnoviti

ponoviti - obnoviti

Pont - Crno more

ponujati se - nuditi se

ponuziti - potopiti

popasti - spopasti, zgrabiti; posuti, pokriti

popasti - uhvatiti, zgrabiti

popečak - žarač

popek, pupoljak

popeljati - povesti

popeljati (se) - dovesti (se)

popevati - pjevati

popevka - pjesma

poplesan - pogažen

poplesti - pogaziti, poharati

poplesti - pogaziti, poharati

popliniti - oplijeniti, opljačkati

popostenjati - malo postenjati

popovstvo - svećenička služba, čast

popražiti - opržiti, opeći; pretvoriti u pepeo

poprik - poprijeko

popustiti - propustiti, napustiti, ostaviti

porabiti - porobiti, podvrgnuti pod svoju vlast

porajati (prez. porajam) - porađati, rađati

porat (lat.) - luka

porat (tal. porto) - luka

porat (tal.) - luka

porat (tal.) - luka

porat (tal.) - luka

poraz - pogibija, propast; jad, nevolja, zlo

poraz - pogibija, propast; jad, tuga, bijeda, nevolja, nesreća, zlo, muka

poraz - pogibija, propast; jad, tuga, nesreća

poražati - v. poraziti

poražen'je - posjek

poraziti - pogubiti, ubiti, upropastiti; ojaditi, svladati, izmučiti, napasti, raniti

poraziti - pogubiti, ubiti, upropastiti; ojaditi, svladati, izmučiti, napasti, raniti

poraziti - udariti, uništiti

poreda - zajedno

porene - v. pognati

porfiran (grč.) - grimizan, purpuran

porkolab, krvnik. Od madžarskog: porkoláb

porojen'je - rođenje, porođaj

Porsena - v. Mucij

porubiti (tal. rubbare) - oteti, ugrabiti, opljačkati

poručati - poručivati

porugan - pogrđen, izrugan

porugan'je - poruga, rug

poruk - jamac

pošadči, pošal - v. pojti

posaditi - posjesti

pošakač, šaka zrnja ili nečeg što se može zgrabiti punom šakom

posal - 1. posao; 2. poslanik

posal - poslanik, glasnik

pošaliti - narugati se, uvrijediti; izrugati

posarnuti - posrnuti

poscati - pomokriti

poscati, pomokriti

poseći - posjeći

Posejdonov sin - bik je bio posvećen bogu mora Posejdonu

posel - poklisar, poslanik

posesti - zaposjesti, svladati, zarobiti; posjedovati

posidati - posjedovati

posigati - posezati

posilati - pošiljati, slati

posilati - pošiljati, slati

posil'je - nasilje

posipni prah, pijesak kojim se sušila vlaga tinte po pismima

poskitati - dati; pružati, poklanjati

poskratiti - pokratiti, malo skratiti

poskubsti, poskubeti, skubsti, čupati, raufen, rupfen, vello

poskučiti - zajaukati; ražalostiti se

poskupo - malo

posla - poslije

poslabiti - oslabiti

poslija - poslije

poslija - poslije

poslija - poslije

pošljica - kuga

pošljica - kuga

poslom - v. posal 2.

poslovajne - rad

poslovanje - rad

poslušno - oprezno

posluženje - služba

posnik - ispovjednik

posoba - za tu riječ Akad. rječn. veli da joj je značenje tamno i navodi šest primjera od kojih ni u jednom ne može pojam protumačiti; međutim - barem za primjer iz pjesme U pohvalu grada Dubrovnika: "(Dubrovnik) pravdom stanje tvardi, posobu i ljubav, na nj da se rasardi nitkore nima prav" - moglo bi se poći od tumačenja koje daje Vladimir Mažuranić u Prinosima za hrvatski pravno-povijesni rječnik; tamo se posoba tumači kao riječ koja znači "združenje ili udruženje u svrhe političke ... družba u boju, udruga za pomoć međusobnu", odakle do pojma "saveznici" zacijelo nije daleko; slično značenje ima i riječ obljuba (tj. obećanje, zadana riječ) od koje opet nije daleko do riječi ljubav, pa ako se uzme da stanje može značiti država, a tvrditi isto što i utvrđivati, onda se spomenuti stih može shvatiti tako da Dubrovnik pravdom utvrđuje državu i svoje saveznike i pomagače, te da nitko nema prava da se na nj rasrdi (B. Klaić)

pospih - pospijeh, brzina, hitnja, žurba

pospiješati - žuriti, hitati

pospjeh - brzina

pospjeh - brzina, žurba; na pospjeh - žurno, na brzinu

pospjeh - brzina, žurba; na pospjeh - žurno, u žurbi

pospješan - hitar

pospješan - hitar, brz

posreda - usred

posredu - usred

Post nubila Phoebus (lat.) - poslije kiše sunce

postajati - zastajati, zastajkivati

postati - zastati; nastati

postejl - postelja

postel - postelja

poštenje - čast

pošten'je - čast, počast, poštovanje; slava, dika (pored običnog značenja)

pošten'je - čast, počast, poštovanje; slava, dika (pored običnog značenja)

poštenje - čast, poštovanje

pošten'je - čast, poštovanje

poštentati (lat.) - zadržati se, izgubiti vrijeme

poštiti - poštovati

postojati - kratko vrijeme stati

postol - cipela

postolac - cipelica

postupati - stupati po nekome, tj. iza nekoga, dakle: slijediti

postupati - stupati, koračati

postupiti - koraknuti

postupiti - pristupiti, doći

posutra - prekosutra

posvet - svjetlo

posvetilišće - otajstvo

posvetilište - žrtva

posviću - posvijetlim

posvistiti - posvijestiti, učiniti svjesnim, opomenuti, pokarati, prekoriti

posvistiti - urazumjeti; opomenuti

posvojiti - prisvojiti; obuzeti

posvrućiti - svrućiti, istopiti

pot - put

pot - put, cesta; putovanje

pot - znoj

pot - znoj

pot - znoj

pot - znoj

pot - znoj

pot - znoj

pot, znoj

potajiti - sakriti

potajnik - tajnik

potajnuti - zatajiti

potakati se - hrtiti

potarti (se) - potrti (se)

potečete - potrčite

potepuh, skitnica

poteščavati se - tužiti se žaliti se,

potezan - potaknut, zaveden, nagnan

potežati se - težiti, nastojati, truditi se, revnovati; hrliti, žuriti se

potežiti se - pohrliti, požuriti, pospješiti

poticati - trčati

Potifar - riječ je o ženi Egipćanina Potifara, koja je napastvovala Josipa i zbog njegovog odupiranja ga oklevetala

potipati - ticati, doticati

potipati se - potepati se, posrtati, spoticati se

potirati - zatirati, tlačiti, upropašćivati

potišćati - potiskati

potišćiti - potisnuti

potišiti - stišati

potiti se - znojiti se

potkladati - podvrgavati

potlačiti - potisnuti, prezreti, odbaciti

potlam - poslije

potlam - poslije

potlam - poslije

potlam - poslije, kasnije

potlam - poslije, kasnije

potlam - poslije, zatim

potlem - poslije

potlje - poslije, kasnije

potmasti - taman, mračan; potmuo, zloban

potočiti - primaknuti

potočiti - učiniti da što poteče; potočiti rič - progovoriti, prozboriti; potočiti ruku - staviti, spustiti ruku; misal potoči - misao kaže, naloži

potok - potok; rijeka

potolast - sloboda; ugodnost

potomtoga - nakon toga

potonji - posljednji

potopariti - potpaliti

potovati - putovati

potpirati - podupirati

potplat - taban

potratiti - potrošiti, utamaniti, ubiti, zatrti, pogubiti

potraviti - pogaziti

potrěbiti - istrijebiti

potrepsti (prez. potrepem) - pogaziti

potresnuti - prihvatiti se

potriba - potreba; prilika, zgoda

potribljiv - potrebit, siromašan

potribovati - potreban biti, potrebovati, nemati

potribščina - oskudica, nužda

potrinkati - popiti

potropati, razbiti, slupati, zdrobiti

potrti - slomiti, razrušiti, uništiti

potrti - srušiti, razrušiti, razvaliti, razbiti, uništiti

potrusati - posuti, posipati

potušiti - ugušiti, uništiti

potverdovati - potvrđivati

potvor - okrivljenje

potvoriti - okriviti

potvrjen'je - potvrda, jamstvo

poufati - povjeriti

pouraniti - obnoviti, posvijetliti

pousser le régiment a la Cravate, izvjestan način vojničkog taktičkog obuhvatanja pomoću konjaničke navale s krila

povaditi - povoditi

povajati - odnositi

povarći - podleći; baciti, odbaciti

poveč - reci! pripovjedi!

poveč - reci, pričaj!

povedati - kazati, reći, izreći

povedati - pripovjedati, reći

povedati - reći, kazati, pripovijedati, ispripovjediti

povedati (2. l. sing. imper. poveč) - reći

povedati (prez. povem) - pričati

povehnuti - uvenuti

povekšanje - povećanje

povekšati - povećati

povekšati - povećati

povekšavati - povećavati

povekšivati - povećavati

povela (part. perf. od glag. povenuti) - povenula

poveleti - zapovjediti, naložiti

povenivati - venuti

povernuti - vratiti (se)

povernuti se (z grehov) - vratiti se (sa grešnoga puta)

poverviti - poći, otputiti se

povi - v. poviditi

povidati - govoriti, pripovijedati

povidati - odavati

povidati - reći

poviditi - ispričati, reći

poviditi - kazivati

povisno - povjesmo

poviti - reći

poviti (se) - poviti; omotati se

povlačiti oči - mrko pogledati

povojlno - povoljno, po volji

povoljan, -jlna - povoljan, po volji

povoljica - ugoda, radost

povoljno - rado, lako, slobodno

povor - vrh brda, litica, presrt

povorje - zbirna imenica prema povor, vrhunci

povrći - pobacati

povrnuti se - vratiti se

povrtnica - v. Zrinski, Jure

povse piti - opiti se, napiti se (alkohola)

povsemsega - nakon svega, nakon toga

povsud - posvuda

povsud - posvuda

povsud(a) - posvuda

povući očima - mrko pogledati

pozabiti - zaboraviti

pozabiti - zaboraviti

pozabiti - zaboraviti

pozabiti (prez. pozabim)- zaboraviti

pozajti (prez. pozajdu i pozajdem) - pozaći, zalutati; pozašal - zalutao

požati - požeti

pozauna (njem.) - vrsta limenog glazbala osobite građe s pomičnim registrima, trombon

pozavati - pozivati, zvati

pozdravak - pozdrav

Pozdravlenje - jutarnje i večernje zvonjenje crkava, Pozdrav gospin, Angelus

pozdravlenje - pozdrav

pozdravljen'je - pozdrav

poždriti - požderati

poželin'je - želja, žudnja, požuda

požerati - požderati

pozinuti - zinuvši proždrijeti, progutati

poziraj - pogled

požirak, jednjak

pozirati - promatrati, gledati

požirati - žderati, proždirati

pozirati (prez. poziram i pozirem) - gledati; poziraje - gledajući

pozivati se - činiti priziv, apelirati

poznati - spoznati, upoznati, uvidjeti; priznati; dati se poznati - ukazati se

poznavati - spoznavati, uviđati

pozoj - zmaj

pozoj - zmaj, aždaja

pozoj, zmaj, aždaja

pozor - pogled

pozor - pogled

pozor - pogled

pozor - pogled

pozor - pogled

pozor - pogled

pozor - pogled; oko

pozovivati - dozivati se

požrěti - proždrijeti, progutati

pozrin'je - pozrenje, pogled

pozriti - pogledati

pozriti - pogledati

pozriti - pozreti, pogledati

pozriti - promotriti, pogledati, pripaziti

požriti - proždrijeti, požderati

pozriti, pozrijeti - pogledati

pož'ščat - poškakljati

požuditi - poželjeti

pozvanje - poziv

praju - govorim (zastarjeli oblik prez. 1. lica od gl. praviti - govoriti, kazati, pripovijedati)

Praksitel (oko 390-330 pr. n. e.) - glasoviti grčki kipar

pram - prema, nasuprot

pramalet - proljeće

prančiok - zaklonjen od vjetrova i suncu izložen vanjski prostor; sunčalište

pranger, palus infamans, sramotni stup. Od njemačkog: Pranger

prangija - mali top, mužar

prasac divjak - vepar, divlja svinja

prašati - pitati

prašati - pitati

prašati - pitati

prašati - pitati

prašati - pitati, moliti

praskva - breskva

praskveno - breskvino

pratež - roba, razne stvari

pratež - roba, razne stvari

pratfan, tava, tepsija. Od njemačkog: Bratpfanne

prav - pravo

prav (imen. ž. r.) - smjer, pravac, upravljanje, vladanje

prav (prid.) - prav, nedužan, pošten, pravedan

pravad - stari gen. pl. od pravda (sa danas neuobičajenim umetanjem nepostojanog a: pravada)

pravden - pravedan

pravden - sudski

pravica - pravda; pravičen - pravedan

pravim - govorim

praviti - govoriti, kazati

praviti - govoriti, kazati

praviti - govoriti, kazati, reći

praviti - govoriti, kazivati

praviti - ispravljati

praviti - pripovijedati, govoriti, kazivati, kazati

praviti (prez. pravim i pravlju, a od toga često i pralju) - kazati, reći, govoriti

praviti (prez. pravim i pravlju, a od toga često i pralju) - kazati, reći, govoriti

praviti se - iskazivati se, prikazivati se

pravljati - govoriti, kazivati (isp. praviti)

pravljati - govoriti, kazivati (isp. praviti)

pravljati - govoriti, kazivati; pripovijedati

pravo - pravedno, po pravdi

pražiti - paliti, žeći, pržiti

praznost - blud; preljub

praznost - dokolica

praznovati - besposličariti

praznovati - stajati besposlen

prćija (tur.) - miraz

prebaviti - pribaviti

prebendar, svećenički čin. Praebenda, dohoci svećenički. Od latinskog: praebeo, dajem, dodajem

prebijati - probijati

prebirati - premjeravati

preblediti - problijedjeti

prebliživati - približavati se

prec(e) - odmah

prec(e) - veoma, vrlo; prec zadovoljno - sasvim po svojoj volji; kako sam želi

preći - prijetiti

prečinati - pretjerivati

prečudan - predivan, čaroban

precvesti - procvasti

preda, plijen. Od latinskog: praeda

predati - drhtati

predati - plašiti se

preden (gen. predena) - nit, konac

predi - prije

predislovlje - proslov

predjeti se - promijeniti se

predrago - preskupo

predsuda - predrasuda

preganjati - progoniti

pregato - molio

pregibivati - pregibati

pregnati - prognati, izagnati

pregovoriti - progovoriti

pregreha - grijeh, sagrešenje

pregriha - grijeh

pregrišiti - sagriješiti

prehađati - prelaziti

prehamljen, zapregnut, zasedlan, zauzdan. Od riječi ham, madžarski: hám

prehiniti - prevariti, zavesti

prehiniti - prevariti; prehiniti se, prevariti se

prehititi se - prevrnuti se, prebaciti se

preigrivati - igrati se; poigravati

preja - pređa

prejeti - prihvatiti

prejica - pređica

prejti - proći

prejti (prez. prejdem) - preći

prekaniti - prevariti

prekeršenje - prekršaj

preklinjati - proklinjati

prekrasti se - prokrasti se, provući se

prekroto - preteško, prejako, veoma, žestoko

prekrvnik - veliki krvnik

prelejati - proliti

prelesan - zamaman, čaroban

prelude (franc.) - preludij, predigra

prem - baš, upravo, doista

prem - riječ sa vrlo različitim značenjima: upravo, baš doista, veoma, preko mjere, tek, istom, odmah, otprilike; prem ako - premda, mada

prem - riječ sa vrlo različitim značenjima: upravo, baš doista, veoma, preko mjere, tek, istom, odmah, otprilike

prem - upravo, baš

prem - upravo, baš

prem - upravo, baš; tek, istom; odmah

prem ako - iako, premda

prem ako - premda, mada

premagati - biti jači, nadmašivati, pobjeđivati

premagati - pobijediti, svladati

premah - većina, veći dio

premaliti - u proljeće

premalitje - proljeće

premda i prenda - premda, iako

premenjati - mijenjati, izmijeniti

premil - premio

preminenje - promjena

preminiti - promijeniti (se)

preminjati - mijenjati

preminjenje - promjena

preminovati- odlaziti, umirati

preminuti - minuti, iščeznuti, nestati; propasti; umrijeti

premisliti - promisliti, razmisliti

premoči - nadvladati, svladati

pren - iako

prenebiti - nadvladati, svladati

preobrati - odabrati

prepasno - zaprepašteno

prepelati se - prevesti se

prěpodoban - svet

prepojasati - opasati

prepouid - zabrana

prepruditi - rasuti, rasipati

preprut - paprat

prepunčec, Glechoma hederaceum, vrsta biljke

prepuščati - prepuštati, dopuštati

prepuščivati - prepuštati, dopuštati

prepustiti - propustiti

pres - bez

pres - bez

preša - žurba

presejnuti - presahnuti

prešiti - žuriti

preskončan - beskonačan, vječan

preslaviti - proslaviti

prešno - žurno

prešpan - preša, tijesak

prešpan - tijesak, preša

preštimati - procijeniti

preštimavati - poštivati, cijeniti

preštimavati - poštivati, cijeniti

prestissimo (tal.) - oznaka za vrlo brzo izvođenje u glazbi

prestreiliti - ustrijeliti

presvalščina, vidi: osvalščina

pretapljati - pretapati, prečišćavati

pretirati - otjerati

prevalemus (lat.) - na latinski šaljivo stvoren izraz od prevaliti, sa značenjem: izlupati, izbatinati

preveč - previše

preveč - previše

prevideti - izvidjeti, doznati, utvrditi

previjati (tanc) - izvoditi (kolo, ples)

previši - previšnji

previtil - pretio, debeo

prevleči - prevući, provući

Prévost, Marcel (1862-1941) - francuski književnik

prevraćen'je - izvrtanje, neurednost

prevrat - revolucija

prevrči se, preobraziti se

prevzeti - preuzeti; prevzeti se - uobraziti se

prevzimati - preuzimati

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez, preza - bez

prežeći - vrebajući

prežeš - predsjednik

prezimec, prosinac, decembar

prežiti - vrebati

prežmehkek - pretežak

prezmožan - vrlo moćan

prezmožen - silan, moguć, uzmožan, poglavit

prezmožno - vrlo moćno

prezredno - neuredno, razuzdano

prezzakon'je - bezakonje

prgěšče - pregršt, šakovet

pri - 1. prijedl. kod, uz; 2. prî - prije

pri - 1. prijedl. kod, uz; 2. prî - prije; 3. u primjeru "ajme, kad oćuti drugi se glas potom, tebe da je nitko porazil nemilo, a znat ne mogoh tko, ni za koje dilo, neg veljah: pri ti je sarcem tvard i gori od ljute tej zmije kî ti zled satvori" čini mi se da riječ pri ima značenje kao i češko pry, tj. vjerojatno, po svoj prilici, bit će i sl. (B. Klaić)

pri - prije

pri - prije; pri ner - prije nego

pribil - prebijel

pribirati - prebirati, vagati, razmišljati

pribitak - korist, dragocjenost

pribiti - 1. pribiti, zabiti, zabosti; 2. pobiti, potući; 3. (prez. pribudem) biti, boraviti, prebivati

pribiti - narasti, biti veći

pribivati - prebivati, boraviti

približati se - približavati se, bližiti se

priča - u primjeru "(Dubrovnik) kroz gore i luge po svitu svej miče targovce brez druge zabave i priče" Akad. rječn. "ne razabira značenje"; mislim da bi se iz konteksta moglo za riječ priča izvesti značenje ijekav. priječa, tj. zapreka, što bi s prethodnom riječju zabava u značenju, prigovor, zamjerka činilo razumnu cjelinu (isp. i glagol priječati, ikav. pričati, koji znači sprečavati, a priječati se - prepirati se, svađati se) (B. Klaić)

pričan'je - prepirka, raspra

pričan'je - priječanje, zapreka

pričati - početi

pričâti - pričeti, početi

pričâti - pričeti, početi

pričati - spriječiti, sprečavati, smetati, ustavljati

pričati se - prepirati se, svađati se, rječkati se, sporiti se; raspravljati; ljuttti se

pričati se - sporiti se

pričetek - početak

pričeti - početi

pričeti - početi

pričeti - početi

prid i prida - pred, ispred

pridan - vrijedan

pridart (predrt) - poderan, trošan

pridati - dodati; predati; pridati se - predati se

pridavak - dodatak

pride - v. priti

pridelivati - privređivati

priđi - predi

pridi - prije

pridje - prije

pridjevak - nadimak, prišvarak

pridnji - prethodni, prijašnji

pridnji - prijašnji, prednji

pridnji - prijašnji, prednji

prîdo - dođu

pridoše - v. priti

pridu - v. priti

pridvor - trijem, hodnik

prigajati se - događati se

prigledati - paziti na što, motriti

prignuti - 1. prignuti (glavu); 2. ganuti, usmjeriti, skloniti koga na što, privoljeti koga na što

prignuti se - pokloniti se, sagnuti se

prignutje - naklonost

prigodati se - dogoditi se, zgoditi se

prigođenje - pogodak; događaj

prigoditi - dogoditi se; prigoditi se - naći se; dogoditi se

prigoditi se - dogoditi se

prigođivati (se) - događati se

prigovarati se - svađati se

prigrišen'je - sagrješenje

prigrišiti - griješiti

prigudjujuć - svirajući na glazbalu, gudeći

prigvozditi - pribiti čavlom

prihajati - dolaziti

prihajati - dolaziti

prihilan - varljiv, prevrtljiv; besida prihilna - neiskrena riječ

prihiljen - prevrtljiv

prihiniti - prehiniti, prevariti, zavesti; zaluditi, zaslijepiti, zanijeti

prihiniti - prehiniti, prevariti, zavesti; zaluditi, zaslijepiti, zanijeti

prihiniti - prevariti

prihiniti - prevariti

prihiniti - prevariti, zavesti

prihiniti (se) - prevariti (se); zaluditi, zaludjeti

prihod - dolazak

prihoditi - dolaziti

prihoditi - dolaziti

prihoditi - dolaziti

prij - prije

prija - prije

Prijap - starogrčki bog plodnosti, vrtova i vinograda; simbol rasplođivanja; prenes. pohotan čovjek

prijati - primiti

prijati - primiti

prijati - primiti

prijati - primiti

prijati - primiti, zadobiti, uzeti

prijati (prez. prijam) - primiti; prihvatiti

prijati (prez. primem) - prijeti, primiti; aor. prijah - primih, ... prija - primi; part. akt. prijali - primili

prijati (prez. primem) - prijeti, primiti; aor. prijah - primih, ... prija - primi; part. akt. prijali - primili

prijavlivati - oglašivati se

prijavljati - pojavljivati se

prijazan - prijateljstvo; dobrota; ljubaznost

prijažliv - prijazan

prijazljiv - prijazan

prijetan - prijatan

prijeti - dočekati, prihvatiti, primiti

prijeti - primiti

prijeti - primiti

prijeti - primiti

prijeti - primiti

prijeti - primiti

prijeti - primiti

prijeti - primiti; uhvatiti

prijetka - prijetnja

prijimati - primati

prijimati - primati

prijimati - primati, prihvaćati

prijimati (prez. prijimlju i prijimljem) - primati (prijemati)

prik - preko

prik - težak, opak

prikarcan - prekrcan

prikazan - utvara, strašilo

prikazan'je - dar

prikazati - darovati, namijeniti (pored običnog značenja)

prikazati - darovati, namijeniti (pored običnog značenja)

prikazati - pokloniti, daruvati, podariti

prikladati se - prilagođivati se

prikljeće - središnji prostor kuće što se zove drugdje veža (napomena iz Vrazove ostavštine)

priklonit, pokoran

prikor - sramota

prikovan'je - prikovanost

prikresti se - prikrasti se, prišuljati se

priletiti - preletjeti

priležno - ponizno, smjerno

priličan - sličan

priličan - sličan, naličan (pored običnog značenja)

priličan - sličan, nalik

prilično - primjerno, prikladno, skladno

prilika - oblik, lik, slika; primjer, uzor

prilika - osoba

prilika - osoba; slika, lik; primjer, uzor (pored uobičajenog značenja)

prilika - primjer (pored ostalih značenja)

prilika - sličnost, usporedba; primjer; lik, pojava; osoba

prilika - slika, pojava

prilika - slika, pojava; kip

prilika - slika, portret

prilika - slika, prilika, poredba; lik, oblik; sličnost

prilikovati - nalikovati, sličiti

prilizivati - ulagivati se, ulizivati se

priljubiti se - omiljeti, svidjeti se

priložiti - pridružiti se; priložiti se - prilagoditi se

priložiti (se) - prilagoditi (se)

priloživati - prilagati

prilučiti se - prikloniti se, priključiti se

primagati - nadvladati, pobijediti

primagati - nadvladati, pobijediti

primagati - premagati, pobjeđivati, primorati

primagati - premagati, pobjeđivati, primorati

primagati (prez. primagam) - premagati, pobjeđivati, nadjačavati, svladavati (isp. primoći)

primalit - proljeće

primalitu - u proljeće

primaljetje - proljeće

primaljetje - proljeće

primedan - premedan, u kome je vrlo mnogo meda, presladak, vrlo sladak

primedan - premedan, u kome je vrlo mnogo meda, presladak, vrlo sladak

primeknuti se - primaknuti se

priminiti - porediti, izjednačiti

priminiti - primijeniti

priminuti - preminuti, umrijeti

primirlivo - pažljivo - točno

primitelj - primatelj, prihvatiteij

primli - primi, primaj!

primnog - premnog, velik

primoći - 1. pomoći, pripomoći; 2. nadvladati, svladati, pobijediti

primoći - nadvladati, pobijediti

primoći - pobijediti

primoći - pobijediti

primoći - premoći, pobijediti, nadjačati, svladati (isp. primagati)

primoći - savladati

primoguć - premoguć, silan

primučiti - izmučiti; ušutkati

prinicati (prez. priničem) - nagibati se, sagibati se; približavati se

priniti - prenijeti, donijeti

pripad - slučaj

pripaša - paša

pripasti se - prepasti se

pripečenje - događaj; doživljaj

pripečenje (kajk.) - događaj

pripečenje, od pripetiti se, dogoditi se, dakle: događaj

pripeljat se - dovesti se

pripeti - staviti

pripetiti se - dogoditi se

pripetiti se - dogoditi se

pripetiti se - dogoditi se, zbiti se

pripivati - prepijevati, popijevati, pjevati

pripivati - prepijevati, popijevati, pjevati

priplaviti se - prebroditi; doći ploveći

pripliti - preplivati

pripljuti - preplivati

pripodobiti - izjednačiti

priprehtati - uvrebati

pripričiti - prepriječiti, spriječiti, zakrčiti (put), zaustaviti

pripriti (priprići, prez. pripridu i pripridem) - prići, doći

priprošćina - iskrenost, jednostavnost, priprostost, bezazlenost

priprošćina - jednostavnost, bezazlenost

priprosto - jednostavno

priprostvo - iskrenost; poniznost

pripun - prepun

pripustiti - spustiti

prireći - proreći

priroditi - još roditi, uza što roditi

prirok - prigovor

prirok - prijekor; sramota, uvreda; nepravda, ljaga, krivnja

prirok - prikor, sramota, šteta

priša - žurba

priša - žurba, hitnja

prišad - prišavši

prišadči, prišal, prišla - v. priti

prišastan - budući

prišastje - dolazak

prišastje - dolazak

priseći - doseći

prisedati - prisjedati, zapeti (u grlu)

priseliti - preseliti

prišesni - budući, dojdući

prisesti - prisjesti, posjesti

prisići - presjeći

prisidac - predsjednik

prisidati - prisjedati, zapeti (u grlu)

prisiditi - presjediti, prosjediti

prisihati (prisišu) - presahnjivati, sahnuti, venuti

prisisati (prez. prisišu i prisišem) - sahnuti, presahnjivati, sušiti se, venuti

prisiše - sahne

prisisti - prisjesti, posjesti

prisivati - presijavati

priskati - prskati

priskočan - spreman priskočiti, brz, hitar

prišlac - pridošlica, došljak

prislonja - rukohvat, ograda, priručje, "gelender"

prispodoban - sličan

prispodoban. - sličan

prispodoben - sličan

prispodobiti - usporediti

pristanak - prestanak

pristan'je - prestanak

pristati - 1. prestati; 2. pristati, privoljeti, pristupiti, pridružiti se, pripadati; ostati pri čemu, ustrajati

pristati - prestati

pristati - prestati

pristavati - pristajati

prištivati - preštivati (trajno prema pre-štiti), čitati, pročitavati

pristojati - prestajati, stojeći proboraviti

pristojati se - pristajati, odgovarati

pristojati se - pristojiti se, dolikovati

pristojati se - ticati se, odnositi se

pristol - prijestolje

pristol'je - prijestolje

pristrati - prostrti

prit - bol

pritač - izreka, pouka, priča

pritargati - pretrgati, prekinuti

pritarpiti - pretrpjeti, podnijeti

pritarti - pretrti, presjeći, prepiliti

priteći - preteći

pritecnik - onaj koji pritječe, pritiče (u pomoć i sl.)

priti - doći

priti - doći

priti - prići

priti - prići, doći

priti - prići, doći; zadesiti

priti - prići; doći

priti (1. l. sg. prez. pridem) - doći

priti (3. l. sing. prez. pride) - doći

priti (3. l. sing. prez. pride) - doći; ući

priti (prez. pridem)- doći

pritil - debeo

pritio - debeo

pritka - kolac

pritka - kolac

pritoman - susretljiv, prijatan

priuzeti - zakinuti

privartati - prevrtati

privelik - prevelik

priveran - prevjeran, najvjerniji

priveran - vrlo vjeran

prividiti - predvidjeti, unaprijed vidjeti

privoliti - pristati, odobriti

privoljiti - pristati, odobriti

privratiti - prevratiti, prevrnuti, obratiti

privrći - promijeniti

privriditi - povrijediti, uvrijediti

privrijen'je - uvreda

privučiti - priučiti (se)

priz - bez

prizal - pre-zao, vrlo zao

prizal - veoma zao

priženi (2. l. imp. sign. od glagola prignati) - nagnaj, potakni

priženiti - pritjerati

prižeti - pomusti

priživati - preživati, pa odatle duševno preživati, tj. ponovno proživljavati (u mislima)

priživati - uživati

prižmečiti (prižmehčiti) - otežati

prizrivati - dozrijevati, sazrijevati

prjeđe - prije

prjeđe - prije, prvo

prješa - žurba; na prješu - u žurbi

prliti - pržiti

prliti - pržiti

prliti -pržiti, paliti

probabilan (lat.) - vjerojatan, moguć

probeljivati - bijeljeti se

probuklo - klanac, provalija, ponor

proč - odlazi! dalje!

proć - protiv

proć - protiv

proč oditi - otići od...

procaftiti - procvjetati

procaptiti - procvjetati

procimba - procjena

prociniti - procijeniti, prosuditi

prociniti se - procijeniti se, ispitati se

procmiljeti - procviljeti

pročtati - pročitati

pročtiti - pročitati

pročtiti - pročitati

proctiti - proctjeti, procvasti

proctiti, proctijeti - procvjetati

proctjeti - procvjetati

proćuzorje - praskozorje

procvativati - cvasti

prodečtvo - propovijed

prodekuvati - propovijedati

prodil - proglasio (isp. diti)

prodiljati - odlagati, odugovlačiti

prodol - dol, dolina (pa i mjesto kakvo može biti u dolini, tj. obraslo drvećem)

profeta - prorok

prohajati - prolaziti

prohoditi - prolaziti

prohoditi - prolaziti

prohojati - prohađati, prolaziti

projdó - prođu

proje - prođe

projti - otići

projti - proći; doprijeti

Prokletstvo - drama Milana Ogrizovića u suradnji s Andrijom Milčinovićem

prokljat - proklet

Prokra - Prokne, v. Tereo

prolegati (prema tal.) - pročitati

proletiti - pored običnog značenja (proći u letu) još i: proći kroz nešto, pa i probiti (strijela srce)

prolitati - prolijetati, probijati (isp. proletiti)

prom(a) - prema

prominjen'je - promjena

promišlenje - pomišljanje

pronostik (grč.)- proroštvo, proricanje, slutnja

propast - ponor, provalija, bezdan

Propercio - Propercije

Properco - Propercije (Sextus Propertius, oko 50-15), rimski liričar, pjesnik brojnih elegija, u kojima opjevava svoju ljubav prema lijepoj i hirovitoj Cintiji

proplatiti - prosjeći, probosti

propuditi - protjerati, prognati

prorene - protjera

Prorok sa Jasne Poljane - ruski kniževnik Lav Nikolajevič Tolstoj (1828-1910), glasoviti humanist

prošal - v. projti

prošasnost - prošlost

prošasnost - prošlost

prošasnost - prošlost, davnina

prošast - prošlost

prošast - prošlost

prošastan - prošli

prošćen'je - oprost, oproštenje

proščenje - oprost; rastanak; proščenje (u)zeti - oprostiti se, rastati se

prošćen'je pitati - oprostiti se, tražiti oprost, pozdraviti se (na rastanku)

proščenje vuzeti - oprostiti se

prošecija - procesija

Proserpina - Prozerpina, kći Zeusa i Demetre, na glasu zbog svoje ljepote, koju je oteo podzemni bog Had (Pluton)

prosesti se - propasti

prosid - prosijed

prosinuti - obasjati

prositi - moliti

prositi - pored običnog značenja (moliti, prosjačiti) još i: pitati, tražiti, iskati, zahtijevati

prositi - pored običnog značenja: (moliti, prosjačiti) još i: pitati, tražiti, iskati, zahtijevati; prositi se - pristojati se, dolikovati; kako se gdi prosi - kako gdje treba, kako zahtijevaju prilike

prosivati - prosijavati

proskerbiti - nabaviti

prošla - v. projti

prošnja - molba

prošnja - molitva

prost - slobodan; sam

prost - slobodan; siguran, bezbrižan; prost grihov - oprošten od grijeha

prost grihov - oprošten od grijeha

prostarti - prostrijeti

proštenje - crkveni god, hodočašće

prošten'je - oprost

proštimanje (lat.) - štovanje

proštimati (lat.) - štovati, cijeniti

prostiti - oprostiti

proštiti - pročitati

prostriti - prostrijeti; pored toga: pružiti, ispružiti, protegnuti; prostral (štok. prostro) - pružio, ispružio, protegnuo

prostriti (se) - prostrijeti (se), leći, izvaliti se

prosvititi - prosvijetliti

prosvitivati - svijetliti

prot(i) - protiv; prema; nasuprot

proteći - proći, protrčati

protega - dimenzija, opseg, obimnost

protejski - pridjev izveden prema starogrčkom morskom božanstvu Proteju, koji je imao sposobnost poprimanja lika različitih životinja; prenes. prevrtljiv

proticati - protjecati, prolaziti

proticati (prez. proticam) - protjecati

protiv - nasuprot

protiv - prema (pored običnog značenja)

protiv - prema (pored običnog značenja)

protiv i protiva - protiv, nasuprot

protiva - protiv, suprot, nasuprot; protiva ke t' će doć - koje će ti izaći u susret

protivan - neprijateljski

protiveći - koji se protivi

protiviti (bez se) - biti protivan, suprotstavljati se

protivšćina - protivština; stvar protivšćine - nevolja

protočiti - provući

protrapiti - prokopati, obraditi (zemlju)

protulet - proljeće

protuleten - proljetan

protuletje - proljeće

protuletje - proljeće

protuletji - proljeće

protuletno vreme - proljeće, proljetno vrijeme

protulitje - proljeće

protuženje - tužba

prova - pramac

providati - brinuti se za što

provriti - probiti

proz - kroz

proz - kroz

proz - kroz

prozorje - praskozorje

prozorje - zora, osvit, jutro

prožrěti - proždrijeti

prozriti - pogledati

prozriti - prozreti, progledati; vidjeti skroz-naskroz, spoznati

prozriti - prozreti, progledati; vidjeti skroz-naskroz, spoznati

prporuše - ophod koji moli da padne kiša; oni koji sudjeluju u njemu nose na glavi vijenac od trave prpora

prs - prst

pršiti - postajati prhak, osipati se, trunuti

prucati se - ritati se

prud - korist

prud - korist

prud - korist, probitak, hasna

prud - šljunak

prudan - koristan, plodan

prudan - koristan, probitačan

prudan - koristan, probitačan

pruđe - pruge, trake, vrpce, šare

pruditi - koristiti

pruditi - koristiti

pruditi - koristiti

pruditi - koristiti

pruditi - koristiti

pruditi - koristiti

pruditi - koristiti, hasniti

pruditi - koristiti, hasniti

prugla - batine, šiblje

pruglo - zamka

pruglo - zamka, mreža (za hvatanje ptica)

prut - šiba (kao simbol vlasti)

pruzi - skakavci

prvič - prvi put

prvina - prvi plod

prvlje - prije

pržina - pijesak

pržina - pijesak

pržina - pijesak

pšaniti - sramotiti; psovati; karati, kuditi

Psiha - grč. ljepotica u koju je bio zaljubljen bog ljubavi; personifikacija duše

psiti - varati, lagati (kao pas)

psos - pogrda, psovka

psost - pogrda, hula

psovan'je - uvreda

Pšunj - danas Šunj, uvala na otoku Lopudu

ptak - ptić

ptičneni - ptičji

Ptolomeo - Ptolomej (oko 100-170 n. e.) - astronom i matematičar, čija je geocentrična teorija svemira dominirala sve do Galileja i Kopernika, te ju je kao svoje učenje prihvatila i crkva

puca - djevojka

pucek - djevojčica

pucica - djevojčca

pučina (danja) - sredina dana

puh - pepeo

puh, die Haselmaus

puhliv, čovjek plah i mekušac, koji zgrće samo za sebe. U prenesenom smislu: sebeljubiv

puhovec, mekušac

puklast - grbav

puklavka, grbavica. Od njemačkog: Buckel, grba

puklina - pukotina

pukšica - mala puška, puščica

puljak - mjehur na vodi

pultronija (tal. poltrona - naslonjač) - lijenost

pulz (lat.) - bilo, puls

punta, buna

puntar - buntovnik; puntarski - buntovnički

puntar (njem.) - buntovnik, ustanik

puntar, buntovnik. Od njemačkog: Bund, savez

pur (lat.) - čist

purgar (njem.) - građanin, malograđanin

Purgarija naša ne jenoga je Vramca. 1235. Bela Kral zidati i nachinati vchini varas Gerchku goriczu v Zagrebe, i da onem purgarom velike prauicze. Ali vezda je lucztuo vunem nezlosno i okorna i terda vrata, malo imaiuchi gizdaui, Wchenim i mudrim ludem nepriateli i protiuniczi iesu. 1578. A. Vramecz. Poznati citat iz Vramčeve kronike, kao kulturnohistorijski zanimljiv autobiografski detalj koji ilustrira odnos između ovoga našega književnika i grada Zagreba

puriflam, oganj od baruta, eksplozija praha, puščani prah. Od njemačkog: Pulverflamme

purpira - porfir, grimiz

pušća - pustoš, pustopoljina

pušćati - puštati, napuštati, ostavljati; ispuštati (dušu)

pušćati se - dopuštati

puščina - pustinja

puščina - pustinja

pušćivati - napuštati

puška - puška; top

puška - puška; top

pušlec (prema njem.) - kitica (cvijeća)

pušlec, snop, pišla. Od njemačkog: Büschel

pusta - pustinja

pusta (mađ.) - prostrana ravna stepa u Mađarskoj

pustara - pustinja

pustara - pustinja

pustinik - pustinjak

pustujuć (od pustivati, prez. pustujem) - puštati

put - pored običnog značenje još i: način, sredstvo; po kî put - na koji način, kojim sredstvom

put - put; tijelo; koža, put

puta - putunja, brenta, čabar, plosnato bure

putača, volja, voljača, guša; u peradi: kesa na jednjaku kao predželudac

putir (grč.) - čaša, vrč

putir (grč.) - kalež, čaša

puto - pluto

Q

quarta pars - četvrti dio

quartana - povratna (svaki četvrti dan)

Qui bene bibit, bene dormit,

Qui bene dormit, non peccat.

Qui non peccat, venit in coelum,

Quo? Vae ruis quo sceleste! (lat.) - Kamo? Kamo hrliš naopako!

Quomodo, cur, quando? (lat.) - Kako, zašto, kada?
R

rab - rob

rab - rob

raba - rad

raba - robinja

raba - robinja, ropkinja; služavka, sluškinja; raba kupovita - kupljena robinja

raba - robinja, služavka

raba - službenica

rabar - v. hrabar

rabdomant (grč.) - rašljar, čarobnjak

rabiti - raditi

rabiti - raditi, djelovati, nastojati, truditi se

rabiti - trebati; tražiti, zahtijevati

račiti - htjeti, udostojati se

račiti - htjeti, željeti, izvoljeti

račiti - udostojati se, htjeti

račiti (se) - htjeti, željeti

rad - koji želi, željan; biti rad - željeti; imati rada - željeti

Radak-patarenac -

Radamant - mitološki kretski kralj i zakonodavac, jedan od sudaca u podzemnom svijetu (pored Eaka i Minosa)

radi - rado

Rahel - Rahela, u bibliji kći Labanova, žena Jakovova, majka Josipova

raici - nejasna riječ

Raizuli - marokanski sultan (1868-1925), pobunjenik protiv sultana u Carigradu; bio je i protivnik poznatog revolucionara Abd-el-Krima, koji ga je zarobio, te je u zarobljeništvu i umro

rajati - rađati

rajevan - rajski, bogat, blažen

rajevina - rajski užitak, slast, naslada

rajngla, zdjela, posuda za kuhanje. Od njemačkog: Reindl

rajni - rajski

rajše - radije

rajše - radije

rakamati (čak.) - vesti

raketlina - raketa

rakita - niska šibljasta grmolika vrba

raknič, haljina, ogrtač, plašt, kabanica, vrsta odjeće

ram, rame, ramen - rame

Ramayana - veliki staroindijski ep iz 4. ili 3. stolj. pr. n. e.; prikazuje pustolovine kraljevića Rame u borbi za otetu mu ženu

ramazan (tur.) - mjesec posta za muslimane

ramo - rame

Rampsiniti - staroegipatska dinastija iz koje potječu faraoni pod imenom Ramzes

ranja - posuda, "rajndlika"

ranjati - ranjavati

ranjčik, rajnjčki, vrsta porajnskog srebrnog novca, rajnski forint, rhenanus

ranje - jutro, osvit

ranješnji - jutarnji

ranketan (tal.) - užežen, upaljen

ranžirati se (franc.) - dobiti činovnički rang, rasporediti se u novi činovnički razred

rapa - rupa

rapa - rupa, škrapa

rasarjen'je - srdžba, zlovolja

raščiniti - pogaziti

raščiniti - razrušiti, uništiti

rascufan, razderan, raščupan

raskazati se - raspripovijedati se [?], "razglagoljati se" [?]

raskidati - uništavati, razarati, rušiti

raskladati - kuditi, objeđivati

rasklenjivati - rastavljati

raskoša - raskoš, ljepota, krasota, bogatstvo

raskošiti se - uživati raskoš, radovati se, naslađivati se

raskusiti - rasjeći

raslačiti - zasladiti

raspan - Akad. rječn. toga pridjeva nema, ali bi se moglo pomišljati na tal. raspare - turpijati, a prema tome i lijepo izraditi, dakle: raspan luk - lijepo izrađen luk

raspartiti - rasteretiti

raspasti - rasploditi, razmnožiti

raspetje - raspeće

raspotan - razuzdan

rasprava - kleveta, ogovaranje

raspraviti - pogrditi

rasrčan - razljućen, ljut

rasrčen - ljut, rasrđen

rasrčen - razljućen

rasrčiti - rasrditi

rast - uzrast, stas; dob

rastarkom - razbacano

rastić - hrastić

raštimati (lat.) - prosuditi

Rastó - rastu

rat - rt, šiljak

rât - vrh

rat (gen rati) - rat (ženski rod!)

rat (gen rati) - rat (ženski rod!)

rat (gen. rati, ženski rod) - rat

rat (ž r., gen. mn. rati) - rat

rat činiti komu - ratovati protiv koga

rataj, orač

rât-i zove se šiljak od budi kakova oružja.

ratiti se - boriti se

ratiti se - boriti se

ratiti se - sporiti se, boriti se, ratovati

ravno - upravo

ravno - upravo

razabrati - pojmiti, spoznati; razlučiti

razajti - razići se

razaliti se - razliti se

razamčati (prez. razamčim) - raznijeti

ražati - klati, ubijati

ražati - klati, ubijati

razbići se - razbjeći se, pobjeći

razbirati - izbirati

razbirati - tumačiti, prepoznavati, čitati

razbluda - raskoš, uživanje

razbluda - raskoš, uživanje

razbluda - užitak, naslada, slast, ljubav pohota, maženje

razbludno - dražesno, lijepo (pored uobičajenog značenja)

razboj - bitka

razbubnati - razglasiti

razdan - razdrt

raždeći - užeći, zapaliti

raždeći - užeći, zapaliti

raždeći - užeći, zapaliti

raždeći - užeći, zapaliti

razdiliti se - odijeliti se, rastati se, rastaviti se, otići

razdiljati - dijeliti, rastavljati

razdiljati se - rastajati se, rastavljati se

razdiljati se - razdijeliti se

razdiljen'je - rastanak

razdramiti - razbuditi se, razdrijemati se

razdrišiti - osloboditi, riješiti

razgledati - promatrati, prosuđivati

razgnjiv - gnjev, srdžba

razgojiti - razdebljati, razjačati, uvećati

razgojiti - razdebljati, udebljati

razgovor - pored običnog značenja još i: zabava, radost, šala, užitak; utjeha

razgovor - pored običnog značenja još i: zabava, radost, šala, užitak; utjeha

razgovor - utjeha, nada, spas; radost, slast, šala, užitak, zabava (pored drugih značenja)

razgovor - utjeha, savjet

razgovor - utjeha, savjet

razhajivati - razilaziti se

razhojati se - razići se

razibrati - razabrati

razide - razjede

razigrivati - razgibavati

raziju - raziđu (tj. raz-zidu, od raz-zidati, razoriti)

raziteljan - razoran

razivati - raz-zijevati, razjapljivati

razkladati - kuditi

razkoša - raskoš; dati se razkoši - biti raskošan

razlik - različan, različit, raznolik, raznovrstan

razlik - različan, različit, raznolik, raznovrstan

razlik - različit

razlik - raznolik, razan

razlikov - različit

razlog - račun

razlog - razum

razlog - razum; umovanje; račun; razlog, uzrok; po razlogu - razumno, po zakonu

razloj - (groma, vjerojatno udar ili tako nešto)

razlučan - različan, različit, protivan, suprotan

razlučati se - rastavljati se, odjeljivati se

razlučiti - odlučiti

razlučiti - razdvojiti, rasturiti, odijeliti

razmaći - pomaknuti

razmetati - razarati, uništavati

razmetati - razrušiti, uništiti

razmi - nego, tek, jedino, osim

razmi - nego, tek, jedino, osim

razmi - nego, tek, jedino, osim

razmi - osim

razmi - osim

razmi - osim

razmi - osim

razmi - osim, nego, tek, jedino

razmirje - nemir, svađa, razmirica

razmirje - nemir, uznemirenost

razmirje - razmirica

razmitati - razbacivati, razmetati

razmititi - razmaziti, raznježiti

razmniva - sposobnost maštanja, fantazija

razok - nepravilan

razpamši - v. razpeti

razpeti - raspeti, razapeti (jedra)

razpraviti - pogrditi

razpravljati - ogovarati, klevetati

razrediti - rasporediti

razsarditi - rasrditi, razljutiti

razštimati - rastresti, raspršiti; razlikovati

raztarti - prepiliti

razteći - potrošiti

raztratiti - rastrošiti, potraliti

raztriti - rasprostrijeti

razuviditi - promotriti, razmotriti

razval - razvalina, ruševina

razvudenje, razudba, sectio anatomica

rdeč, crven

Rdeče morje - Crveno more

rebernja - rebarca

rěč - stvar; riječ

rečen'je - izreka

recte habes frater (lat.) - pravo imaš brate

red - način

redine - živica

rednji - onaj koji dolazi po redu, koji mora doći (rednja kupa - posljednja čaša)

redovan - redovnički

Reduta - jedna od tadašnjih zagrebačkih dvorana za zabavu i sastajanje

regbi - rekao bih, reklo bi se

regetati, kikotati

regetlin, raketa, trag gorućeg eksploziva. Od njemačkog: Rakete

regnikolarni klatež, to jest družba, koja se skuplja oko raznih regnikolarnih deputacija. Od latinskog: regnicola, stanovnik kraljevine

regula vitae (lat.) - pravilo, zakon života

regulaš - regrut, vojnik u prvim mjesecima vojne službe

rekši - rekavši

reliquiae reliquiarum (lat.) - ostaci ostataka (nekad moćnog kraljevstva hrvatskog)

remeta (grč.) - pustinjak

Remete - selo nekad pokraj Zagreba, danas dio grada, gdje se nalazi poznati pavlinski samostan s crkvom Gospe Remetske

remižati - skloniti u luku

Reno (lat. Rhenus)- rijeka Rajna

repača - zvijezda repatica, kometa

repača zvijezda - zvijezda repatica, kometa

repača, zvijezda repatica, kometa

repudiare, odbiti, odbaciti

repušac - vrsta biljke i njezin korijen, prostjenak, postenjak; jede se na salatu (Akad. rj.)

reputatja - dobar glas, ugled

requiem aeternam (lat.) - vječni mir

requiescat (lat.) - počivao (u miru)

reš, prepečeno, tako pečeno, da se na površini prepečene materije javlja kora, kao prvi znak karbonizacije. Od njemačkog: resch

rešiti - riješiti, osloboditi

rešt - zatvor

rešt (njem.) - zatvor, tamnica

reštauracija, izbor općinskih ili županijskih funkcionara. Od latinskog: restauratio

resti - rasti

resti - rasti

resti - rasti

resurrectio (lat.) - uskrsnuće

Retra - srednjovjekovno kultno središte baltičko-polapskih Slavena

retratati (tal. ritrarre, ritrattare) - pretresati, raspravljati

rezeda (lat.) - biljka krasnica, katančica

rezeda (tal.) - vrsta mirisne biljke krasnice; naši izrazi: katanac, katančica, ljubimac

Rgueda - Rgveda, najstarija zbirka Veda, staroindijskih svetih knjiga

ribazajm (njem.) - trenica, ribež

rič - 1. riječ, glas, govor; izpušćan'je riči - govorenje; rič prostirati - govoriti; 2. stvar

rič - riječ; pored običnog značenja često i u smislu: stvar

rič - riječ; pored običnog značenja često i u smislu: stvar

rič - stvar (pored običnog značenja)

rič - stvar, posao

rič prostirati - govoriti

ričljiv - govorljiv, brbljav

ričljiv - rječit, razgovorljiv brbljav

ričmati se - prepirati se, rječkati se

ridak - rijedak; riji - rjeđi

riđanka - seljanka

Ridi Pagliaccio! (tal.) - Smij se, pajac!; arija iz opere Pagliaccio tal. kompozitora Ruggiera Leoncavala (1858-1919)

rif (mađ.) - stara mađarska mjera za dužinu (70 cm)

rifeoska gora - gorje Ural (lat. Ripphaei Montes)

riganio (tal) - biljka origano, mravinac; osim kao začin koristila se i u liječenju

rigla, poklopac od zdjele. Od njemačkog: Riegel, zasun

rih - rekoh

rih - rekoh (v. riti)

rih - rekoh; v. riti

rihtar - sudac (načelnik); ili: mali ritar, tj. općinski sluga koji po selu oglašava (bubnja) novosti (V. Novak)

rihtar, sudac. Od njemačkog: Richter

rijeh - rekoh

rijeti - reći

rijeti - reći

rijeti - reći

riji - v. ridak

rika - rijeka

rinčica, naušnica, minđuša, kolut. Od njemačkog: Ring

rinjihu - od rinuti - tjerati

ris, čarobni krug kojim se okružuju čarobnjaci prije čaranja ili sazivanja nečistih duhova i mračnih sila

rišca - riječca

rišćan - pravoslavac

riše - rekoše

risiti - resiti

risovina - risovo krzno

rit - reći

rit, rijet - reći

ritek - slama

riti - reći

riti - reći

riti - reći

riti - reći

riti - reći

riti - reći, govoriti

riti - rijeti, reći; rih - rekoh; riše - rekoše

riti - rijeti, reći; rih - rekoh; riše - rekoše

riti se - boriti se; napasti

riti, rijeti - reći

riti, rijeti - reći

riti, rijeti - reći

Riva degli Schiavoni (tal.) - Slavenska obala, naziv dijela obale u Veneciji; ime je dobila po Hrvatima

riz - rez, rezanje

riza - svećenička haljina

rja - rđa

robača - košulja

rob'c - rubac

robec, rubac, marama

ročaj, balčak od mača

ročiti se - dogovoriti se

Roda - grčki otok Rod (u žen. rodu i kod nekih drugih starijih pisaca; razlog će biti u tome što je riječ Rodos i u grč. jeziku žen. roda)

Rodan (lat. Rhodanus) - Rhône, rijeka u Francuskoj

Rode - Rodos, grčki otok

Rodioti - Rođani, stanovnici otoka Roda

Rodiotski otok - otok Rod (v.)

rođivati - radati

rodlati se (njem.) - sanjkati se, saonati se

Rodulf česar - Rudolf II (1552-1612), austrijski car, od 1527. hrvatsko-ugarski kralj

rojen'je - rođenje; rod

rôk - ruku (gen. pl.)

rok - slučaj, udes (pored običnog značenja); kim rokom - kojim slučajem

rok - vrijeme

rokovnica, daća, koja dospijeva na dan svetog Roka

rol, okrugla tepsija. Od njemačkog: Rohr

rom - hodočašće (prema Roma, Rim)

Romanija - Rumunjska

romar (tal.) - hodočasnik

romar, hodočasnik, zapravo hodočasnik koji putuje na poklonstvo papi u Rim. Upotrebljava se u općem smislu za vjersko hodočašće

romon - glas

romor - glas, romon, skladno pjevanje (ovdje u prenes. značenju)

rondela - okrugli nasad u vrtu, cvjetnjaku, parku

ronto, gen. rontala - more što ga levanat valja, valovi od levanta; tzv. "mrtvo more, valovi (pojam se koristi na dubrovačkim otocima, etimologija je nejasna)

ronzina - zujanje, brujanje

rosa mistyca (lat.) - tajanstvena ruža

roštanje - buka

roštati - lupati, stvarati buku

rota - zakletva, prisega

rota - zakletva, prisega, zadana riječ

rota - zakletva, prisega, zadana riječ; istino brez rote - tako je očito da ne treba zaklinjanja

rotno - lukavo

rotno - potajno, tajno

roža - cvijet

roza - ruža

roža - ruža; cvijet

roža - ruža; cvijet uopće

roža (lat.) - ruža

roža (pl. rožice) - cvijet (cvijeće); rožni - cvjetni

roždanik - horoskop

rozga - grana biljke penjačice

rozga - prut, štap

rozga - prut, štap

rožica - cvijet, cvjetić

rožica - ružica

rožmarin, Rosmarinus officinalis, ružmarin

rožnjak, svibanj, maj

rt - vršak (strelice)

rtat - oštar

rub - rubac

rubača - košulja

rubačica - košuljica

rubazinje - neka trava

rubec - rubac, marama

rubenina - rublje

rubint - rubin

ručati - rukati

rúčati, rikati. "Oroslan da rukne v taj špalir teleči..."

ručiti se - rukovati se

rud - rumen, crven

rudast - kovrčave kose

rudež - kovrčica, uvojak, vitica

Rudolf II (1552-1612) - rimsko-njemački car, sin cara Maksimilijana, okrunjen za hrvatsko-ugarskog i češkog kralja

rufijan (tal.) - hulja, nitkov, lupež; svodnik

rug - ruglo

ruga - poruga

rugo - ruglo, sramota, pogrda, podsmijeh

rugost - ruglo

ruj - žuto-crvenkasti cvijet

Rujni krin - crveni ljiljan, grb grada Firence

ruk - rika, krik, vapaj, vika, graja

rukosad - "vinograd ili što drugo rukom zasađeno" (Akad. rj.)

Rumelija - nekadašnji naziv za Turske pokrajine u Europski; kasnije se odnosi samo na turski dio Trakije (istočno od rijeke Marice u Bugarskoj)

rumelka - grimiz, purpur

rumenit - rumen

rumeniv - rumen

rumenjahan - rumenkast

rumenjivati - rumenjeti se

rumeno more - Crveno more

Rurikova kuća - Rusija (po predaji se uloga osnivača ruske država pripisuje varjaškom knezu Ruriku, koji je god. 862. došao u Novgorod)

rus - crven

rus - crven

rusa - ruža

rusa - ruža

rusa - ruža

rusa - ruža

rusa (tal.) - ruža

rusa (tal.) - ruža

rusag (mađ. orszag) - država, kraj

rusag (mađ. orszag) - država, zemlja, pokrajina, područje

rusag (mađ. orszag) - kraj, država

rusag (mađ. ország) - kraj, zemlja, država

rušan - koji je crna ruha, crnoruh

rusmarin - ružmarin

rusticus, kmet, seljak, muž

rusula - ruža

ruta - ruta, rutvica (biljka)

ruta - vrsta ljekovite trave

Ruta Moapka ili Moabljanka - glavni lik istoimene biblijske knjige

Rutenka - Rusinka, Ukrajinka (naziv se odnosi osobito na zapadne Ukrajince, u Karpatima i Bukovini)

ružan - ružin (pored uobičajenog značenja

ružan (cvijet) - ružin cvijet

Ruže od grada - ruglo od grada

ružica Saronska - biblijski pojam lijepe žene (Pjesma nad pjesmama)

ružiti - štropotati

rvanja - borba, svađa

rvati (se) - boriti (se), ratovati, napadati
S

s - s; iz

s čudom - čudeći se

s istinom stati - biti istinit, iskren

s mirom - umjereno

s mirom - umjereno

Sa - sva

sabinski tempi - hramovi Sabinaca, nekadašnjih stanovnika središnje Italije

sabljuditi - sačuvati

sabljusti (prez. sabljudem) - očuvati

sabljusti (prez. sabljudem) - sačuvati

sâd - plod

sâd - voće, plod

sâd - voće, plod

sade - sada

saden - koji donosi plod, voćni

sadružiti - spojiti

sadružiti (koga) - združiti, ujediniti; pratiti, popratiti, biti u društvu

sadružiti (koga) - združiti, ujediniti; pratiti, popratiti, biti u društvu

saeta (tal.) - grom, munja

Safo - sapfa, starogrčka pjesnikinja s otoka Lezbosa (oko 600. pr. n. e.)

sagrada - zgrada

sagrišen'je - grijeh

sahat (tur.) - sat, ura

sahraniti se - spasiti se

saj - ovaj

saj - ovaj

saj - ovaj

saj - ovaj

saj - ovaj, taj (gen. sega, se; dativ semu, sej; akuz. su; lok. sem; instr. sim; gen. pl. sih; dat. pl. sim; instr. pl. simi)

saj - ovaj; ta

saj - taj, ovaj

saj- ovaj

saj, sa(j), se(j) - ovaj, ova, ovo

saj, sa(j), se(j) - ovaj, ova, ovo

saj, sa, se - ovaj, ova, ovo

saja, sajast, sajav, čađa, čađav

sajav - čađav

sajavica, vrsta puške, koja ostavlja čađav trag

sajdani, svilen. Germanizam prema: Seide

sajene - sađene

Sajna - Seine, u Parizu

sajti - saći

sajun (tal.) - komad tkanine od saje, fine tkanine, koji se nosi preko prsiju

sakati - tražiti, pitati

saki - svaki, svatko

sakod - svuda

sakojački - svakojako, na sve načine

sakojake - svakakve

sakvački - svakakav

Sala del maggior consiglio (tal.) - Vijećnica Velikog vijeća u mletačkoj Duždevoj palači

salamandra - salamander, kameleon

Salom - starije ime za Jeruzalem

salpati (tal.) - dignuti (sidro); otploviti, odjedriti

sam - pored običnog značenja još i: jedini

sam - pored običnog značenja još i: jedini

samanj - sajam

sambeča - skok na jednoj nozi

šamlast, sulud, luckast, kao muha bez glave

šamlijanjka, damascenska sablja

samodilo - samovoljno

samohoć - slobodan

samohoć - slobodan

samohoć - slobodan

samohoć - slobodan, svojevoljan, dragovoljan

samovar (rus.) - naprava za kuhanje čaja

samum (ar.) - pješčana oluja

sanan - sanen, snen

sandal (ar.) - fino crveno drvo iz Indije, služi za dobivanje ulja i pravljenje boja

Sandalji - hercegovačka velikaška porodica

sandžak - visoki dostojanstvenik

sanj - san

sanjinec, sanjik

sankilot (franc.) - revolucionar, rodoljub

sapa, topla para koja se puši iz nozdrva ili nosnica

saplun (tal.) - pjena (morska)

Sappho (VI. st. pr. n. e.) - glasovita grčka pjesnikinja s otoka Lezba

sapsovati se - svađati se

sarač (tur.) - remenar, sedlar, kožar, samardžija

Sarbalj - Srbin

sarčce - srdašce

sarce - srce

sarčen - srdačan

sarčen - srdačan

sardašce - srdašce

sarditi (se) - srditi se, ljutiti se

sardito - srdito, zlovoljno

sarditost - srdžba, zlovolja

sarjen'je - srdžba, srdnja

sarmatski - Sarmati su početkom naše ere živjeli u prostoru od Baltika do Crnoga mora

Saron - ime jedne pokrajine u starom Izraelu (v. ružica saronska)

Saron - ime pokrajine u staroj Palestini, poznat po prekrasnim ružama; "ruža saronska" je biblijska metafora za lijepu ženu

saronska ruža - (po imenu pokrajine Saron u Izraelu), lijepa djevojka

sartije (grč.) - vrlo čvrsta užad na brodu koja pridržava jarbol, pripona

saruk (tur.) - turban, muslimansko pokrivalo za glavu

saržba - srdžba, gnjev

sas (gen. sasi) - sok, ono što se sisa

sašad - v. sajti

Sasen - otok na albanskoj obali nasuprot grada Valone (Avlon)

sasnovati - sisati

saspin'je - saspjenje, svršetak, rasulo, propast

saspiti - saspjeti, dospjeti (nečemu) do kraja, uništiti, upropastiti, potrošiti; propasti

saspiti - uništiti, upropastiti

saspivati - saspijevati (isp. saspiti), propadati, stradavati

sasvima - sasvim, posve, potpuno

sasvima - sasvim, posve, potpuno

sat - gen. pl. imenice (broja) sto; pet sat - pet stotina

satanas (lat.) - sotona

satir - u starogrčkoj mitologiji niže božanstvo, pohotni kozonogi i dlakavi demon

satje - saće

Saturn - rimski bog vremena i plodnosti, otac Jupitera, Neptuna i Plutona; jeo je svoju djecu

Saturno - Saturn, rimski bog vremena i plodnosti, koji jede vlastitu djecu

satvar - stvar

satvar - stvar

satvoriti - stvoriti

satvoriti se - pretvoriti se

satvoriti se - stvoriti se, postati

Saverijo - sv. Franjo Ksaverski (1506- 1552) - svetac i misionar, redovnik Družbe Isusove. Kao student u Parizu sprijateljio se s sv. Ignacijem Loyolom, osnivačem Družbe Isusove. Djelovao kao misionar u Goi (Indija), Malaki, na Molučkim otocima i u Japanu. Umro na otoku Sancian u Kini.

saviše - suviše

saviše - suviše

savrućiti - ugrijati

sažati - stisnuti, zatvoriti

saziju - saziđu, sazidaju

saznan'je - razboritost, spoznaja

saznati - ispitati, spoznati, upoznati

saznati se - ispitati se, promotriti se, upoznati samoga sebe

sazvati - pozvati

sbantovati (mađ.) - uznemiriti

sbrati - zbrati, sabrati, sakupiti

scalina, mokraća

scati, poscati, mokriti

scherzo (tal. šala) - malo glazb. djelo u živom tempu; ovdje slika, sličica

scijena - cijena

scijena - vrijednost, cijena, poštovanje, čast

scijeniti - misliti, smatrati, držati

scijeniti - misliti, smatrati, držati

scijeniti, sciniti - misliti, držati, smatrati

scijenjen - cjenjen

sciniti - misliti, smatrati; cijeniti

sciniti - prosuditi, procijeniti; cijeniti

sciniti (prez. scinju i scinim) - scijeniti, misliti, držati, smatrati; cijeniti, poštovati

sciniti (prez. scinju i scinim) - scijeniti, misliti, držati, smatrati; cijeniti, poštovati

sciniti se - cijeniti se, smalrati se

sciniti, scijeniti - cijeniti; misliti, smatrati

Scio etenim, nonnullos diversum statuere, et nostra scripta ita carpere, ut nihil ex scriptis nostris possint probare, nisi quod ipsis pulchrum esse videatur. Etiamsi quis rosas loqueretur, essent tamen, quibus suae rosae urticam olerent. Adeo enim guidam sunt corrupto iudicio, ut etiam de his male loquantur et iudicent, quae teste eorum conscientia probent, faciunt id, quia facilius est aliena carpere, quam propria praestare, sunt namque in aliorum scriptis censores oculatissimi, in suis vero caecunientes.

sdě, sdi - ovdje

sdvora - izvana

se - sve

sě - svi

se - ta (vidi st. 6 u pjes. Izbiraj si ljubu: "se mi ne buš dugo živ").

se ne mora - ih umire

se ne zani - se ne pouzda

se, sve

sebar - seljak, kmet

sebar - seljak, kmet, podložnik

sebičje - sebičnost

sebirad - sebičnjak

sebirade - sebično

seča - sječina, dio šume gdje se sijeku stabla

seći - doseći, dokučiti, dohvatiti

Seconda primavera (tal.) - drugo proljeće

secunda pars - drugi dio

sed. sede, sedi, sedosmo, sedoste - v. sesti

Sedeslav = izdajica, koga ubi Branimir.

sedmera brda - grad Rim izgrađen je na sedam brežuljaka (Palatin, Kapitol, Kvirinal, Celij, Aventin, Janikul i Viminal)

sega - gen. sing. zamj. saj (v.), toga, ovoga

sega, segaj, sej, sem - v. saj

segaj - ovoga

segaj - ovoga

segaj - ovoga

segaj, sega - ovoga

segalitnji - ovogodišnji (segaljetnji)

segur (tal.) - siguran

seguran - siguran

segurnost - sigurnost

sehnuti - osušiti se, usahnuti

sehnuti - sahnuti

šeišana, vrsta turske puške

sej - ovaj

sejmen (tur.) - stražar, pandur

sejnjmen - sajmeni; sajamski

sejnski - senjski

seka (tal. sega) - morska stijena, greben

sekt (franc.) - šampanjac

sel - selâ (gen. pl.)

selam (tur.) - pozdrav

Seldžuk - pripadnik jednoga turkmenskog plemena koje je u doba križarskih ratova držalo pod svojom vlašću neke dijelove Male Azije i Palestinu

Selena - grč. boginja Mjeseca

Selena - starogrčka boginja Mjeseca

selo - sjelo (ekav.); selo je u oku - zapelo je za oko

šemer - čemer

semi, svima

semper et ubique (lat.) - uvijek i posvuda

senca - sjena

senca - sjena, sjenka

senca, sjena

senica - sjenica (vrsta ptice)

senja - sanja

senja - sanja, san

senja - sanja, san

senokoša - livada, sjenokoša

Senokrat - Ksenokrat (396-314), grčki filozof, Platonov učenik

senso - prijatelj

šent, nečisti duh, hudi duh, demon, prikaza, sablast, đavo

šenuti - krenuti

séparé (franc.) - odjeljak, odvojena prostorija u lokalu (rujni vjerojatno stoga što je u takvim prostorijama namještaj presvučen crvenim baršunom)

šeptanje - šaptanje

šeptati - šaptati

septemviralska tabula - stol sedmorice, Tabula septemviralis, prizivni sud sa sjedištem u Pešti koji je rješavao žalbe protiv presuda Kraljevskog Sudbenog stola (Tabula regia iudiciaria), Banskog stola (Tabula banalis) i Tavernikalnog stola (Sedes tavernicalis). Sastojao se (sud sedmorice) od 21 člana. Predsjedao mu je palatin ili kraljevski namjesnik, a u njihovoj odsutnosti dvorski sudac (iudex curiae regiae). Uz predsjednika u sastav suda ulazila su 4 prelata, 7 velikaša i 9 običnih plemića. Adam Patačić bio je jedan od prelata suda sedmorice u vrijeme kada mu Katarina posvećuje Pesme Horvatske.

septuh, vrsta starinske tkanine

seraf (hebr.) - anđeo najvišega reda

seraf (hebr.) - serafin, anđeo najvišeg reda

seraf (hebr.) - serafin, anđeo najvišeg reda

serafin (hebr.) - anđeo najvišeg reda

šerbet (tur.) - medovina

šerbet (tur.) - osvježavajuće slatko piće, medovina

serbiti - svrbjeti

serčen - srdačan

serdžada (tur.) - mali sag za klanjanje pri molitvi muslimana

šereg - četa; vojska

šereg (mađ. sereg) - mnoštvo, četa

šereg (mađ.) - gomila, množina; četa

šereg (mađ.) - niz, red, mnoštvo, četa

šereg, vojska; šerežan, šerežanin. Od madžarskog: sereg

šeregbontov, top, kojim se može pobiti čitava četa. Madžarizam: bontó, uništavajući

Serena - Sirena

Serena - Sirena

serena - sirena

serenata (tal.) - ljubavna pjesma

serežan (prema franc.) - vojnik (žandar) u nekadašnjoj Vojnoj Krajini

šerežanka, vrsta puške

serežanska kapa, od serežanin (prema franc. sergeant) - žandar u nekadašnjoj Vojnoj krajini; u širem smislu: vojnik uopće; kasnije: poljski čuvar, poljar

šešarac - šiška

sesti - sjesti

šestoper - buzdovan

šetnik - onaj koji viče u svatovima (?)

šetovati - hoditi, ići, žuriti

šetuvati - žuriti se, požuriti se; šetuvati nad glavu - zahtijevati nečiju glavu (život)

šetuvati - žuriti se; kretati se

šetuvati - žuriti se; kretati se

šetuvati - žuriti se; šetuvati hitro - naglo se otputiti, požuriti se

sfaliti - iznevjeriti

sfaliti - prevariti, obmanuti

sfaljivati - iznevjerivati

sferski (grč.) - nebeski, nadzemaljski

sfinks - sfinga

sfrišuntksuntati, izdevetati nekoga temeljito. Germanizam od frisch und gesund, kakvim se pozdravom bičuju znanci korbačima na Herodešovo, na spomen nevino zaklane dječice jeruzalemske

sfruštan, fruštati. Čovjek sfruštan prije izgona iz grada prošao je kroz špalir šiba. Od latinskog: frustare, šibati, bičevati

sfundati, uništiti, ubiti, upropastiti. Od latinskog: affondare

sgar - odozgo

sginuti - poginuti

sgipsti - propasti

sgoditi - ugoditi; v. zgoditi

sgoditi se - dogoditi se

sgoriti - izgorjeti

sgovoriti - dogovoriti

sgrišen'je - sagrješenje

sgubiti - izgubiti

shajati - izlaziti

shajati - izlaziti; završavati; padati

shajati - proizlaziti

sharan - uništen

sharati - uništiti

sharati - uništiti; potrošiti

shincati se, hincati se, kobila se hinca kad osjeti pastuha. U prenesenom smislu: izmožditi se neurednim životom

shod - balkon

shoditi - izlaziti, silaziti

shoditi - izlaziti; ishoditi, postići

shoditi se - sastajati se, skupljati se

shoditi se - skupljati se

shrana - čuvanje; pohrana, spremište

shrana - pohrana, pribježište

shraniti - očuvati, poštovati

shraniti - othraniti, odgojiti

shraniti - sačuvati

shraniti - sačuvati, spasiti, pohraniti

shraniti - sačuvati, spremiti, pohraniti

shraniti - sačuvati, spremiti, pohraniti

shustiti - ščepati, spopasti, uhvatiti

si - enkl. oblik dativa zamjenice sebe, koji dolazi "kao neki pleonazam bez osobita značenja" (Akad. rječn.); u našim tekstovima: jeda si - ne bi li, kako bi (vodica želju ugasila); kad si - kada, kada li (u želji da se nešto što prije zbude)

si - enkl. oblik dativa zamjenice sebe, koji dolazi "kao neki pleonazam bez osobita značenja" (Akad. rječn.); u našim tekstovima: jeda si - ne bi li, kako bi (vodica želju ugasila); kad si - kada, kada li (u želji da se nešto što prije zbude)

si, sij - ovaj

si, svi

šiba - naprava u mlinu koja raspoređuje zrnje da tankom strujom pada ravnomjerno u žrvanj

Šibila - Sibila, žena proročica (u klasičnoj starini); u prenesenom značenju: gatalica (B. Klaić)

Sibila - starorimska mitska proročica; vodilja Vergilijeva kroz podzemni svijet

Sibile - starogrčke i starorimske proročice

šibre, šibe

Sic itur ad astra! (lat.) - Tako se ide do zvijezda!

šica, vrsta puške. Bit će germanizam od schiessen

sići - sjeći

sid - sijed

side - v. sisti i siti

siditi - sijedjeti

siditi na sudu - suditi

Sierra (španj.) - gorje, planinski vijenac; u Španjolskoj postoji Sierra Morena, Sierra Nevada itd., ali se ne zna na koje se gorje misli

sigati - posezati

sigati - sezati, hvatati, dosezati

signare cum ferro, žigosati gvožđem, paliti po ljudskoj koži razne žigove: ljiljan su nosile bludnice, a tatu je bio užežen ključ

sigra - igra

sigrati - igrati

sigrati se - igrati se

sigrati se - igrati se

sigur - siguran

sigur - siguran

siguro - sigurno

sih - v. saj

sijevo - usjev

sika (tal. secca) - greben, sika

šikati se - ljuljati se

Sikej - Sihej, muž Didone; bio je jedan od najbogatijih ljudi Fenikije, te ga je na prevaru ubio Pigmalion; nakon toga Didona je izbjegla iz Fenikije i iskrcala se na sjevernoafričkoj obali, gdje je utemeljila grad Kartagu

siku - sijeku (od inf. sjeći)

sikur (tal.) - siguran

Šila - Skila; v. Niso

Silen - jedan od pratilaca boga Bahka (Dioniza); veseli pijani starac

silen - silan

silnjak, đavo, nasilno biće

silovati - prisiliti

silovati se - truditi se, nastojati, siliti se

silvan (lat.) - šumski duh

sim - ovamo

sim - ovamo, simo

simbot - krvnik [?]

sime - sjeme

sime - sjeme

sime - sjeme

Simeon - bugarski car, vladao od 893-927.

simtamati, zvoniti simo-tamo, ustranu; tako se zvoni na pogreb, oluju i vatru

sin, sinca - sjena, hladovina

sina - sjena

sina - sjena

sinagoga - židovski hram, templ

sinca - sjena

sinca - sjena

sinca - sjena, sjenka

sinca - sjena, sjenka

šindrova planka, tanka daščica, kojom su pokriveni krovovi. Latinski: scandula

sindžer, sindžir (tur.) - lanac

sindžir (tur.) - lanac, verige, okovi

sindžir (tur.) - lanac; okovi

sindžirlija, metak ispaljen iz puške, nabijen sindžirli-zrnjem. Sindžir, lanac. Sindžirlija, Kettenkugel. Sindžirlija je i puška, nabijena takvim zrnjem

sinekira (franc.) i sinekura (lat.) - dobro plaćena služba koja ne zahtijeva nikakav rad

sinija (tur.) - niski stol za blagovanje

Sinj - Senj (u pjes. Knjigu piše Deli-aga i Podiže se ormanica)

sinjal (tal.) - znak, signal, biljeg

sinjur (tal.) - gospodin

šintar, živoder. Od njemačkog: Schinder

sinžir - verige, lanac, okov

sinžir (tur.) - lanac, okovi

sion - silan

sion - silan, nasilan, jak, čvrst

sion - silan, nasilan, jak, čvrst

sionik - silnik

šip - šiljak, oštrica

šip - šiljak, vršak (mača)

šip - vršak, šiljak

šip - vršak, šiljak

sipant - izop, mirisna biljka iz porodice usnača, grm modrih i ljubičastih cvjetova

sipant (lat.) - izop, mirisna biljka

šipelina - vrsta vinove loze i grožđa (šipel)

Šipiun Afrikan - Scipion Afrički, rimski vojskovođa (234-183. pr. n. e.), pobijedio Hanibala u drugom punskom ratu

sipji - sipin, od sipe

šipka - pojas

šipuš, svirač na frulu, piskač, trumbentaš. Madžarski: sipos

šira (tur.) - slatko vino, mošt

širati (prez. širam) - širiti

siringa - svirala

sis - sa

sisti - sjesti

sit tuge - pun tuge

sit venia verbo (lat.) - neka bude dopušteno reći

siti - sići

sivati - sijevati

siver - sjever

siver - sjever

sixtina (lat.) - šestostih, pjesma sastavljena od šest strofa sa po šest stihova i jednim dodatkom od ti stiha

sizati se - dizati se, uzvisivati se

sjahati - objahati, pritijesniti

sjati (prez. sjamem) - obuhvatiti, primiti u sebe

sjem - osim

sjemo - simo, ovamo

sjemo - simo, ovamo

sjemo - simo, ovamo

sjemo - simo, ovamo

sjenca - sjena, hlad

skačó - skaču

skajati - okajati

skakati u tanci - plesati

skala (tal.) - stuba

skala, pećina, stijena

skaline (tal.) - stube, stepenice

skanje (tal. scagno) - sprud, pješčani plićak

škapular (talij. scapolare - spasiti) - amajlija oko vrata sa slikom sveca koju nosi neka osoba da se zaštiti od nesreća

skapulati se (tal.) - osloboditi se, izbaviti se

skarabeža - skarabej, balegar, kotrljan, govnovalj, vrsta kukca kornjaša koji od izmetina pravi kuglice (u starom Egiptu se smatrao svetim)

skarcanje - škrtarenje

skarletina, purpur. Od turskog: iskerlet

skaska (rus.) - priča, bajka

skašljivati - kašljati

skazan - znak, dokaz, primjer

skazanje - prizor

skazanje - propovijedanje, naučavanje

skazati - iskazati, pokazati, ukazati

skazati - kazniti

skazati - kazniti

skazati - pokazati, očitovati, izložiti

skazati - reći; iskazati; pokazati; skazati se - iskazati se, pokazati se

skaživati - iskazivati

skazivati - iskazivati, pokazivati, predstavljati, očitovati

skazivati - iskazivati; skazivati se - iskazivati se

skazliv - himben, prijetvoran

skazovati - kazivati, pričati

skažuvati - iskazivati

skažuvati se - pokazivati se, pojavljivati se

skečiti - cviljeti, skičati

Škenderbeg, Juraj - Đurađ Kastriotić Skenderbeg (1414-1468.), albanski plemić i proturski borac; najveći albanski nacionalni junak. U mladosti bio je na turskom dvoru, islamiziran; nakon bitke kod Niša 1443. okrenuo se protiv Turaka i vratio katolicizmu. 25 godina uspješno branio Albaniju od turskih napada, koji su je nanovo osvojili tek nakon njegove smrti.

Skenderija - Skadar, grad u Albaniji

skerb - briga

skerban - brižan

škerbav - krezub

skerbeti - brinuti

skerbiti - brinuti se

skerbnost - skrb, briga

škerbozub - krezub

škerlac - ševa

škerlec - ševa

škerlec, ševa, Alauda arvensis. Škerlec z čopicum, strnadica, Emberiza citrinella

skersnivati - pojavljivati se

skipiti - izmiljeti

sklad - sloga

sključiti - stegnuti

sključivati - stezati

skljusiti - prignuti, poniziti, podvrgnuti, svaliti

sklo - staklo

sklon - sklonište, zaklon

sklopar (tal.) - kukuljica (dio redovničke odjeće)

skmičiti se - zatamniti se

skočiti - pasti na koga (o ždrijebu)

škoda (njem.) - šteta, kvar

škoditi - štetiti

školan - učenik, školarac

školj (tal.) - otok

skolke, mrtvačka nosila, odar

školnik - učitelj

skolopendra, vrsta dlakave gusjenice

skomine, sok, koji se cijedi iz usne šupljine, izazvan kiselinama ili tekom

skončajnje - kraj

skončan - propao, uništen

skončanje - kraj

skončan'je - kraj

skončan'je - kraj, konac

skončanje - svršetak, smrt

skončati - dokrajčiti, uništiti; skončati se - uništiti se

skončati se - uništiti se, nestati

skončavanje - svršetak

skončavati - svršavati; pogibati; dokrajčivati (se); skončivati se - dokrajčivati se

skončavati (prez. skončajem) - ubijati, uništavati, satirati

skončavati (prez. skončajem) - ubijati, uništavati, satirati

skončica - skok na objema nogama

škopčić - uškopljena životinja

škoplen - uštrojen, kastriran

skopos - način pjevanja, pjesma

skoreniti - iskorijeniti, istrijebiti

škoriti - skoriti

škornja, čizma

škornje - čizme

skoro - gotovo

skosman - nepočešljan, neuredan

skot - životinja, stoka

skot - životinja, stoka, smet

skovati - stvoriti

skoze - zbog, radi, kroz, preko

skoznovati - bdjeti; biti u brizi

skoznuvati, skozenj, bdjeti, bdilac

skradnji - posljednji

skradnji - posljednji, zadnji

skradnji - posljednji, zadnji

skradnji - posljednji, zadnji

skraja - dokraja

škrapa - pukotina, žlijeb u kršu; rov, spilja

škrat, đavo

skratiti - uskratiti

skratiti - uskratiti

skrativati - uskraćivati

skrb nositi - brinuti se

škrilak - šešir

škrilak, šešir

škripan'je - škrgut

skrišen'je - uskrsnuće

skrivajuč - krijući se, potajno

skrivalac - skrivač (igra)

škrivan (tal.) - pisar, činovnik

skrivati - griješiti, bivati kriv

skriviti - iskriviti

skriviti - skriviti, biti kriv

škrlačec - šeširić

škrlak - šešir

škrlec - ševa

škrljački - šeširići

škrljak - klobuk, šešir

skrobut - povitina, divlja trava

škrofule (lat.) - bolest guke, otečenost vratnih žlijezda, tuberkuloza žlijezda

skrounovit - tajni

skrovan - skriven, prikriven, tajan

skrovan - tajni

skrovan, skroven - skriven, tajni

skroven - skriven

skroviti - tajiti; skrivati

skrovnomce - tajno

skrovnopisec, čovjek koji vodi brigu o događajima i prilikama i bilježi ih u potaji

skrovnost - tajna

skrovnostih tolnačnik - tajni savjetnik

skrušati se - kajati se

skržit - škrgut

skržitati - škrgutati

skube - čupaju (od gl. skupsti)

skubeći - v. skupsti

skubiti - ljubiti

skubu, skubući - v. skupsti

skučati - jaukati, uzdisati, stenjati

skucati (prez. skucam) - uzdisati, stenjati (Akad. rječn. s napomenom: Kod Lucića bi ovdje moglo biti i skučati, jer slovo z [kako je u originalu, op. B. K.] upotrebljava i za c i za č) (B. Klaić)

skučati (prez. skučim i skučam) - uzdisati, stenjati (isp. skucati)

skučiti - stisnuti, podjarmiti, svinuti; stenjati, uzdisati

škuda (tal.) - talir, stari dubrovački i mletački novac

skufija (tal.) - ženska kapa

škufija (tal.) - ženska kapa

skugor - jauk, žagor

skukuti - jaukati, plakati, kukati

skula - škola; hoditi na skulu - ići u školu

škulja - rupa

škulja - rupa

skunkač, vrsta vodozemca, nedorasla žaba

skup - lakom, pohlepan; škrt

skup - škrt

skup - skup, skupina; zajednica

skupitelj - iskupitelj

skupljen'je - iskupljenje

skupnovlada - država

skupos - škrtost

skupost - lakomost, pohlepa, požuda

skupost - škrtost

skupost - škrtost

skupšćina - zajednica, skup, zbor, družba

skupsti - čupati, tući

skupsti (prez. skubem) - čupati

škur - taman, mračan

škur (tal.) - taman

škur (tal.) - taman

škur (tal.) - taman, mračan

škur (tal.) - taman, mračan

škuri, mračan, opskuran, sumračan. Od latinskog: obscurus

škurina (tal.) - tama

škurinost - tama

skurita - plavilo, crnilo

skusa - iskušavanje

skušati - okusiti, okušati

skusiti - iskusiti

skušiti - iskusiti

skusiti - iskusiti, iskušati, probati; skušnjava - iskušavanje

skusiti - okusiti, okušati

skušnja - iskušenje; prikaza

skusti - čupati

skuze - suze

skvarjen - odbačen, osuđen, proklet

skvarjenje - prokletstvo, osuda, kazna (relig.)

skvarnost - oskvrnjenje

škver - trg

škvorc, čvorak

skvrn - nečistoća, mrlja, ljaga, grijeh, rugoba

slačati - sladiti, zaslađivati, uživati u slatkoći

slači - slađi

slaci - slatki

slačiti - sladiti, biti sladak; goditi

slačiti - sladiti, uživati

slačiti se - naslađivati se

slačiti, svlačiti, skidati

sladci - slatki

sladobizec, sladokusac

slajati - sladiti, zaslađivati

slajati (slađati) - v. slačati

slaje - slađe

slaje - slađe

slaji - slađi

slaji - slađi; slaje - slađe

slajši - slađi

slâk, Convolvulus, vrsta biljke penjalice

slana - smrznuta rosa u jesen i proljeće, solja, solika

slap - val

šlaprček, gnjilo jaje, mućak

slatčica - slatka mendula (vrsta voća)

slatki januš, Pimpinella anisum

slatkočujan - koji je sladak i ugodan za slušanje

slavic - slavuj

slavic - slavuj

slavic - slavuj

slavic - slavuj

slavic - slavuj

slavic - slavuj

slavic - slavuj

slavić - slavuj

slavić - slavuj

slavić - slavuj

slavič - slavuj

slavičak - slavuj

slaviček - slavuj

slaviček - slavuj

slaviček - slavuj

slavja - slavuj

slavja (gen. slavje) - slava

slavka - slavujica, ženka slavujeva

slaziti - silaziti

slednji - sljedeći

slekel (inf. sleči) - svukao

slekla - svukla

šleta (staronjem.) - vrsta, soj

šlezinski - šleski, iz njem. pokrajine Šleske (danas Poljska)

slih - sluh, slušanje

slikost - sličnost, slika

slikovati - nalikovati

slime - sljeme

slimiti - skinuti; spustiti

slinka - vrsta ribe, babica, nije osobito cijenjena u prehrani; ribati (loviti) glavoče i slinke znači raditi uzaludan posao

slišati - slušati, čuti

slišati - slušati, pokoravati se; pripadati; čuti

slišati - slušati; slišiti - čuti

slišiti - slušali, čuti

slišiti se - čuti se

slisti (prez. slizem) - saći

slivkati, od muke upijati vlastitu slinu, jecati

sljednji - posljednji

sljedstvo - posljedica

sljepar - varalica

sljesti - spustiti se

šlju - šaljem

sljušat - slušati

slnce - sunce

slobod (gen. slobodi) - sloboda

slobod (gen. slobodi) - sloboda

sloboditi (prez. sloboju, slobođu) - osloboditi

slog - stil

sloniti - naslanjati

šloprok, klaonica

šlopruk (njem.) - klaonica

slove - v. sluti

slovem - v. sluti

slovenski orsag, hrvatski, slavonski, ilirski, slovenski su sinonimi

sloviti - širiti glas, biti na glasu

slovo - riječ

slovo - riječ

slovo - riječ, govor, glas (pored običnog značenja)

slovo - riječ, govor, glas (pored običnog značenja)

složiti - sastaviti

složiti se - sjediniti se

slučiti - sastaviti

slut - slutnja

sluti (prez. slovu i slovem) - sloviti, biti na glasu, biti slavan

sluti (slovu, slovem) - sloviti

služben - uslužan, koji služi

službeni - uslužan, koji služi

službeno - dolično

službeno telo - tijelo koje služi

služica - sluga, služitelj

služiti dvor - udvarati nekome, biti zaljubljen ("hofirati", "praviti kur")

služivati - služiti

slzan - suzan

slziti - suziti, plakati

s'm - sam, jesam

smagljiv - željan, požudan

smagnuti - pržiti, sažizati

smajnkivati - nestajati

smakati - namakati, natapati

smaman - lud, budalast

smamija - prijevara, himba

smamiti - zaludjeti, prevariti

smanjkavati (prez. smanjkajem) - umanjivati

smarca - smrca (dem. od smrt)

smardeći - smrdljiv

smarsiti (se) - zatrti, izbrisati

smart - smrt

smartna plima - smrt

smažiti - peći, pržiti, sažizati

smeća - nemir, bol, nevolja

smeća - smutnja

smeća - smutnja, nemir

smeća - smutnja, nemir

smeća - smutnja, neprilika

smeća - smutnja, neprilika

smeća - smutnja, neprilika

smeća - smutnja, neprilika; bolest

smeća - smutnja, nered

smeća - tuga, nevolja

smehljat se - smiješiti se

smejat se - smijati se

šmerklav - balav

šmerkli - sluz, bale

smert - smrt

smetan - pun smeća

smetiti - sramotiti

smetnja, pometnja, kaos

smetno - nečisto, nepospremljeno, neuređeno

smicati (prez. smičem) - namicati, nabavljati; smicati beside - namicati riječi, govoriti

Smičiklas, Tade (1843-1914) - hrvatski povjesničar, sveučilišni profesor, predsjednik JAZU

smil(j)iti se - smilovati se

smilenje - samilost

smilen'je - smilovanje, milosrđe

smiljen - umiljat, milostiv

smiljen'je - skromnost, poniznost

smiljen'je - skromnost, poniznost

smiljivati - poticati na smilovanje, na sažaljenje, umilostivljivati

smin - smion, smjel; sminija - smionija, smjelija

smin i sminan - smion, hrabar

smin'je - smjenje, smionost, hrabrost, odvažnost

smin'je, smjen'je - smjelost, hrabrost

smino - smiono, hrabro

sminost - smionost, hrabrost

Sminthej (grč.) - jedan od pridjevaka boga Apolona ("tamanitelj poljskih miševa")

šmirati (njem.) - podmazivati; mititi, podmićivati; udvarati se

šmok (njem.) - nametljiv, beznačajan novinar, piskaralo

šmucijan (njem.) - prljavac; škrtac

smiriti se - smiriti se, pomiriti se
Smirna - starogrčki grad u Maloj Aziji, danas Izmir

smirno - mirno, smirujuće

smirno - smjerno

smišati (se) - smiješati (se), pomiješati (se)

smisiti se - smiješati se, pomiješati se

smitati - ostaviti

smiti - smjeti

smiti - smjeti

smjenstvo - smjelost, hrabrost

smjes - mješavina, smjesa; kaos, nered, zbrka

smnijevi - misli

smoći - svladati, nadvladati

smok - hrana

smok - hrana

smokva krivica - kriva smokva

smorac - vjetar s mora, jugo, maestral

smrca - smrt

smrtljiv - smrtonosan

smućati - izazivati smutnje

smucati se, sklizati se, vući se

smuda, žena koja je žigosana, stigmatizirana, pečatom zapečaćena. Od smuditi, osmuditi, žigosati, pečatom označiti, sramotno kazniti, stigmatizirati. Riječ je u zagrebačkom lokalnom govoru još živa za pojam žene sumnjivog morala u malograđanskom i flistarskom smislu

smudnik, top, barut

šmuglati, prešmuglati se, prekrijumčariti se. Od njemačkog: schmuggeln

smunja, kao i smuda, žena sumnjiva u ćudorednom pogledu

snaga - čistoća, urednost

snaga - čistoća; snaga

snapati - sisati

snažiti - čistiti

snebiće - začuđenost, zapanjenost

šnefov drek, šljukino blato. Od njemačkog: Schnepfendreck

sneša - snaša, udavača

snešica - snašica, snaha

snesti - donijeti

snesti se - skupiti se

sneti - skinuti

snevarkom - nenadano

šnicar, rezbar, drvorezbar, gumbar, ostrugar, kipar, zlatar. Od njemačkog: schnitzen

sniženo - ponizno

snoč - sinoć

snočka - sinoć

snočka - sinoć

snočka - sinoć

šnofati, šmrkati burmut. Od njemačkog: schnupfen

snositi - stjecati

snovati - navijati, pripremati pređu (natru) za tkanje

snubok, prosac

so - su, jesu

so (li) - jesu (li)

sobstvo - osoba

šoca, vrsta puške; u prenesenom smislu: ljubovca. Od njemačkog: Schatz

sočan - mokar, suzan, zaplakan

sočiti - puštati sok

sočje - sučje, lozje, suharci

sodit - suditi

Sofonizbe (3. st. pr. n. e.) - kći kartažanskog vojskovođe Hazdrubala (brata Hanibalovoga), žena zapadnonumidskog kralja Sifaksa, preudata za istočnonumidskog vladara Masinisu; otrovala se pošto je Scipion razorio Kartagu

sofra (ar.) - stol, trpeza

sofra (tur.) - stol

soha, grana suha, na kojoj netko visi: vješala

sojuznik, saveznik. Od ruskog: sojuz, savez

sok lozja - vino

sokač, sokačec, sokačica, kuhar, kuharica

soklin (lat.) - vrećica

Solferino - selo južno od Lago di Garda u Italiji, gdje su 1859. Francuzi pod vodstvom Napoleona III. i Sardinci pobijedili Austrijsku vojsku; ipak, Austriji je ostala Venecija

Solferino - selo južno od Lago di Garda u Italiji, gdje su 1859. Francuzi pod vodstvom Napoleona III. i Sardinci pobijedili Austrijsku vojsku; ipak, Austriji je ostala Venecija

solicit - brz, hitar

solilokvij (lat.) - razgovor sa samim sobom

šoltar - psalam

šoltarske knige - psaltir

solze, suze

somar (iz mađ. szamár; V. Novak) - magarac

somnambul (lat.) - mjesečar

Somsedvar (Szomszedvár), Susedgrad kraj Zagreba, u doba seljačke bune jedan od utvrđenih gradova Tahijevih

Sonetto di Bartolommeo Nale in lode del signor Domenico di Simone Zlatarić (tal.) - sonet Bartolomeja Nalješkovića u slavu gospodina Dominka Šimunova Zlatarića

sophia (grč.) - mudrost

sopsti - sisati

sopun - sapun

šor (mađ.) - ulica, sokak

sordina (tal.) - naprava za prigušivanje zvuka

soriti - oboriti, strovaliti, srušiti

šorš, sudbina. Od latinskog: sors. - Odnosi se na geslo Zrinskih: "sors bona nihil aliud" (dobra sudbina i ništa drugo)

Šoštar kolendar - nekad u Zagrebu kalendar "Zagrebački šoštar", s literaturom najpopularnije vrste

sôz - suzâ (gen. pl.)

soza - suza

soziti - suziti, vlažiti se

šp (mađ.) - svirala, pisak

spačnik - zavodnik, varalica

špag - džep

špaler, niz u redu svrstanih ljudi. Od njemačkog: Spalier

spametan - pametan, mudar

spametuvati se - sjetiti se

špan (mađ.) - nadstojnik feudalnog imanja

špan, župan, knez, dostojanstvenik uopće, provizor, nadglednik feudalnog imanja, nadzornik kmetova: Madžarski: ispán

špancerati se, šetati se. Od njemačkog: spazieren

španga, vezanje užetom za kaznu. Od njemačkog: Spange. U Austriji kazna u vojsci, ukinuta tek pod konac Prvog svjetskog rata 1914-18

Spanja - Španjolska

šparati (njem.) - štedjeti

Sparćanin - Spartanac

sparožina - sparoga; također i trnje u kojemu raste sparoga (Akad. rj.)

spašen -spasonosan

specija - osobite stvari

spedajm - pedalj

spelati, speljati - izvesti

speljati - izvesti

speljati - izvesti

spenga - spužva

spengati - naslikati

spenza (lat.) - novac, hrana

spenza (lat.) - novac, trošak (za hranu); hrana, jelo

spenžati - uraditi brzo

sperditi - pustiti vjetar

sperdljiv - koji pušta vjetrove

sperhliv, sperhnuti, truo, natruo, trunuti

spesso - često

spet - opet

spet - ponovo

spetenje - obuzdavanje

speti - sapeti, sputati

spetiti - opaziti, ugledati

spetiti - primijetiti, opaziti

spetiti - primijetiti, opaziti

špica (njem.) - vrh, vršak, šiljak

spijevac - pjesnik

spijevalac - pjesnik

spila - spilja

spila - spilja

spila - spilja

spingarda (tal.) - bacač, hitalo, balista (vrsta oružja)

spiniti - zapjeniti se

spisanje - opis

spisati - napisati; opisati

spisati - opisati; spisavati - opisivati

špitalj - bolnica

spitavati - ispitivati

spitavati - ispitivati

spivati - pjevati

spivati - pjevati

spivati - pjevati; ispjevati; opijevati

spješiti - žuriti

spjevalac - pjesnik

spjevalac - pjesnik, pjevač

spjevalac - pjesnik, pjevač

spjevalac (vok. spjevoče), spjevalac, pjesnik, pjevač

splakati - zaplakati

spleen (engl.) - nastranost, ćudljivost

spleen (engl.) - tuga, jad, dosada, sumornost, zlovolja

splitati - plesti, snovati

Spljet - stari ijekavizirani naziv za Split

sploh - jednostavno

spluti se - sliti se

spniti - sapeti

spod - ispod

spod - ispod

spod - ispod

spodoban - sličan

spodoben - sličan

spodobiti - usporediti

spodobnost - sličnost

spogajnanje - prekoravanje, predbacivanje

spoganjati - sjećati se

spogoniti - prekoriti, predbaciti

spokoreti se - pokajati se

spokoriti - podnijeti pokoru

spola; za spolom - za redom

spoli - pored, uz

spomena - pamćenje

spomenek - razgovor

spomenuti se - sjetiti se

spominak - sjećanje, uspomena, razgovor

spominati - spominjati; spominati se - sjećati se

spominati se - podsjećati se, razgovarati

spominati se - razgovarati se

spominjanje - sjećanje; razgovor; spominek - sjećanje, spomen

sponešast - oholost

sponesti se - uzoholiti se

sponoseči - krnjeći, omalovažavajući, umanjujući

spopati, vidi: zapopati

sporo, sporu - jako, mnogo, veoma, vrlo

špot - grdnja, pogrda, ruglo

špot - kuđenje, karanje, grđenje (špotati - grditi, kuditi); sramota

špot - pogrda, poruga; ruglo; sramota

špot - sramota, ruglo

špot, poruga

špotan - sramotan

špotati se - rugati se

špotati se - rugati se

špotati se, špotavati se - rugati se, izrugivati se

špotica - sramotica

špotica - sramotica, ruglo

špotovanje - ruganje

spovid - ispovijed

spovid - ispovijed, priznanje

spoviditi - ispovjediti, reći

spovijedati - pripovijedati, pričati

spovime - pripovijedam

spoviti - reći

spozabiti (se) - zaboraviti

spozabiti se - zaboraviti

spoznanje - spoznaja; priznanje

spoznati - upoznati; shvatiti; priznati

spoznati se - priznati

spoznavati - priznavati; prepoznavati; poznati

spoznavati - uviđati; prepoznavati; otkrivati

spraskati - ispaliti

sprava - oprema

sprava - oprema (ovdje: konjska)

sprava - priprava, priprema (pored ostalih značenja)

spravan - napravljen; odjeven; spreman; opremljen

spravan - pripravan, pripremljen

spravan - spreman, pripravan

spraven - pripravan, spreman

spravišče - sabor

spravišče - sabor, mjesto sastanka

spravišče, sabor, zbor, dogovor, kongregacija, skupština

spraviti - napraviti, načiniti; spraviti plač - plakati

spraviti - sakupiti, sastaviti

spraviti - sastaviti, sačiniti; gdo je tebe na to spravil - tko te je to toga doveo, tko je to od tebe učinio

spraviti - spremiti, pospremiti

spraviti - spremiti, prirediti, načiniti

spraviti - spremiti, prirediti, načiniti; otpremiti; spraviti se - spremiti se; opremati se; sastati se; uputiti se

spraviti plač - plakati

spraviti se - pripremiti se

spraviti se z kim - složiti se, združiti se s kim

spravlati - činiti

spravljati - pnpravljati

spravljati - sabirati; slagati, sastavljati; spremati; uređivati

spravljati - spremati

spravljati se - pripremati se

spravno - spremno

spražiti - sažeći

spražiti - sažeći

sprečitavati, spoznavati, shvaćati

sprehađati se - šetati, prolaziti

sprejti se - prošetati se

sprekrizman, čovjek lukav, namazan svim mastima pa i mašću svete Potvrde. Od grčkog: chrisma

spremeniti, izmijeniti, promijeniti

spreštiklati, raskomadati. Od njemačkog: stückeln

Spreva - Spree, rijeka u Berlinu

sprevajati - sprovoditi, pratiti

spričanje - oproštaj

sprid - ispred, sprijeda

sprid - sprijeda

sprid - sprijeda

sprobuditi se - probuditi se

sprot, sproti - odmah

sprotiviti - usprotiviti se

sprotivnost - neprijateljstvo, protivništvo

sprovajati - ispraćati

sprovoditi - provoditi; otpremiti

sprovojati - sprovoditi, pratiti

spružiti - ispružiti; opaliti

spuga - spužva

spuniti - ispuniti, izvršiti

spuniti - ispuniti, izvršiti

spuriš, Verbena officinalis, vrsta biljke

spurjan (tal.) - izvanbračno dijete, kopile

spustiti - ispustiti

spuziti - izaći puzeći

spuznjak smardljivi, sir mekan, naročito spremljen i fermentiran

srabljivec, vrsta vinskog glinenog vrča

sračimski - koji pripada Sracinima, odnosno Saracenima, Arapima

srakar, u pogrdnom smislu: čovjek, koji je sam svoj vlastiti ugled zaprljao

šrankola - opkop, jarak [prema njem. die Schranke]

sražen - spržen

srazitelj - uništavalac

srč - srčika, srž

srčan - srdit, ljut

srčeno - srdačno, od srca

srčno - odvažno

srda - srdžba

srda - srdžba, gnjev, vrag, đavao, bijes, demon

srda, srdba - srdžba, gnjev

srdan - ljut, rasrđen

srebarn - srebren

srebrnjak, vrč vinski od srebra; novac

srid - sred, nasred

srida - sredina

sridovištvo - umjerenost; stati u sridovištvo - biti umjeren

srma (tur.) - srebrni konac koji se upotrebljava za filigran; srebro

srmali ćorda (tur.) - srebrom okovana sablja

srok - znak, dokaz

sta - su (dual)

sta (dual) - ste

stabar - stablo, deblo

Stacije, Publije Papinije (40-96 n. e.) - rimski pjesnik; autor epa Tebaida po uzoru na Vergilija i zbirke pjesama Građa; pisao šablonsku poeziju hvaleći cara Domicijana

štacun, dućan

stagna - staza

stajati (prez.: stajem) - ustajati; prestajati; biti

stakmiti (se) - složiti (se), sjediniti (se)

stalen - vjeran, postojan

stališ - stanje

stalnost - postojanost; vjernost

stalnost - vjernost, postojanost

štamet - pređa od vune

stampa (tal.) - tisak

stan - kuća, dom; stanje

stan - kuća, dom; stanje

stan - nastamba, sobica

stanak - sastanak

stanišće - prebivalište

stanjati (tal. stagnare) - zaustaviti

stan'je - 1. stanje; položaj; 2. prebivanje, boravak

stan'je - prebivalište, boravište, stan, dom; država, zavičaj; vlast, vladanje; stalnost, čvrstoća (pored drugih značenja)

stan'je - prebivalište, boravište, stan, dom; država, zavičaj; vlast, vladanje; stalnost, čvrstoća (pored drugih značenja)

stanje - sastamba; boravište, prebivalište; stan

stanje - stan, obitavalište

stanovan - stanovit, koji tvrdo stoji (isp. stanac-kamen)

stanovit - čvrst, stalan

stanovit - stalan, čvrst

stanovit - stalan, čvrst, tvrd, otporan, jak; nepokretan, postojan, siguran

stanovit - stalan, čvrst, tvrd, otporan, jak; nepokretan, postojan, siguran

stanovit - stalan, postojan, čvrst, siguran, nedvojben

stanovito - čvrsto, sigurno

stanovito - sigurno

štapiti se - oslanjati se, podštapljivati se

starati se - postajati star, starjeti

starati se - postajati star, starjeti

starći (prez. staržem) - strugati

stargača - strugača, ribež

Stari Hvar - Starigrad na otoku Hvaru; Novi Hvar - grad Hvar na istoimenom otoku

Stari, nadimak Ante Starčevića, kako su ga zvali u vlastitoj stranci

starišina - starješina, samostanski poglavar

starka, stražnji dio tijela

starmiti - odobravati

starmiti - strmiti (što): 1. činiti strmim, naginjati (se), obarati (se); 2. težiti za čim, nastojati, hlepiti; 3. uzdizati, penjati

starpina - strpljivo

starpina - strpljivo

starpiti - trpjeti, podnositi, otrpjeti

starpljen'je - strpljenje, strpljivost

starpljiv - strpljiv

starti - strti

starv - v. starti

staržiti se - čuvati se

starzme - nejasno

stasan - visok

stati - stajati, ustrajati, ponašati se, držati, biti, boraviti, opstojati; ustati, dignuti se; početi; steć i steći - stojeći; stati gori - ustati; stati na molitvu - početi se moliti; stati mniti - početi misliti; stati u sridovištvo - biti umjeren

stati - stajati; nastati; stanovati; stati se - sastati se

stati - ustati

stati gori - ustati

stati se - boraviti, živjeti

stati se - sastati se

stati se - ustati; stati se gorika - ustati

stati se gorika - ustati

stati se, ustati na bunu

stati u sridovištvo - biti umjeren

štatiti - smjestiti se

stavan - čvrst, siguran

stavan - stalan

stavan - stalan, postojan, čvrst

staviti se - postaviti se, odlučiti se (pored običnih značenja)

staviti se na bolezan - uznastojati oko bolesti

stavni - čvrsti

stavnost - stalnost

šteć - v. štiti

stečen'je - dobit, stečevina

steći - 1. steći, zadobiti; 2. v. stati

steći - stojeći

stéći - stojeći

steči se - isteći se, oteći

steći se - zateći se, skupiti se

stegance - bedro

stekal, stekši - v. steći

stekelce - stakalce, čašica

stekli, bijesan

steklo - čaša

štempl (njem.) - pečat

štentati - provoditi vrijeme radeći

stepihlep, skitnica, probisvijet

stepljati se - zagrijavati se, ugrijavati se

stere - satre

stermnost - strmovitost, strmina

sterzivati - strzavati

Stesikor - Stesihor, grčki korski pjesnik iz južne Italije iz 7/6. st. pr. n. e.; tvorac junačke himne i trijade; od njegova djela sačuvani su samo fragmenti

šteti - htjeti

šteti - htjeti

šteti (part. perf štil) - htjeti; štilo se je tebe - prohtjelo ti se

Stevo - Hefest, bog kovač, muž Afroditin

steza - staza

stežati - učiniti

steženje - ustezanje, obuzdavanje

stezivati - stezati

stezulja - luđačka košulja

štibra, tributum, porez, daća. Njemački: Steuer

sticati - stjecati se

sticati se - skupljati se

štifletlin, čizmetina. Od njemačkog: Stiefel

stig - stijeg, barjak, zastava

stig - stijeg, barjak, zastava

stig - zastava, stijeg

štiglec - češljugar, konopljarka

štiglec (dem. štiglečec) - češljugar

štiglec (njem.) - ptica češljugar

štiglic (njem.) - češljugar

stiha - tiho, nečujno

Stiks - u grč. mitologiji jedna od rijeka u podzemnom svijetu preko koje je Haron prevozio duše preminulih

štila - htjela

štima (njem.) - glas

štimati - misliti

štimati - misliti

štimati - misliti; što ti se štima - što misliš (o tome)

štimati (tal.) - misliti, držati, smatrati

štimati se - držati se, smatrati se

štimati, misliti, smatrati, razmišljati, cijeniti, poštovati. Od talijanskog: stimare

stin - stijenj

stin'je - stijenje

stinuti - hladiti se

stinuti - hladnjeti, popuštati u revnosti

stinuti - hladnjeti; gasiti se

stinuti - mrznuti, hladnjeti

stinuti - mrznuti, zepsti

stirati - istjerati

stirati - satirati, ništiti

stirati - satirati, uništavati

štiri - četiri; štirinajset - četrnaest

Štiri - Štajerci

stiskivati - stiskati

štiti - čitati

štiti - čitati; šteći - čitajući; šti - čitaj!, štio si - čitao si
štiti - čitati; šteći - čitajući; štin'je - čitanje

štivati (tal.) - naslagati, složiti teret

Stjepanov dom - zagrebačka katedrala (riječ dom, lat. domus, znači i katedrala)

stlp - stup

što - tko

što - tko

što (u kajkav. dijal.) - tko

Što težaci prideluju,

što zađe - što pogriješi

stočiti se - istočiti se, isteći

stog - skup (pored običnog značenja)

stoje - stojeći

stojni Biograd - Stolni Biograd, Székesfehérvár, grad u Mađarskoj južno od Budimpešte, do 14. stoljeća Ugarska prijestolnica

stoka - stečevina

stokrat - sto puta

stokrat - stotinu puta

stol - sjedište, zbor

štola (lat.) - svećana odjeća, obično u obliku pojasa ili šala

stolica - sudnica

stol'je - prijestolje

stolmačiti - protumačiti; pismom stolmačiti - opisati

stolno mesto - prijestolnica

stomanja (venet. tal.) - košulja

štomf (njem.) - čizma

stontina - možda stentina, od tal. stento u značenju jad, čemer, nevolja (Akad. rj.)

štopela - sandala, papuča

stopôt - sto puta

stoprav - istom, tek; netom

stoprav - tek

stopro - istom

stoprv - tek, istom

stora (franc.) - zastor u širini čitavog prozora

storiti, (prez. storin) - stvoriti (vidi st. 4. u pjes. Mnogo on može).

stoza - staza

stožer - pol (sjeverni, južni)

stožernik, kardinal

straćen'je - trošak

Strahinj-ban - Banović Strahinja, junak narodnih pjesama, vjerojatno Nenad Strahinja ili Strahinjić, gospodar Konavala i Trebinja u 14. stolj.

strahos - strah, strahota

strajati - ustrajati; trošiti

strajnski - stran, tuđinski

stran - dio

stran - izvan, sa strane, s boka; stran puta - izvan puta, na stranputicu, na stranputici

stran - strana

strana - kraj, država

strana - zemlja (pored običnih značenja)

stranka; v strankah - tu i tamo, naokolo

strašilo koruzno, ptičje strašilo

stratilo - stratište, gubilište, mučilište

stratiti - izgubiti, potrošiti

stratiti - ubiti, uništiti

straviti - očarati

straviti - zatraviti, očarati

straviti (se) - strašiti (se), zastrašivati (se)

stravljen - očaran

stravljen - očaran, omađijan

stravljen - začaran, zatravljen

stražnik - stražar

stražnik - stražar, čuvar

stren - satrt

stresivati - otresati

streti - satrti, uništiti, upropastiti

stri - satri (od gl. satrti)

štrici (njem.) - deran, uličar

stric-vujc, onomatopejska imitacija zvuka, kada snijeg škripi pod petom. Riječ je živa i danas, a označuje jaku studen. Kaže se: denes je bogme stric-vujc!

štriga, vještica. Od latinskog: strix, odnosno grčkog: stri(n)ks

striha - streha

stril - strijela

stril - strijela

striliti - strijeljati

strimenak - stremen

strmiti - stremiti, težiti, čeznuti, hlepiti

strmogled - žalosna vrba

Štroca, nadimak biskupa Josipa Jurja Strossmayera

štroca, vrsta puške; puška i kokot puščani štrocaju

štrok (njem.) - roda

štrok, roda. Od njemačkog: Storch

stroka - stočna bolest

strom - stablo

štrop (tal.) - sljeme na zgradi

stropan, slupan; razbijen

strošiti - potrošiti

strošivati - trošiti

štrovitver (njem.) - "slamnati udovac", muž kojemu je žena otputovala na neko vrijeme

strucati, prisiliti nekog. Od njemačkog: trutzen

struka - vrsta, podrijetlo, rod, značaj (pored običnih značenja)

strusiti - povrijediti koga, naškoditi komu

štuca, vrsta puške. Od njemačkog: Stutz

štucer - gizdalin, playboy

stucija - pehar [prema njem. des Stutzglas?]

stučiti se - udružiti se, ugreznuti u što

stuha - mitsko biće iz narodne predaje, "kao vile ili đavoli" (Akad. rj.)

štuka, germanizam od Stück, što znači komad; u prenesenom smislu: top

stumačen'je - prijevod

stumačiti - istumačiti, protumačiti

štunfica (njem.) - čarapica

stup - 1. korak, stupaj; 2. deblo, stablo; 3. opsada ("I neće se Troja travicon zelenit sita trudna znoja pod stupom deset lit"; Od lika ljubenoga, st. 78)

stup - kip, lik, tijelo (pored običnog značenja)

stup - korak

stup - korak, stupaj

stupa - stopa

stupaj - korak

stupaj - korak

stupaj - korak

stupaj - korak

stupaj - korak

stupaj - korak

stupaj - korak

stupalo - stopalo

stupom - korakom

stura (tal. stuoia) - asura, rogozina, prostirka

šturak - zrikavac

stužiti - oplakati

stvar - stvar, čin, djelo, posao; stvar protivšćine - nevolja

stvar protivšćine - nevolja

stvor - način, izgled

stvorac - tvorac

stvorac - tvorac, stvoritelj, začetnik

stvoren'je - 1. stvorenje, stvor; 2. stvaranje, djelo

stvoriti - učiniti, napraviti

stvorjenje - stvor

Sub Iove divo (lat.) - pod otvorenim nebom ("pod Jupiterom")

sub rosa (lat.) - "pod ružom", povjerljivo, u povjerenju, tajno

šuba - zimska kabanica (podstavljena krznom)

šuba (mađ.) - kožuh, vunena kabanica

subaša - zamjenik baše (v.)

sudračni - nejasno značenje (Akad. rj.)

sufragija (lat.) - sufragan, katolički svećenik koji ima pravo sudjelovati i glasovati u duhovničkom skupu

suhar - suha grana, suharak

suhost - kopno, suho mjesto

suj - suh

suj - v. saj

sujen'je - sud, suđenje, prosudba, mišljenje

šujle-bujle (tur.) - amo-tamo

suk - cjepanica

suknja - prvenstveno ženska donja odjeća, no kod Lucića u poemi Pariž Eleni (st. 189, 190) imamo Menelaja u suknji: "Pucam (Paris) ter zavidim, smarca mi omili, suknjom kada vidim svojom da te (Helenu) krili" iz čega bi se moglo izvesti značenje: plašt (B. Klaić)

sulac (tal. solazzo) - zabava

Sulamit- ljubav židovskog kralja Salomona, opjevana u Pjesmi nad pjesmama

Sulamitka - ljubav kralja Salomona iz Pjesme nad pjesmama

sulica - motka za hodanje

sulica - sulica, strijela (vrsta oružja)

sulica - vrsta koplja

sulica - vrsta koplja

Suliman - Sulejman Veličanstveni (1494-1566), turski sultan, osvajač Rodosa, pobjednik u bitki na Mohaču, neuspješno opsjedao Beč, poginuo pri opsadi Sigeta

Sultan Suliman - od tri turska sultana koji su nosili to ime, najpoznatiji je Sulejman Veličanstveni (1494-1566), turski sultan, osvajač Rodosa, pobjednik u bitki na Mohaču 1526, neuspješno opsjedao Beč, poginuo pri opsadi Sigeta 1566.

šum - šumâ (gen. pl.)

šumerika - neka vrsta trave

Summum mundi trinum:

sumnjen - sumnjiv, neizvjestan; sumnjen biti - sumnjati, dvoumiti

Sunamka - Abizaga Sunamka, djevojka u Bibliji koja je dvorila cara Davida

sunčece - sunašce

sunčen - sunčan

sunčenica, Helianthus annuus, suncokret

suproć - protiv

suprotgovoriti - protiviti se

suprotiv i suprotiva - protiv

suprotiva - protiv

suprotivan - protivan, suprotan; nasuprot

Surija - Sirija

Surija - Sirija

surka - vrsta kaputa od sukna s gajtanima, dio narodne nošnje u nekim krajevima Hrvatske

surla - svirala

surla (tur.) - svirala, frula

susestvo - susjedstvo

šušnjati - šumiti, šuškati

sustaviti se - zaustaviti se; uspraviti se

sustentati se - prehranjivati se

sustezivati - ustezati se

sut - obasut, posut, razasut, oboren

suum cuique (lat.) - svakome svoje

sužajn - zarobljenik - sužanj

sužajnstvo - ropstvo - sužanjstvo

sužalost - sažaljenje, sućut

sužan - sužanj, rob

sužan - zasužnjen

Suzana - u bibliji lijepa žena koju su dva starca nepravedno optužili za nemoral nakon što ih je ona odbila; svojom je mudrošću spasio Danijel i dokazao krivnju staraca, koji su pogubljeni

suzen - suzan, pun suza

suzen'je - plakanje

suzeti (prez. suzmem) - primiti, obuhvatiti, prihvatiti

svâ - njegova

svaća - svatovi

svada - svađa

svada - svađa

svada - svađa, prepirka

svaditi - okriviti, koriti

svakčas - svakoga časa, neprestano

svakoli - uvijek

švaler (prema franc. riječi chevalier) - milosnik, dragan; ženskar, lola

švaljer - ljubavnik

svarbečica, svrab, vrsta kožne bolesti pod pazuhom

švarc (njem.) - bez novaca, "švorc"

svarh i svarhu - iznad, nad; na

svarha - svrha, svršetak

svarha - svrha, svršetak

svaršan - svršan, savršen, potpun

svaršan - svršan, savršen, potpun

svaršeć - savršen, potpun

svaršen - savršen

svaršeno - savršeno, potpuno, posve

svaršno - savršeno, potpuno

svaršno - savršeno, potpuno

svartati - svrtati, okretati, obraćati

sve - svoje

sve - svoje

sve - svoje

svećati - svijećati, zaključiti na vijeću

svećena - v. svetiti

svecki - svjetski

sveđ - neprekidno, stalno

svede, sveden - v. svesti

sveđer - neprekidno, stalno

svedosmo - v. svesti se

svega - svoga

svej - sveđ, uvijek

svemog - svemoguć

svemu - svomu, svojemu

sveršen - savršen

sveršeno - savršeno, potpuno, posve

sverž - grana

sverž, grančica

sveseliti se - postati veseo, razveseliti se

svesti - dovesti, skupiti, sabrati; sastaviti, sklopiti; nadsvoditi

svesti se - sakupiti se, sabrati se

svet'c - svetac

svetcki - svjetovni

Sveti Donat - brežuljak kraj Rogaške Slatine u Sloveniji

Sveti Kralj - zagrebačka katedrala, posvećena sv. Stjepanu, prvom kralju Mađarske (975-1035), koji je pokrstio svoj narodž

svetiti - svetkovati

svetiti (se) - svijetliti (se)

svetokrug - aureola (krug oko glave svetaca)

svevolja - svojevolja, samovolja

svića - primjer, pouka

svichi - svjetski

svidati - brinuti se

svidati se - doći do svijesti, osvijestiti se

sviditi se - svidjeti se, postati svjestan, uvjeriti se, osvjedočiti se

sviditi se - uvidjeti, ispitati samoga sebe

svidočastvo - svjedočanstvo; izvoditi svidočastva - svjedočiti

svidočen'je - dokaz

svidočstvo i svidočtvo - dokaz

svidokovati - svjedočiti

svigdi - uvijek

svijećati - svijetliti

svijem - sasvim, potpuno

svijetiti - svijetliti

svijetiti - svijetliti

svikati se - vikom se sabrati, podići viku i skupno navaliti

svim - sasvim

svim - sasvim, potpuno

svion - svilen

svioni - svileni

sviročica - sviraljčica

sviroka - sviraljka

svis - svijest

svist - savjest; svijest

svist - svijest

svist - svijest

svit - 1. svijet, svjetovni život, svjetovnost; na svit - na svijetu; 2. savjet

svit - osvit

svît - savijen, svinut

svit - savit, savijen, isprepleten

svit - savjet

svit - savjet

svit - savjet, vijeće, dogovor, pouka, opomena

svît - svijet

svît - svijet

svît - svijet; na sviti - na svijetu

svit - svjet, savjet, vijeće

svit - svjet, savjet, vijeće

svît, svîta, svîto - savit, savijen

svita - haljina

svita - haljina, odjeća

svita - odjeća

svita - odjeća

svita - odjeća, odijelo, ruho

svita - svečana haljina

svita - svita, ruho, odjeća

svita (dan) - sviće

svite - odjeća, odijelo

svitilnik - svjetiljka, baklja

svititi - savjetovati; svijetliti

svititi - svijetliti

svititi - svijetliti

svitlina - svjetlost, svjetlo

svitlući - svijetleći

svitnjak - vrpca kojom se vežu gaće

svitovan - svjetovan; svjetovnjak

svjet - savjet

svjet - savjet

svjet - savjet

svjet - savjet

svjet - savjet

svjet - savjet

svjet - savjet

svjet - savjet

svjet - savjet,

svjetilnica - svjetiljka, lampa, fenjer

svjetiti - savjetovati

svjetlac - iskra, blijesak

svjetlica - krijesnica

svjetlomrcati - svjetlucati

Svjetlonoša - Lucifer, poglavica đavola

svjetlušti - svijetleći

svjetnik - savjetnik

svjetnik - savjetnik

svô - svoju

svod - skup, zbor

svoditi - izvoditi

svoj - njegov; njezin

svojad - svojta, rod, rodbina

svojad - svojta, rod, rodbina

svojljub - sebeljub, sebičnjak

svrha - kraj, konac

svrha - svršetak

svršen - savršen

svršeno - savršeno

svrž - grana

svu - svoju

svu - svoju

svude, svudi - svuda

svudije - svuda

svukši - svukavši

szeti - obuzeti, prožeti

sžežen'je - žrtva paljenica

scjena - cijena, vrijednost

scjena - vrijednost

sckniti - zakasniti

Š

š - s; zbog

š - prij. s

š - s

Šandor Šesti - papa Aleksandar VI. Borgia, poznati razvratnik

šantav (mađ.) - šepav

šapranjen - posut šafranom

šantekler - v. Chanteclair

šara, šarka, vrsta puške

šatan, sotona

šavati - slati

šćap - štap

Ščap - štap

ščapci - šake

ščava, napoj, spirine, uopće gnoj i blatna voda

šče - će; ščeš - ćeš; ščo - ću

šćediti - štedjeti
šćediti - štedjeti

šćedriti - smilovati se, dati, udijeliti

ščekati - dočekati

ščerbav, krezub

ščesivati - česati

šćet - štetan

šćeta - šteta

šćićati - štititi

šćit - štit

šćit - štit

ščit - štit

šćitak - mali štit

šćopet (tal.) - puška

šćopit (tal. schioppetto) - puška

šćurica - šturak, cvrčak

šćut - bedrena kost

šćut - zglavak

ščvrknjen - kvrgav, poguren

še - još

šebig (njem.) - otrcan; pril. jadno

šedba - šetnja

šedrvan (tur.) - vodoskok, bazen pokraj džamije

šedrvan (tur.) - vodoskok, bazen, osobito uz džamiju za ritualno umivanje

šedrvan (tur.) - vodoskok, fontana

šef, cijev kojom se crpe sisajući vino iz lagva. Njemački: schöpfen, crpsti

šega (tur.-ar.) - šala; lukavost, prevara, običaj

šegav - lukav, podmukao

šegavost (tur.-ar.) - mudrost, lukavost; mušičavost

šegliv - veseo, domišljat

šegljiv - nestašan
T

ta - taj

tâ - to; tâ vsa - to sve

tabor - logor; vojska; rat

taboraš, čovjek koji utaboren logoruje, ratnik

tabornjik, general. Madžarski: tábornok

Tabularij - državni arhiv na zapadnom kraju Foruma u Rimu (sagrađen god. 78. prije Krista)

tabulis rotundis (lat.) - pri okruglim stolovima

tač - tako

tač - tako

tač - tako

tač - tako

tač - tako

tač - tako

tač - tako

tač - tako

tač - tako

tač - tako

tač - tako

tač - tako

tač - tako

tač - tako

tacih - v. taki

tačke, der Schiebkarren, kolica s jednim točkom

tacki (tat) - kradljivski, lopovski, tatski

Tačó - kotrljaju

tadara - tada

tadbina - krađa

Tagan-Roga - Tanganrog je grad i luka u istoimenom zaljevu na sjeveroistočnoj obali Azovskog mora

Tagblatt - Agramer Tagblatt, zagrebačke novine na njemačkom

Tahi Franjo (Ferenc, Ferko), vlastelin susjedgradski i stubički, siledžija i krvnik kmetova, protiv kojega je 1573. planula seljačka buna, koju je hrvatski feudum krvavo skršio. - Još tristapedeset godina nakon njegove smrti stubičke seljakinje cjelivaju čizmu na reljefu njegove nadgrobne ploče, stavljene u donjostubičkoj crkvi, da bi stekle plodnost u rađanju. - Tahi je bio jedan od najeksponiranijih protestanata, odiozan zagrebačkom kaptolu kao lutoran. Luther kao i papa podjednako su bili protivni seljačkim pokretima. Kada ban i biskup Drašković skida glavu Gupcu, on samo nastavlja Tahijevo djelo iz feudalne solidarnosti

taj - 1. zamj. taj, 2. zamj. ta

tajat - tajiti

takaj - također

takaj, takajše - također

takajše - također

taki - odmah

taki - odmah

taki - takav

takmen - jednak, nalik, sličan

takmen - jednak, ravan, sličan

takmen - koji se može s nekim takmiti, jednak, nalik, sličan

takmen - koji se može s nekim takmiti, jednak, nalik, sličan

takmen - ravan, uspravan; isti

takmenik - takmac

takmo - samo, nego samo

tako mi dobre staje - tako mi dobrog stanja, sreće (?)

tako mi dobre staje - tako mi dobrog stanja, sreće (?)

takoj - tako

takoj - također

takoj - također

takojer - također

taku - tako

takuje - također, na isti način

takur - tako

talam i talamos (grč) - soba za mladence, bračna odaja

Talete - Tales iz Mileta (oko 625-546 pr. n. e.), grčki filozof, fizičar, astronom i matematičar, osnivač prve filozofske škole; jedan od sedam legendarnih mudraca

Talija - muza komedije

Talija - muza pokroviteljica komedije; simbol kazališta uopće

Talija - u starogrčkoj mitologiji muza pokroviteljica komedije

Talije hramovi - Talija je muza zaštitnica komedije, tj. kazališta; dakle: kazališta

taljanka, puška nabavljena iz Italije

taljur - tanjur

talmi - polu, napola, nepravi; talmi-klub - klub talmi-aristokracije, tj. tobožnjih viših društvenih slojeva

talstvo - nejasna riječ

Tamar - u Bibliji kći kralja Davida

tamaša - šala, laž

tamašan - šaljiv

tamašiti - šaliti se

Tamerlan - Timur Lenk, mongolski osvajač (1336-1405)

tamnjak - zlikovac, lopov

tamnos - tama

tamnost - tama, mrak, tmina

Tana - staro ime za rijeku Don u SSSR-u

tanac - ples

tanac - ples

tanač - sastanak, dogovor

tanačac - ples

tanačac - ples

tanc - kolo, ples

tančac - ples

tancati - plesati

tancati - plesati

tancati (njem.) - plesati

tančina - potankost; u prenesenom smislu "teško razumljiva stvar" (Akad. rječn.), pa onda i bistrina uma, oštroumnost, razum, pamet, domišljatost; razglabanje, raščlanjivanje, analiza

tančina - tankoćutnost

tanjahat - tanak, tanahan

tanko - potanko, podrobno

tanko - potanko, podrobno

tankoprelja - osoba koja tanko prede; sprava za predenje, predilica

tantalovski kruh - nedohvatljivi zalogaj hrane; prema mitu bogovi su Tantala kaznili tako da je boravio u vodi, koja bi mu se izmicala kad bi za njom posegnuo, a iznad njega su bile grane s voćem koje bi vjetar odmakao kad bi ih pokušao dosegnuti

tantati (lat. tentare) - napastvovati, dovoditi u iskušenje, nagovarati

tanučan - tanahan

tarantas (rus.) - pokrivena putnička kočija

taraska - vrsta vatrenog oružja, lumbarda, starinski top; taraski ščid - štit za obranu od taneta

taraska, manji top

tarča (mađ.) - štit; meta

targ - trgovina, trgovanje; činiti targe - trgovati

targati - trgati

tarh, trh, teret

tarn - trn

tarnikmešter, tavernicus, magister tavernicorum regalium, sudac visokih sudova, blagajnik vrhovni tih sudskih foruma; indirektno: vrlo ugledno lice. Madžarski: tárnokmester

tarpeza - trpeza, stol

tarpeza - trpeza, stol

tarpin'je - trpljenje, bol

tarpiti - trpjeti, podnositi

taršćica - trstika

taršćica - trstika, trska

Tartari - Tatari, Mongoli

tarti - trti

tarzan - trzan, livada, tratina, poljana

tarzan (ž.) - livada, travnjak

tašć - tašt, isprazan, ohol; prazan, uzaludan; bezvrijedan

tašć - tašt, prazan, pust, gladan; isprazan, ohol; uzaludan, jalov, ništav

tašć - tašt, prazan, pust, gladan; isprazan, ohol; uzaludan, jalov, ništav

tašće - praznije

tašćina - taština (isp. tašćad)

tašćina - taština (isp. tašćad)

tašćina - taština, ispraznost, oholost

taška (njem.) - torba; džep

Tasso - v. Milton

tatar - glasnik

tataranka, vrstapuške

tažiti - tješiti, umirivati

tče (od gl. tkati) - tka

te - hoće, će (vidi st. 9 i 10 u pjes. Djevojka ukleta u košutu i st. 3 u pjes. Frane i Lijana).

Teba - grad u Egiptu. U Bibliji povezan s imenom Amon.

tebe (dat.) - tebi

teca, tetka, u zagrebačkom govoru onaj usijani pečat, kojim su žigosani zločinci. Bula

tecete - v. teči

teći - 1. trčati, juriti; 2. teći

teči - hitjeti, hrliti, nagliti, žuriti se, trčati

teći - trčati

teći - trčati

teći - trčati, hititi

teči - trčati; utrčati, prodrijeti

teči (2. l. pl. imper. tecete) - trčati, hrliti, žuriti se

teći (prez. teku i tečem) - trčati; tekući - trčeći

teći (prez. teku i tečem) - trčati; tekući - trčeći

teda - tada

teda - tako da

tedeum - prema početnim riječima kršćanske himne Te Deum laudamus (lat.), Tebe Boga hvalimo

teferič (tur.) - zabavljanje, veselje

tefter (tur.) - popis

teg - posao, rad, napor; težina, uteg; vlačenje, vučenje

teg - posao, rad, napor; težina, uteg; vlačenje, vučenje

teg - rad

teg - rad, posao

teg - težački rad

Tegetov - pohrvaćeno ime austrijskog admirala Wilhelma Tegetthoffa (1827.-1871.), koji je pobijedio talijansku mornaricu pod Visom god. 1866.

teglo - part. akt. glagola tegnuti - odlučiti, prohtjeti se, krenuti i sl.

tegnuti - dodirnuti

tegnuti - dotaknuti, dohvatiti, dirnuti; tegnuti ruku - rukovati se

tegnuti - uzeti, potegnuti

tegota - težina

teh - čaj

teh za vunčiščenje, čaj za pospješenje probave

tej - te

teja, vrsta vrtne ruže, ruža čajnjača, Rosa indica, die Teerose

tek - trk, trčanje

tekija (tur.) - derviški samostan

tekija (tur.) - derviški samostan

teku, tekući - v. teći

teku, tekući - v. teći

telećak - naprtnjača s ukrasom od teleće kože

teleologija (grč. telos - svrha) - filozofski nauk prema kojemu je sve u prirodi svrsishodno (Aristotel)

telesa - v. telo

telo - tijelo

telovni - tjelesni; svjetovni

tem bole - to više

tempal - hram

tempal (lat. templum) - hram, svetište

tempal (lat.) - crkva, hram

tempal, templo (lat.) - hram, crkva

tempi - v. sabinski tempi

templo (lat.) - hram

Tempora! Mores! (lat.) - Vremena! Običaji! (varijacija uzvika O tempora, o mores!, tj. čudnih li vremena, čudnih li običaja)

tempore nocturno (lat.) - u noćno doba

Temudžin - pravo ime Džingis-kana (12-13. st.), osnivača mongolskog carstva i jednog od najvećih osvajača svih vremena

tenac - vukodlak, vampir

tenčina, sjenetina

tenda, šator. Talijanska riječ. Od latinskog: tendere

tenfati, pirjati, krompir se tenfa u rajngli. Od njemačkog: dämpfen

tenja - sjena

tenja - sjena

tenja - sjena

tenja, sjena

tenor (lat.) - način govora, duh nekog djela ili sastavka, smisao, sadržaj, pravac

tenši - tanji

tentoga (med tem toga) - međutim, dotle

teplina - toplina

teplina - toplina, vrućina

teptiš (tur.) - sud, kazna

ter - i, pa, te (veznici)

ter - i, pa, te (veznici)

ter - te

Ter Borch, Gerard (1617-1681)- nizozemski slikar

ter i tere - te, pa, i

ter(e) - i, te

ter(e) - te, i (vezn.)

ter(e) - te, i (vezn.)

ter(e) - te, i, pa

teremtete! (mađ.) - mađarska psovka, vrag ga odnio

Tereo - Terej, mitski trački kralj, saveznik atenskog kralja Pandiona i muž njegove kćeri Prokne; Terej se zaljubio u njenu sestru Filomelu, te je pokušao obljubiti različitim prisilama i lažima; da bi je spriječio da o tome govori, Terej joj je odsjekao jezik; oslobodila ju je i osvetila njena prevarena sestra Prokna, tako što je Tereju zajedno s Filomelom za večeru pripremila njegovoga omiljenoga sina; bogovi su ih kaznili tako što su Tereja pretvorili u pticu Kukumavku, Filomelu u lastavicu, a Proknu u slavuja

terg - trg

tergati - otimati

terknuti - trknuti

Termopile - klanac u Grčkoj, u kojem su u borbi s Perzijancima 480. pr. n. e. izginuli svi Spartanci pod kraljem Leonidom

termuntana - vrst vjetra

tern černi, Prunus spinosa, vrsta biljke

terpeti - trajati

terpiti - trajati

terplenje - trpljenje, patnja

terplivost - trajnost

tertia pars - treći dio

tešče, na tešče, natašte

tešer - s tešerom - posvema, do kraja

tesnoča - tjeskoba

tesnost - tjeskoba

testir (tur.) - dozvola, dopuštenje

Tever - Tiber, rijeka koja protječe kroz Rim

Tever - Tiber, rijeka koja protječe kroz Rim

Težalja - Tesalija, pokrajina u sjev. Grčkoj

težan'je - rad, posao, napor

težati - raditi, obrađivati zemlju

težati - raditi, poslovati, djelovati, naprezati se (isp. teg)

Tezeo - jedan od najvećih starogrčkih mitskih junaka, sin Egejev ili Posejdonov; ubio Minotaura na Kreti i dobio Arijadnu za ženu, te izvršio niz drugih junačkih djela

tezijem - tim

težiti - obrađivati zemlju

težiti - raditi; težiti, težačiti

Thales - grčki filozof iz Mileta, jedan od sedam legendarnih mudraca; koristeći se svojim znanstvenim spoznajama mudro je uložio novac u poslove i mnogo zaradio, kako bi sugrađanima pokazao vrijednost filozofije i znanosti, ali je prezirao bogatstvo

Theba - Teba, starogrčki grad; Vidrić ga na stari način piše u pluralu ("s lirom iz Theba"), prema grčkom Thebai, odn. Tebe

ti - taj

ti - ti; taj

Tibul (Albius Tibullus, oko 54-19 pr. n. e.), starorimski lirski pjesnik, autor melankoličnih elegija

Tibulo - Tibul (Albius Tibullus, oko 54-19 pr. n. e.), starorimski lirski pjesnik, autor melankoličnih elegija

Tibulo - Tibul (Albius Tibullus, oko 54-19 pr. n. e.), starorimski lirski pjesnik, autor melankoličnih elegija

Tibulo (Albije Tibul) - rimski elegičar

tič - ptica

ticati - dirati

ticati (prez. tičem) - tjecati, trčati (isp. teći)

tiček - ptičica

Ticino - rijeka u sjevernoj Italiji, izvire u Švicarskoj, uvire u rijeku Po

tihe - tih (gen. pl. zamj. taj)

tijam - čak, ća

tijara (grč.) - trostruka kruna rimskoga pape

tije - tiše

tijem - dakle

tiješ - v. titi

tikati - ići amo-tamo

tikvica - posuda

tilce - tijelce

Tilen - keltski nadimak boga Marta

tilo - tijelo
tilu poklisari svarhe su njegove - tijelu su glasnici njegova svršetka, tj. smrti.

timar - imanje, dvor, leno

timar - posjed, imanje

Timok - rijeka u istočnoj Srbiji

timor - krš, kamenjar, stijenje

Timot - Timok, rijeka u istočnoj Srbiji

Timoteo - Timotej (oko 450-360), grčki pjesnik i glazbenik iz Mileta; pisao ditirambe, himne i nomose

timpan, bubanj

timun (tal.) - kormilo

timun (tal.) - kormilo

timunijer (tal.) - kormilar

timuniti (tal.) - kormilariti, upravljati

tinja - sjena

tinja - sjena

tio - tiho

tio - tiho

tio - tiho

tio, tijo - tiho

tir - zvijer

tiranuš (grč.) - tiranin

tirati - tjerati, istjerivati

tirati (prez. tiram) i tiriti (prez. tirim) - tjerati, goniti; juriti (za nekim odn. nečim)

tirati (prez. tiram) i tiriti (prez. tirim) - tjerati, goniti; juriti (za nekim odn. nečim)

Tirena - ime pastirice u istoimenoj drami Marina Držića

tiriti - tjerati

tiriti - tjerati

tiriti - tjerati

tiriti - tjerati

Tirtej - grčki pjesnik iz VII. st. pr. n. e., glavni predstavnik ratničke elegije

Tirtej - grčki pjesnik, 7. stoljeće prije nove ere, svojim elegijama poticao je Spartance na boj, njegove su se koračnice pjevale uz frulu kad je vojska išla u bitku

Tisa - rijeka, pritoka Dunava; izvire u Ukrajini, protječe kroz Rumunjsku i Mađarsku i u Srbiji utječe u Dunav sjeverno od Beograda

Tisbe - Tizba i Piram - dvoje zaljubljenika iz grčkog mita, koji su vodili ljubav kroz pukotinu jednog zida; oboje počinili samoubojstvo zabunom, misleći da je onaj drugi mrtav

tišćati (prez. tišćim) - stiskati, čvrsto držati

tišće - aor. glagola tisnuti (štok. tiskoh, tište...), tisnu, potisnu, rinu, gurnu, turnu, baci

Tišce = tihomice

tišćiti - potiskivati, tištiti

tisi - tiši

tisih - tihih

tisijem - tihim

tišiti - tješiti

tiskno - tijesno, usko

tisto - tijesto

tisućkrati - tisuću puta

Titani - mitski divovi koji su se pobunili protiv Zeusa, ali su pobijeđeni i bačeni u Tartar, mračno podzemlje

titi (prez. tijem) - debljati, tustjeti, toviti (se)

Tito Brezovački, prebendar Sv. Marka u Zagrebu, pjesnik i komediograf, u svojoj pjesmi "Horvat Horvatom horvatski govori" ("Novi kalendar za leto 1801.") ovako tumači prednosti i koristi tlake:

tituluš (lat.) - naziv, naslov, natpis

tja - ća, čak, sve do

tja - ća, čak, sve do

tja - ća, čak, sve do

tja - čak

tja - čak, sve do

tja - sve do

tja - tamo

tja - tamo

tja (do) - sve (do), čak (do)

tjemenik - zenit

tjerati (prez. tjerim) - tjerati

tjerim - v. tjerati

Tkalčić, Ivan (1840-1905) - hrvatski povjesničar

tkunja - dunja

tlaka, rabota, robota, tlača, tlačnik, klaka, tlaka: pešja, konjska, pešačka, tlačiti, calcare, nogama gaziti, labores jobagionales praestare, tlaku davati, robotati, tlaku kao radnu snagu u formi prisilnog rada feudalnom gospodaru odstupiti besplatno, robovati.

tlapiti - buncati

tlapiti - glumiti, hiniti

tleh (gen. tleha) - tlo

tlići - tući

tma - tama, tmina

tmas - tama, tmina

tmast - taman

toči čašu vina rujna,

tocijanka, vrsta puške

tociljiti - brusiti, oštriti

točiti - lijevati; plakati

točiti - rastakati, izgrizati, izjedati; točiti se - okretati se, vrtjeti se

tođ - također

toga - tuga

toga - tuga, žalost

togo - toga

toj - to

toje - također

tojer - također

tôk - tolika; tôke - tolike

tôk - tolika; tôke - tolike

tok - u što se strelice ulažu

toka mi te (od talijanskih riječi mi tocca) - moram te

toki - tolik

toko - toliko; tako

tokoj - također

tokoj i tokoje - tako, također, isto tako

tokoj(e) - također

tokoj(e) - također

toli - toliko

toli - toliko

toli - toliko

toli - toliko

toli - toliko, tako

tolikoj - također

tolikoj i tolikoje - isto toliko

tolnač - savjet; tolnač činiti - održati savjetovanje, savjetovati se

tolnač - savjet; tolnačnik - savjetnik

tolvaj - razbojnik, zločinac

tolvaj (mađ.) - lopov

tolvaj morski, pirat, morski razbojnik, gusar

tolvaj, razbojnik. Madžarski: tolvaj

tolvajski (mađ.) - lopovski

tomiti - kriti, nijekati, zatomljivati

tomruk (tur.) - trupac, panj; klade, srednjovjekovna sprava za mučenje

tonot - zamka, mreža

tonot - zamka, mreža

tonot, tonotac - zamka, mreža

tonota - mreža, zamka

tonota - vrsta ribarske mreže

tonota - zamka, klopka

tonota - zamka, mreža

topferl, noćna posuda. Deminutiv od njemačkog: Topf. "Bečki topferl" u političkom smislu: dvorski topferl - chaise percée na kome je Louis XIV. primao poklisare

topiti - grijati

toporišče - držalo za sjekiru

toraja - nevolja

tot - onda

tot - tako

tot dobre, tot hude - jednako dobre kao i zle

Tot, Slovak. Madžarski pogrdni naziv. "Tót nem ember" - Slovak nije čovjek

tot, tote, toti - tu, ovdje

toteka - tu, ovdje; tamo, ondje; tada, onda

totu - tamo, ondje

totu - v. toteka

totu, ovdje

Tout vive... (franc.) - Sve živi kroz kontrast i protimbu.

tovarac - magarac, magarčić

tovarac - magarčić

tovariš - drug, prijatelj

tovaruš - drug

tovaruš - drug

tovaruš - drug, pratilac; putni tovaruš - suputnik

tovaruš, tovariš, tovarušica, tovarišica, tovarištvo, drug, bračni drug, družica, drugarstvo

tovarušica - drugarica

tovaruštvo - drugarstvo; društvo

toviti - hraniti, gojiti, nastojati oko čega, čuvati

tovor - breme, teret, tovar

tovor - teret

tožni - tužni

trabant (tal.) - pratilac, satelit

trabulja - raskoš, rasipanje

trabuljati - rasipati

traćen'je - trošenje

Traci - Tračani

traću - v. tratiti

trag - do traga - do istrebljenja, do uništenja

trag - pleme, narod

trag - podrijetlo, rod, soj (pored običnog značenja)

trag - trag; na tragove - natrag

trak - srh

trak - vrpca

traka - pojas, tkanica, vrpca; u prenesenom smislu: zraka, svjetlost

tram - greda

tram (njem.) - greda

transa - (kod Kranjčevića žen. roda), isto što i trans (lat.), zanos, ekstaza, ushit, hipnotički san

trapiti - mučiti

Trasimako - Trazimah, grč. retor i sofist iz druge pol. 5. stoljeća

trat (tal. tratto) - čas, trenutak; potez

trata - potrošak

tratiti - privući, udariti

tratiti - trošiti

tratiti - trošiti

tratiti (prez. traću i tratim) - trošiti

trator - krasuljak (cvijet)

trator - krasuljak, vrsta cvijeta

trator - tratinčica

trator - vrsta cvijeća

tratorak - mediteranska biljka, primog, akant

Travemünde - luka pored grada Lübecka u Njemačkoj na Baltičkom moru, odmaralište i lječilište

travestirati (lat.) - književno prikazati neku ozbiljnu stvar u novom, karikiranom obliku

traviti - očarati

traviti - propadati

traviti - začarati

trče - trsje, vinograd

trclak, čovjek nespretan, pomalo slabouman, mutavac, bedaček

trde (mišîc) - tvrdih mišica

trdi - tvrdi

tremfus, tronog na ognjištu, trozub. Od njemačkog: Dreifuss

tremovnik - trijem, hodnik

trendofil - vrsta cvijeta, trandovilje, tenda

trente - [?; prepisivačeva greška?]

trenuće - mig, trenutak

trepati - gaziti, gnjesti

trepet - drhtanje, drhtaj; trepetati - drhtati

trepetati - drhtati; tresti se

trepiti - strepiti, plašiti se

treptati - udarati, gaziti

treti - treći

treti - treći; trojak

tretič - treći put

trg - trgovina, trgovačka roba

trg - trgovina; roba kojom se trguje

trg (množ. trzi) - trgovina; trgovačka roba

trgačica - beračica

trgâtva - berba

trh - teret

trh - teret, breme

trh - teret, težina

tri fertala na cušpajz, samoborska fraza kojom se najavljuje podne. Bit će novijeg datuma, jer cušpajz u zagrebačkom lokalnom suvremenom značenju znači varivo, a riječ je prvi lansirao Nestroy u jednoj svojoj lakrdiji. Vidi: cušpajz

triba - potreba; triba je - potrebno je

triba, trijeba - potreba; triba je - potrebno je, treba; ni triba - nema potrebe

tribada (grč.) - lezbijka

tribati - trebati, biti potrebno, morati; tribi je - potrebno je, mora se; ni tribi - ne treba

tribi je, trijebi je - treba

tribovanje - zahtjev

tribuje - treba

trijebi - treba

trijebi - treba; trijebi (j)e - treba

trijebi je - treba, potrebno je

trijemi - trima; za trijemi bregi - iza tri brijega

trijes - grom

trijes - grom

trijes - munja

trijes, trijesak - grom

trijesak - munja

trijesk - grom

trikoloran (lat.) - trobojan

trikrat - triput

trikrati - triput

Trimalhion - bogati skorojević; lik iz Petronijevog Satirikona

tringelt (njem.) - napojnica

trinkati (njem.) - piti

trinket (tal.)- malo jedro na prednjem jarbolu

Tripartitom, Tripartitum opus juris consuetudinarii incliti regni Hungariae, pravno djelo, na kome je ustavno pravo kraljevine Madžarske stoljećima počivalo. To Verböczyjevo djelo preveo je na hrvatski Ivan Pergošić 1574.

triptih (grč.) - slika od triju spojenih dijelova

tripudij (tal.) - klicanje od veselja, velika radost

tris - munja

triš - triput

triš - triput

triš - triput

triš - triput

triš - triput

triš - triput

triš - triput

tris, trijes - grom

trisak - grom

trisak - grom

trisak - tresak; grom

trisk - grom, tresak, prasak

triskanje - treskanje

triskavina - grmljavina

trispida - noga od stola

triste et jocosum (lat.) - žalosno i smiješno

trjesak - grom

trkač - tobolac

trkač - tulac (za strelice)

trma - lavendula, mirisna biljka plavih cvjetova

trnac - vinograd

trnac - voćnjak

trogar - nosač

troha - mrva, sitnica

troj - trojak

troježljiv - trostruk, trovrstan

trojstručni dar od boga dan, slobodan prijevod lumperajske popijevke za prvih decenija 18. stoljeća:

trombeta - trublja

tronuš (grč.) - prijestolje

troskot - divlja trava, korov

troskot - korov

trov - otrov

trovan - otrovan, pun otrova

trovna povrtnica - v. Zrinski, Jure

trpliven - strpljiv, snošljiv

trpuc, terputec, Plantago, vrsta biljke

trsan - travnjak

trsan - travnjak

tršćica - trstika

trsje - vinograd

tršljika - trstika

trst - trstika

trštica - trskin štap

trštvo - trgovina, trgovanje; tržac - trgovac

trta - trs, čokot

trtati - posrtati

trtati - posrtati

trti - napadati, navaljivati, uništavati, rušiti

trubenta, trublja

truc (njem.) - prkos

trucati - prkositi, poticati, siliti, nuditi

trucati, prkositi. Od njemačkog: trotzen

trud - rad, napor, posao

trud - rad, napor, posao

trud - trud, napor, rad; teškoća, muka; vježba; umor

trudan - skrhan, umoran

trudan - težak, naporan, mučan

trudan - umoran

trudan - umoran

trudan - umoran

trudan - umoran

truđen - umoran

truditi - mučiti, ispaćivati

truditi - patiti se, trpjeti; raditi

truditi - patiti se, trpjeti; raditi

trudno - teško, mučno

trudnost - trud, zamorenost

truga - lijes

truha - trun

truhav - slab

truhav - truo, slab

truhina - trulež, raspadanje

trujati - truditi se, mučiti se

trujati (čakav. za štokav. truđati) - v. truditi

trujen - v. truditi

trujen'je - trud, rad, muka

trulo - kupola

trumbetari - trubači

trumbita (mađ.) - truba

trun (grč.) - prijestolje, tron

trus - potres

trus - potres

Tržac, Katarina - Katarina Frankopan Tržačka

tržan - livada

tržec - trgovac, prodavač

tržnik - trgovac

tući se - lutati, potucati se

tući se - potucati se, lutati, tumarati

tudi - također

tudje - odmah, sad, iznenada, opet

tuj - tada, sada (pored običnih značenja)

tuj - tada, sada (pored običnih značenja)

tuj - tu

tuj - tu

tuj - tu, ovdje; ovamo

tuj - tuđ

tuj - tuđ

tuj - tuda

tujc, tuđinac, stranac, neznanac

tuje - tuđe

tujina - tuđina

tuki - tolik

tůkljat - tuckati

tuko - toliko

tukoj(e) - također

tul - tulac za strijele

tulica - tulac, tobolac (sa strijelama)

tulikajše - također

tuliki - toliki

tuliko - toliko

tulipa (tur.) - tulipan (cvijet)

tumbak, žuta mjed

tumban - dugačak rubac kojim su žene pokrivale glavu

tumban - turban

tumban - turban

tumban (tur.) - turban, vrsta pokrivala za glavu u muslimana

tunja - dunja

tunja - tona

Turak - Turčin

turan - toranj

turan - toranj

turan - toranj, kula

turan - toranj, kula, tvrđava

turan (tal.) - toranj

turen - toranj

Turica - rječica u Pounju, nedaleko Dubice

turma (lat.) - karavana; vojni odred; skupina, grupa ljudi; povorka; krdo

turn - toranj

turn - toranj

Turn - v. Lavina

turniček - tornjić

turris eburnea (lat.) - "toranj bjelokosni", "kula od bjelokosti", pojam nečeg uzvišenog

turvitati - tumarati

tušiti - gušiti, prigušivati

tutako - tu, ovdje

tutako - tu, ovdje

tutako - tu, ovdje

tuti (tal. tutti) - svi

tuvaruš - drug; tuvaruštvo - drugarstvo

tužbeno - tužljivo, tugaljivo

tužen'je - tugovanje, naricanje

tužica - tuga

tužica - tuga, jad, bol

tužica - tuga, jad, bol

tužiti - tužiti se, tugovati

tužiti - uzdisati, jadikovati, tugovati; oplakivati

tužiti se - tužiti se, žaliti se

tva - tvoja

tva - tvoja

tva - tvoja

tvard - tvrd

tvardji i tvarji - tvrđi

tvardogutec, koji može da guta tvrde stvari

tvardost - tvrdoća, čvrstina, tvrdokornost; strogost, okrutnost

tvarja - tvrđa

tve - tvoje

tve - tvoje

tve - tvoje

tverdan - tvrd

tverdno - čvrsto

tverdnost - tvrdoća

tvô - tvoju

tvoren'je - stvorenje

tvoriti - okriviti, potvoriti

tvoriti - potvoriti, sumnjičiti

tvrdijel - tvrđava

tvrditi - utvrđivati

tvu - tvoju

tvu - tvoju
U

u besidu zalihu zahode - započinju jalovi razgovor

u dan - po danu

u miru najbolju - po najboljoj mjeri (pjesničkoj metrici)

u pisneh na miru - po dobroj metrici, u dobrim stihovima.

u uzi - na uzici

u uzi - na uzici

ubah - sasvim; ubah mao - sasvim malen

uběžati - izbjegavati, izbjeći, pobjeći

ubignuti - pobjeći, izbjeći

ubjeći - pobjeći

ubjel - alabaster

ubliditi - problijediti

ubljusti (prez. ubljudem) - sačuvati, očuvati

ubogarstvo - siromaštvo

ubogo - malo

uboška haljina - od bošča (tur.) - komad platna, umatanje

ubožastvo - uboštvo, siromaštvo

ubraniti - obraniti, sačuvati

ubrditi - poći uzbrdo

uč - u što

učan - vičan, naviknut

učera - jučer

učeti - početi, započeti

učiniti se - načiniti se, postati; učiniti se človikom - postati čovjek

uckniti - zakasniti

uckniti - zakasniti

učna, učne - v. učan

učuvati se - očuvati se, sačuvati se

udan - štetan

udarivati - udarati

udil - neprestano; odmah

udilje - uvijek, još uvijek, neprestance

udirati - udarati, tući

udjeljati - izdupsti

udorac - udarac

udren'je - udarac

udržan'je - čvrstoća, snaga

udržati polje - držati megdan

ufan - pouzdan, siguran

ufanca - nada

ufan'je - nada

ufan'je - nada

ufan'je - nada

ufan'je - ufanje, nada, pouzdanje; imati ufan'ja - nadati se

ufano - pouzdano, jamačno

ufati - nadati se

ufivati - nadati se

ugajati - ugađati

ugodan - drag, mio; ugodan

ugodno - drago, ugodno

Ugolino Gherardesca - talijanski velikaš koji je zajedno sa svojim sinovima, po zapovjedi nadbiskupa Ruggiera sa svojim sinovima poginuo od gladi. U Danteovoj Božanstvenoj komediji Ugolino u paklu neprestano jede Ruggierovu lubanju

ugota - magarica

Ugrin - Mađar

ugrišiti - ogriješiti se; ugrišiti zakona - ogriješiti se o zakon

Ugrovlah - Rumunj

uharačiti - staviti pod harač

uharli - uhrlo, uskoro, ubrzo

uharli - uhrlo, uskoro, ubrzo

uhiliti - lišiti, oplijeniti, biti sam

uhiliti - ožalostiti, ucviliti

uhiliti - uslišati

uhiljen - lišen, otet, jadan

uhiljen - ojađen

uhititi - uhvatiti

uhoditi - ulaziti

uhoriti - doći u horu, u pravo vrijeme, pogoditi pravi čas

uhraniti - sačuvati

uhraniti - sačuvati

uhvati se - ufati se, nadati se

ujam - ušur, nagrada (određeni postotak brašna) mlinaru za meljavu

ujati - uzeti, uhvatiti

ujde - v. ujti

ujidati - ujedati

ujidljiv - koji ujeda, grize

ujimati se - oklijevati, ustručavati se

ujimati se (prez. ujimlju se i ujimam se) - ustručavati se, kratiti se

ujisti - ujesti, ugristi

ujistinu - uistinu, doista

ujti (prez. ujdem) - pobjeći

uk, uka - naziv slova u u staroslavenskoj azbuci

ukaliti se - uprljati se, zablatiti se

ukaniti - prevariti

ukanjivati - varati

ukazati - pokazati

ukazati - pokazati

ukazati se - iskazati se; pojaviti se

ukladati se - pačati se, dirati se

uklasti (prez. ukladem) - izricati, iskazivati

uklon - klanjanje, odbijanje

ukobiti - sresti

ukovati - iskovati

ukredom - kradom, krišom

ukripljen - ukrijepljen, učvršćen

ukriti se - sakriti se

ukruniti - okruniti, ovjenčati

ulački - na ulačku: poput ulaka, glasnika, glasonoše; brzo, hitro, mijenjajući konje na postajama

ulafa (tur.) - plaća, nagrada

uli - ulje

ulišiti - lišiti, uskratiti

ulišiti - prestupiti, povrijediti

ulišiti (se) - lišiti (se), odbiti, ostati bez čega

ulište - košnica

ulisti - ući

ulisti - uljesti, ući

ulisti (prez. ulizem) - ući

ulizati - učiniti glatkim

ulize, ulizi, ulizoše - v. ulisti

ulj - šuplje dno, košnica, ulište

ul'je - ulje

uljudan - drag

uljudan - krasan, lijep

ulmiš (tur.) - mrtav

ulogi - podagra, kostobolja

Ulriko - v. Fridrik

umaknuti se - ukloniti se, pobjeći

umarli - smrtan

umarli (človik) - smrtnik, umrlik; umarli danak - smrtni dan, čas smrti

umarli (človik) - smrtnik, umrlik; umarli danak - smrtni dan, čas smrti

umarti - umrijeti; u umriti

umčati - ukrasti, oteti

umehčanje - omekšanje

umehčati - smekšati

umehčivati - smekšivati

umić - onaj koji umije, vješt, uman, spreman, umješan

umić - onaj koji umije, vješt, uman, spreman, umješan

umić - umješan, iskusan, vješt

umiće - umijeće, vještina

umiliti - poniziti

umiliti se - umiliti se, skrušiti se

umiljen - ponizan

umiljen - ponizan, pokoran, skrušen, čedan

umiljen - ponizan, skroman

umiljen - ponizan, skroman

umiljen - ponizan, smjeran

umiljen - ponizan, smjeran

umiljeno - umiljato, ponizno

umiljeno (lat.) - ponizno

umiljenstvo - poniznost, skrušenost

umiljenstvo - poniznost, smjernost

umin'je - umijeće, vještina

umistiti - smjestiti

umiti - umjeti, znati

umiti se - umiti se, oprati se

umjetonstvo - poznavanje

umlje - zbirna imenica prema um, sve što je ljudskim umom stečeno, osobito kultura i civilizacija

umoliti - namoliti

umoliti se - namoliti (koga)

umor - kužna bolest, kuga

umor - smrt

umor - smrt

umoren'je - mrtvljenje, morenje; trapljenje

umoriti - umoriti, umrtviti

umrli - smrtan

unde venit (lat.) - odakle dolazi

unebljušiti - iznenaditi

unest - čestit, pošten

uniti - unijeti

unititi - raspaliti

unititi se - unijetiti se, upaliti se, razgorjeti se, uzjariti se

unižiti - poniziti

unova - opet, ponovno

upad - propast, otpad

upadni - pali, otpali, pakleni

upasti - upasti; klonuti, postati malodušan

upaziti - opaziti

upeljati - uvesti

upeljati - uvesti

upengati - naslikati

upetiti - pogoditi, zamijetiti, zapaziti

upiti - vapiti, zazivati

uprašati - pitati

uprašati - pitati, moliti

uprašati - upitati

uprašati - upitati

upreti - uprijeti

upros - pitanje, molba

uprositi - upitati

uprositi - upitati

uprostiti - upitati

upušćati - gubiti, propuštati

upustiti - napustiti, ostaviti

uput - odmah

uraniti - zadati ranu

uraziti - uvrijediti, povrijediti

urbarijalen, odnos, kojim se odreduje relacija i način, kako treba kmet da plaća svoje daće i terete gospodinu kome je to dužan kao podložnik

ureda - odmah

ureda - odmah

ureda - skoro, odmah

uredba - odredba, naređenje

ureha - nakit, ures

ureha - nakit, ures

ureha - ures, krasota

ureš - v. ureha

urišiti - odrediti, naznačiti

urvina - strm obronak s kojega se odronjava zemlja

us - uz

usaše - vene

usati - razdražiti

ušeresi - naušnice

ušetati - ušetati se, ući

ushraniti - uzgojiti, sačuvati

usići - odsjeći

usijati - posijati, zasijati

ušikati - umiriti, uspavati

ušikati - umiriti, uspavati

usil - nasilno

usilan - mučan; nasilan, žestok, nagao

usiliti - prisiliti

usiliti se - prisiliti se, nastojati

usilos - sila, moć; patnja

usilos - sila, potreba

usilovati - nastojati, truditi se

usilovati se - prisiljavati se

usion - prisilan

usion - silan, moćan

uskisliti - nabujati, narasti

uskočiti - pobjeći, izbjeći

uskok - bijeg, bježanje

uskoleman - pokoleban

uskore i uskori - uskoro, doskora, naskoro

uskori - skoro, uskoro, naskoro

uskos - usprkos, unatoč

uskrišen'je - uskrsnuće

usličiti - dati komu ili čemu lik; nalikovati

usloniti - nasloniti

usloniti (se) - osloniti se

usmarditi se - usmrdjeti se

Uspenskij sobor - crkva u moskovksome Kremlju iz 1479, u kojoj su se krunili ruski carevi

uspetiti - obuzdati

uspitati - zamoliti, zatražiti

uspojati (prez. uspojem) - zapjevati

usprenuti - trgnuti (oda sna, iz mrtvila), uznastojati, poletjeti, pohitati

usprežati - uvrebati

usprohoditi - proći

usta - ušće (pored običnog značenja)

ustarati se - ostarjeti

ustarpin'je - strpljivost

ustarpiti - ustrajati, podnijeti

ustarpljen'je - strpljenje, strpljivost

usteći - steći

usteći (prez. usteku i ustečem) - potrčati, ustrčati, popeti se (trkom)

ustegnuti - suspregnuti, obuzdati; ustegnuti garlo - biti umjeren u jelu i pilu

usternuti - suzbiti, povući natrag; utrnuti, zatrnuti

ustinuti - ohladnjeti

ustoj - pored toga, osim toga

ustrapan - uprskan, poprskan, namočen

ustravan - koji širi stravu, zastrašan

ustubiti se - ukočiti se

usudračno - nejasno značenje (Akad. rj.)

usus (lat.) - običaj, navada

uta - utva, vrsta divlje patke

utajati se - skriti se, izbjeći

utarti - otrti, obrisati

utažati - utažiti, miriti, utišavati, umirivati

utažiti (se) - ublažiti (se), utišati (se)

uteći - izbjeći

uteći se - uteći se, pribjeći

utegnuti - zavrijediti, zaslužiti

utergnuti - slomiti

utešiti - utješiti

utezati (prez. utežu i utežem) - uvlačiti

uteživati - uspijevati

uticati - bježati

utih - utjeha

utirati - brisati

utišćiti - imati veliku važnost

utišen'je - utjeha

utiska - tjeskoba; nevolja

utunjčiti se - upustiti se

utušiti - ugušiti
uvada

uvajati - uvađati

uvarći - uvrći, uvrgnuti, uvući, ugurati

uveoče - vok. jedn. od imenice uvelak, sa grane otpalo nedozrelo voće, prije vremena uveli plod

uviku - uvijek (u negativnim rečenicama: nikad)

uvit - uvjet

uvrći - baciti, uvrgnuti

uvrići se - riješiti se (čega), osloboditi se

uza - konopac; ropstvo

uza - sveza, uzica; zatvor

uzaman - uzalud

uzamniti se - pričiniti se, pomisliti

užanca - običaj

užati - običavati; upotrebljavati

uzbaniti se - postati ponosit

uzbići (prez. uzbignu i uzbignem) - uzbjeći, uzmaknuti

uzbljusti (prez. uzbljudem) - usčuvati

uzboliti se - razboljeti se

uzbraniti - zapriječiti, ne dopustiti

uzčiniti - učiniti, napraviti

uzčuditi se - začuditi se

uzdan'je - pouzdanje, nada, povjerenje

uzdar - dar koji se daje kao uzvrat na dobiven dar

uzdar - zahvalnost, uzvrat

uzdaržati - posjedovati, sačuvati, zadržati; održati; podnositi

uzdaržati - uzdržati, posjedovati, imati

uzdaržati se - uzdržavati se

uzdati - uzdati se, nadati se, vjerovati

uzdihati - uzdisati

uzdivjačiti - načiniti divljakom; postati divljak

uzdvignuti - uzdići

uzdvignuti - uzdignuti, dignuti

uzdvizati - uzdizati, dizati

uze - v. uza

uželiti - poželjeti, zaželjeti

uzenđija (tur.) - stremen, u što jahač utiče noge

uzeti - htjeti

užgan - raspaljen, oduševljen

uzgledati - gledati, promatrati

uzgovoriti - progovoriti

uzhoditi - ushoditi

uzi - v. uza

užiće - užitak

uziskati (uzištem) - zaiskati, zatražiti

uziti - uzaći

uziti - uzići

užiti - uživati

uziti (prez. uzidem) - uzići, popeti se, uzljesti

uživiti - iskoristiti, izrabiti

uzletati - uzletjeti

uzmajnkati - propustiti

uzmama - obmana

uzmanak - greška, propust

uzmetnuti - popeti

uzmilovati - požaliti

uzmnožan - moćan

uzmnožno - moguće

uzmoliti - zamoliti

uzmožan - veličajan, silan, moćan

uzmožno - moguće

uzmožnost - moć

uznati - doznati, saznati, spoznati

uzni - uznik

uzom - v. uza

uzorit - krasan, divan, lijep

uzovit - uzlast, čvorav, uvijen; lukav

uzplandovati - otpočinuti

uzradatati - radovati, poticati na veselje

uzresti - uzrasti

uzrěti, uzriti - ugledati, opaziti

uzrit - sazreti

uzriti - ugledati, opaziti

uzročiti - ukoriti

uztarpiti - ustrajati, podnijeti

uztezati - susprezati, obuzdavati, sputavati, sprečavati, ometati

Uzumkazani - "ime nekom tatarskom plemenu" (Akad. rj.)

užura (lat. usura - kamata) - lihva; činiti užure - lihvariti

uzvirati - pojavljivati se

uzvišen'je - uzvisivanje

uzvišivati - uzvisivati, hvaliti, slaviti

uzvrgnuti - podići

uzvući - potegnuti, povući
V

v i - prij. u

v očé - u očima

v, va, vu - u

va - u

vabac (štok.) - ptica koja je mamac za druge ptice kad ih ptičari hvataju

vabiti - mamiti; zvati, pozivati

vač - u što, na što, do čega

vaden - naviknut, naučen

vadlati se (kajk.) - kladiti se

vadle (njem.) - listovi na nozi

vadlja - oklada

vadluvati - priznati, priznavati

vahtar - noćna ptica pjevica

vaj - (uzvik) jao!

vaj - jad

vaj - jad

vaj - jad

vaj - jad

vaj - jad

vaj - jad

vaj - jad

vaj - jad

vaj - jad, tuga

vaj - jad; (uzvik) - jao!

vaj - nesreća

vaj - nesreća

vaj - uzv. jao

Vajati, vajar, rezbar.

vajda (iz mađ.) - vojvoda

vaju - vas (ostatak duala)

vakacija - školski praznici

valaš, obilno mnogo, gomila nečega

Vale - zdravo

vale (lat.) - latinski pozdrav na rastanku

Valenštajn - v. Zrinski, Jure

valižnik, tovarni, teretni konj. Od francuskog: valise, odnosno talijanskog: valigia

valja - vrijednost

valja - vrijednost

valjati (tal.) - vrijediti

valovanje (mađ.) - priznanje

valovati - priznati; očitovati

valovati (mađ.) - priznati; priznavati; darovati

vals - valcer

valur (tal. valore) - vrijednost

valuvanje, priznavanje, ispovijedanje

valuvati - priznati, priznavati

valuvati - priznati, priznavati

valuvati - valovati, vrednovati

van'jelist - evanđelist

van'jel'je - evanđelje

van'jelski - evanđeoski

vanjelski - evanđeoski, po evanđelju

vanjkuš (mađ.-njem.) - jastuk

vanshajanje, izlaz iz nečeg. Exodus

vao - val

vaoga - alga, morska trava

vapa - vapi

vapor (tal.) - parobrod

var - nadzor, čuvanje; imiti var - nadzirati, paziti, čuvati

var - varka

var - varka, prevara

var (od tal. guardia) - straža, čuvanje; imati var - paziti, stražiti, čuvati

varaš - grad

varaš, varoš - grad

varba - vrba

varći - vrći, vrgnuti, baciti

varh - vrh, iznad (prijedlog)

varh - vrh, prijedlog sa nekoliko značenja: varh tebe - o tebi, varh naravi - iznad naravi, vrhunaravan; varh toga - poradi toga

varh - vrh, vrhunac

varh i varhu - nad, vrh, uvrh, povrh

variete (franc.) - kazalište za različite zabavne predstave; vrsta noćnog kluba sa zabavnim programom

variti - grijati

varl - vrlina, vrsnoća

varli - vrli, divlji, neprijazni (pored običnog značenja)

varlost - vrlina

varmeđa (mađ.) - županija

varnuti se - vrnuti se, vratiti se

Varon, Marko Terencije (116-27. pr. n. e.) - rimski svestrani učenjak, pisao o najrazličitijim područjima

varsta - vrsta

vartal - vrt

vartiti se - vrtjeti se

varvija - tiska, gužva; varvijami - tiskajući se, gurajući se

varvijami - tiskajući se, gurajući se

varviton (grč.) - glazbalo slično liri (također i barbiton)

varz, varže - v. varći

vas - sav

vas - sav

vas - sav

vas - sav

vas - sav

vas - sav

vâs - sav

vas - sav, čitav, cio

vas, vsa, vse - sav, sva, sve

vašćina - gad, pogrda

vašćina - gad, pogrda

vašćina - sramota, pogrda, uvreda

vašćiniti - sramotiti, grditi

vasiljok (rus.) - različak

Vašinton - George Washington (1732-1799), prvi predsjednik SAD

vaština - nevolja, zlo

Vavek, uvijek

vavik - uvijek

vaz - vas, sav

vazam - uskrs

vazam - uzevši

vazam - v. vazeti

vazdakrat - svaki put, uvijek

vazdakrat - uvijek, svaki put

vazdakrat - uvijek, svaki put

vazdi - svuda, svagdje

vazdi - vazda, uvijek; svuda

vazdi - vazda, uvijek; svuda

vazeti - uzeti

vazeti - uzeti

vazeti - uzeti

vazeti - uzeti

vazeti (prez. vazmu i vazmem) - uzeti

vazeti (prez. vazmu i vazmem) - uzeti

važgati - užgati, upaliti, spaliti

vazimati - uzimati

vazimati - uzimati

vazmen - uskrsni

vazmi - v. vazeti

včera - jučer

včera - jučer

včera - jučer

včiniti - učiniti, načiniti

včiniti načiniti - dati načiniti

vdati se - predati se, pokoriti se

vdil - neprestano

vdož - uzduž

ve - li, ded, daj, baš; riječca za isticanje

ve - ove

ve - riječca s najrazličitijim značenjima: li, daj, baš

ve - riječca s najrazličitijim značenjima: li, daj, baš

već - više

već - više

več - više

več - više

več - više

več - više

več - više

več - više; nego, već

već odn. veće - više; nego

već odn. veće - više; nego

već(e) - više

več(e) - više

već(e) - više, jače

več, veče - više

većati - vijećati, pretresati

veće - više

veće - više

veće - više

većekrat i većkrat - češće, često

večer - uvečer

večeriti se - mračiti se

večiti - povećavati

večkrat - više puta - često

večnom ognje = v večnom ognje - u vječnom ognju

ved, vedene, vedihu - v. vesti

vedahna - stara, ofucana

vede - ta

vedriš, vjetar koji razvedruje

veja - grana, hvoja

věk - svijet

vek - veće, više

vekivečni - vječni

vekivečni, vekvečni - vječan

vekivekoma, vekvekoma, vekveke - vječno, uvijek, zauvijek

vekom - zauvijek

vekovečen - vječan

vekši - veći

vekši - veći

vekši - veći

vekvečni - vječni

vekvekoma - zauvijek

Vela vrata - mjesto na Kvarneru

vele - veoma

vele - veoma, mnogo

Velebić - Velebit

velekrat - često, često puta

Veli Tabor - Veliki Tabor, srednjovjekovni dvorac-tvrđava u Hrvatskom zagorju

velîdo, vele

velikem glasom - u sav glas

velju - velim, kažem

velkomešnjak, kolovoz, august, mjesec Velike Gospoje

velmi - veoma

velmi - veoma

velmi - veoma, vrlo

velmi - vrlo, veoma

vem - ta

venac - vijenac

venček - vjenčić

vendar - ipak

vendar - ipak

vendar - ipak, ali

venec - vijenac

venec dreva - krošnja drveta

venjati se - gegati se

venj'c - vijenac

Venus - Venera, rimska boginja ljepote i ljubavi; planeta Venera

Venus - Venera, rimska božica ljepote (grč. Afrodita)

Venus - Venera, rimska božica ljubavi (grč. Afrodita)

Venus - Venera, starorimska božica ljubavi i ljepote

ver (tal.) - istinit, istinski, pravi

ver(a)s (lat.) - stih

vera - prsten; vjernost

vera - vjera

veran - vjeran; vjernik

veras (lat. versus) - stih

veras (lat.) - stih

veras (lat.) - stih

verbuvanka, pjesma koja se pjeva kada se verbuju plaćenici, novaci i vojnici uopće. Od njemačkog: werben

verči (prez. veržem) - baciti; zabaciti

verh - iznad - nad

veriga - ogrlica; lanac

verl - marljiv, vrijedan, radin

verlo - vrlo

verno - vjerno

vernost - vjernost

vernuti se - vrnuti se, vratiti se

verovati - vjerovati

versi (lat.) - stihovi

verstan - sličan; jednak

vertal - vrt

vertal - vrt

vertlarija - vrtlarska vještina

veruga - lanac

veruvani žitkapisec, naturalistički opisivač života, vjeran, vjerodostojan kroničar svog vremena

verviti - skupljati se

verzotoč, stihotvorac

verzuš (lat.) - stih

verzuš, stih. Od latinskog: versus

ves - sav

ves - sav

ves - sav

ves (gen. i akuz. vsega) - sav

ves, selo. Nova Ves zagrebačko kaptolsko predgrađe

ves, vsa, vse - sav, sva, sve

ves, vsa, vse - sav, sva, sve

ves, vsa, vso - sav, sva, sve

ves, vsi - sav, svi

vesak - ljepilo

vesak - ljepilo

vešča, vještica

vešerica - pralja

vesiti - biti vezan

Vesna - staroslavenska boginja proljeća

Vesna - staroslavenska božica proljeća i mladosti

vesper (lat.) - večernja (služba božja)

Vesta - starorimska božica domaćeg ognjišta

vestalka - čuvarica hrama starorimske boginje ognjišta Veste; vječna djevica

vesti - voditi

vetak - ovako, tako; vete - ovaj, taj; veto - ovo, to; vetoj - u ovoj, u toj

vete - ovaj

veter - vjetar

vetr - vjetar

vetraci - vjetrići

Vetranović je bio u samostanu izvan grada (Mljet, Sv. Andrija).

vezda - sad, sada

vezda - sad, sada

vezda - sad, sada

vezda - sada

vezda - sada

vezda, sada

vezdaj - sad

vgajati - ugađati

vgajati - ugađati

vgodan - ugodan

vgoditi - ugoditi

vgodno - ugodno

vgrešenje - pogreška; griješenje

vgrešiti - sagriješiti

v'gsnit - ugasnuti

vi - v. viti

vi - v. viti 1.

vi - vam, vama (kao dativ), vas (kao akuzativ)

vi - zna (v. viti)

viće - vijeće

vičnji - vječni

vid i vide - baš, istina je

videti se - činiti se; meni vidlo se - meni se pričinilo

vidin'je - viđenje, pogled; gledanje, razmatranje

vidit - viđen, ugledan, poštovan

viditi - 1. vidjeti; viju (viđu) - vidim; vij (viđ) - vidi!; vijaše - viđaše; viditi se - činiti se, izgledati; 2. vjedjeti, znati; viju i vim - znam; vij - znaj

viditi - 1. vidjeti; viju (viđu) - vidim; vij (viđ) - vidi!; vijaše - viđaše; viditi se - činiti se, izgledati; 2. vjedjeti, znati; viju i vim - znam; vij - znaj

viditi (se) - vidjeti, pogledati, ugledati, spaziti; viditi se - činiti se

vij - v. viti 1.

vijahu, vijaju , vijaše, vije, viju - v. viditi (se)

vijati - zavijati

vijati (se) - viđati, gledati, činiti se

vijati se - lebdjeti, nadlijetati, lutati

vije -v. viti

vijek, vijeku - uvijek; uz negaciju - nikad

vijem - v. viti

vijem - znam (v. viti)

Vijenac groba = rub groba = Rand.

viju - znam (v. viti)

vik - ikad; uz negaciju: nikad

vik - uvijek

vik - uvijek, ikad; s negacijom - nikad

vik - uvijek; (uz negaciju) nikad

vik - vijek; pri vika - odvijeka, oduvijek; va vik vikom - u vijeke vjekova

vik - vijek; vas vik - uvijek

vik(u) - uvijek

vik, vijek - uvijek; uz negaciju - nikad

vik, vika - uvijek; uz negaciju - nikad

vik, vika, viku - uvijek; uz negaciju - nikad

vik, viku - uvijek; uz negaciju - nikad

vik, viku, vijek, vijeku - uvijek; uz negaciju - nikada

vik, viku, vijeku - uvijek; (uz negaciju) - nikad

viknuti se - naviknuti se

vikomnji i vikovnji - vječan, vječit, neprestan

vikovnji - vjekovni, vječni, vječiti

vikuvičnji - vječni

vikuviti - vječno

vîl - vilâ (gen. pl. od víla)

vil - vila, djevojka

vil - vila, djevojka

vil - vila, draga

vila - vila, djevojka

vila - vila; djevojka, ljepotica

villa (lat.) - vila, ljetnikovac

vilovati - biti nestašan, ludovati

vim - v. viditi

vim - v. viditi

vim - v. viti

vim - v. viti 1.

vim - znam (v. viti)

vim - znam; (od viti - znati)

vim - znam; ta, ipak

vim, vime - znam (v. viti)

vim, vime - znam (v. viti)

vimda - ipak

vimdar - ipak

vimo - v. viti 1.

vinac - vijenac

vindar - ipak

vinišće - vinograd

vinjaga - vinova loza

vinjage - vinske pjesme

vinjeta (franc.) - ukras u knjizi ili rukopisu u obliku sličice ili napisa

vinu- uvijek, neprestano

viola - 1. ljubica; 2. viola (glazbalo)

violica (lat.) - ljubičica

vipera (lat.) - zmija otrovnica

vir - izvor

vira - vjera, povjerenje; davši viru - povjerovavši

vira - vjera, uvjerenje; vjernost; biti u viri - vjerovati, misliti, biti uvjeren

vira - vjera, uvjerenje; vjernost; biti u viri - vjerovati, misliti, biti uvjeren

vira - vjera; dati viru - vjerovati (komu)

Virđilio - Vergilije, Publije Maron (70-19. pr. n. e.), rimski pjesnik; autor Eneide, Bukolika (Ekloga) i Georgika.

Virdžilije - Vergilije, Publije Maron (70-19. pr. n. e.), rimski pjesnik; autor Eneide, Bukolika (Ekloga) i Georgika.

Virdžilio - Vergilije, Publije Maron (70-19. pr. n. e.), rimski pjesnik; autor Eneide, Bukolika (Ekloga) i Georgika.

virenica - vjerenica, zaručnica

Virgil - Vergilije, Publije Maron (70-19. pr. n. e.), rimski pjesnik; autor Eneide, Bukolika (Ekloga) i Georgika. Upravo na ovo zadnje djelo, didaktički spjev o ratarstvu, odnose se riječi Hoteć zemlju težat, Virgili počni štit

virostovnik, virostovnik virostuje, virostuvati, bdilac, bdilac bdije, bdjeti. Madžarski: virrasztani

viš - v. viti

viš - znaš (v. viditi 2)

viš - znaš (v. viti)

višć - vješt; višće, vješto; višću činiti - naučiti, uputiti

Višegrad - dio Praga

višina - uzvišenost; visina, vrhunac; dostojanstvo

visk - vrisak

Visla - rijeka u Poljskoj

višnjina, višnjevo drvo, krošnje u voćnjaku višnjevom
visoka gospa - Katarina Zrinska

viste, viš - v. viti 1.

vistovit - svjestan

Vita nuova - prvo Danteovo djelo (1283-1292)

viti - 1. znati; 2. savijati

viti - znati

viti - znati

viti (prez. vim) - znati

viti (prez. vim, vijem, vime, viju) - znati

viti (prez. vim, viš, vi...) - znati

viti (prez. vim, viš, vi...) - znati

viti (prez. vim/vijem, viš, vi...) - znati

vitija, vitije - pjesma; palma

vitiznanec, poeta

Vitoš - planina u Bugarskoj

Vitruvije (70-25. pr. n. e.) - rimski arhitekt i graditelj; autor glasovitih Deset knjiga o arhitekturi

vivat terque quaterque beatus (lat.) - živio blaženik i treći put i četvrti put

vivat! (lat.) - živio!

Vivat, crescat, floreat (lat.) - Živio, rastao, cvao

Vivijana - ime zavodnice u više književnih djela

vjedinen - sakupljen; stavljen u jedno...

vjekušt - trajan, vječan

vjest se - ugristi se

vještački - znalački

vjeti - uhvatiti

vjeti - uloviti, uhvatiti, zarobiti

vjetric - vjetar

vkaniti - prevariti

vkaniti - prevariti

vkaniti - prevariti; vkanjuvati - varati

vkaniti (se) - prevariti (se)

vkanjivati - varati

vkanjuvati - varati

vkanlivost - prijevara

vkončati - okončati, završiti; uništiti

vkup - skupa, zajedno

vkupe - skupa, zajedno

vlačiti - vući

vlačiti - vući

vlačuga, žena koja se vuče preko plotova

vladan'je - vladanje, država, oblast

vladavac - vladalac, gospodar

vladavac - vladar, upravljač, glavar

vladika - gospođa

vladika - gospođa (plemenita roda)

vladika - gospodin, gospodar

Vladislav - poljski kraljević, sin Zygmunda III, koji je sa svojom vojskom u bitki kod Hoćima 1621. pobijedio tursku vojsku pod vodstvom Osmana II (tema Gundulićevog epa Osman)

vlagati se - podati se, utjecati se

Vlah - na otocima i na obalama Jadrana stanovnik predjela udaljenih od mora

Vlahija - Vlaška, južni dio Rumunjske, nekoć neovisna kneževina i turski vazal

vlas - vlast

vlas - vlast

vlas - vlast

vlašćih - vlastitih

Vlasi - Rumunji (?!); sveti Vlasi - sveti Vlaho, zaštitnik Dubrovnika

vlaški - hercegovački

vleći - vući

vlečó - vuku

vlesti - ući, unići

vlesti - ući, unići

vlići - ući

vloviti - uhvatiti

vloviti - uloviti

Vlta, Vltava - rijeka koja protječe kroz Prag

vmanj - loš, zao

vmehčati - umekšati; omekšati

vmeknuti se - umaknuti se, uteći

vmere - umre

vmertelni - smrtni

vmertelnik - smrtnik

vmestiti - smjestiti

vmiljeno (lat.) - ponizno

vmir - neprestano

vmirati - umirati

vmišati - umiješati

vmivati - umivati

vmreti - umrijeti

vmrknuti - omrknuti, potamnjeti, pomračiti se

vnemar staviti (zaverči) - zanemariti

vnogi - mnogi

vnogi - mnogi

vnogi - mnogi

vnogi - mnogi

vnogi - mnogi

vnogi - mnogi

vnogo - mnogo

vnogo - mnogo

vnogo - mnogo, jako; vnogokrat - često, mnogo puta

vnutar - unutra

'vo - evo

'vo - evo (elid. od ovo)

Voc-a = volak = volac = mali vol.

voci - voditelji

vodac - vodič

vogel - ugao

vogel, ugao

Vogerski orsag - Ugarska

voj - vođ, vodilja

voj - vođa

vojask - vojski

vojka - vodilja, voditeljica

vojnba - zadah, smrad

vojnica - bojišnica, mjesto bitke

vojnjav - smrdljiv

vojno - muž

vojno - muž, dragi

vojno - muž, suprug

vojno - muž, suprug

vojno - muž, suprug

vojno - suprug, muž

vojsk, vosak

volja - ili

voljiti - voljeti

volom odn. volovom - volovima

vomitorijum, prostorija za bljuvanje, bacanje. Od latinskog: vomare

vonjha, vonj, smrad

vonjuči - smradan

vordati - borati, gužvati, žuljati; miješati

voriti - varati

voriti (se) - varati (se)

vos - vosak

voščevati - željeti

vox populi (lat.) - glas naroda

vožgat - užgati, zapaliti

vozî - vozova

vposred - usred

vračati - gatati

vračiti - liječiti

vračiti - liječiti

vračstvo - lijek

vračstvu - lijek

vračtvo - lijek

vračtvo, lijek

vrag - neprijatelj

vragomlek, vrsta biljke

vrak - vrag

Vramec Antun (1538-1587), kanonik zagrebački, pisac kroničar, opozicionalac u stalnim sukobima sa zagrebačkom općinom, biskupijom i Kaptolom. Pop, pa raspop, oženjen, vječna nemirna lutalica po našim župama i javnim službama. Vidi:"Purgarija naša"

Vramec, Antun (1538-1587) - hrvatski kroničar

vraštvo - lijek

Vratnik - prijevoj na Velebitu kod Senja

vraziti - ubiti, zaklati

vrazivati - ranjavati

vražji ris - kolobar koji mora oko sebe nacrtati onaj koji se nada doživjeti neku čaroliju

Vrbnik - mjesto na hridinama otoka Krka, stari frankopanski grad o kojemu pjeva narodna popijevka Vrbniče nad morem

Vrbôska - Vrbovsko

vrći - metnuti, staviti

vrči (2. l. sing. imper. vrzi) - baciti; metnuti

vre - v. vriti

vre - već

vre - već

vre - već

vre - već

vre - već

vre - već

vre, već

vre, već, više

vred - odmah

vred i vreda - brzo, ubrzo

vred(a) - odmah, smjesta

vred(no) - odmah

vred, vreda - odmah

vrh(u) - iznad, ponad; o

vrh, vrhu - nad, ponad; o

vrići - baciti

vrići - vrći, vrgnuti, staviti

vrid - vrijed, bol

vrid - vrijed, bol, šteta

vrijati - vrijeđati

vrijed - ozljeda

vrimen i vrimenji - vremenit, prolazan; svjetovan, zemaljski

vrimenit - star, vremešan

vrimenovati - provoditi vrijeme, živjeti

vriti - vreti

vrl - opak, zao

vrl(i) - zao, opak

vrleši - vredniji, bolji

vrlina - zloća, okrutnost

vrnit - vratiti

vrnuti se - vratiti se

vrpa - hrpa

vrpa - hrpa, gomila

Vrpolje - selo u okolici Šibenika

vrtek - vrtić, baštica

vruć - revan, vatren, žestok

vrućak - vrelo, izvor

vruće - revno, vatreno, vruće

vrući - pril. prez. glagola vreti: goreći plamteći, hlepeći, čeznući ("I mnozi mogući vladavci svi rabe oholijom vrući da tebe porabe" U pohvalu grada Dubrovnika, st. 31, 32)

vrućina - revnost, žar, vrućina

vrućiti - grijati

vrućiti - grijati

vrulja -izvor

v's - sav

vsa - sva; sve

vsa - sva; sve

vsa - sve

vsagdar - uvijek

vsak - svaki

vsaka - svaka

vsaka - svaka

vsakdašnji - svagdašnji

vsaki - svaki

vsaki - svaki

vsaki - svaki

vsakoja(č)ki - svakojaki

vsakojački - svakojak, razan, različit

vse - sve

vse - sve

vse - sve

vse - sve

vse - sve; vsemi = z vsemi - sa svima

vse - sve; vsi - svi

vse, vsei - sve; vsi - svi

vseči - odsjeći, odrubiti

vsedil - stalno, uvijek

vsedilje - stalno, neprestano

vsegda(r) - uvijek

vsegdar - uvijek

vsegdar, vsigdar - uvijek

vsego - svega

vsejedno - svejedno

vsemoguč - svemoguć

vser - sve

vsevdil - stalno, neprestano

vshodni, istočni

vsi - svi

vsi - svi

vsi - svi

vsigdar - svagda, uvijek

vsigdar - uvijek

vsigdar - vazda, uvijek, svagda

vsigde - svugdje

vsigdi - svagda

vsigdi - svugdje

vsikud - svukud

vsred - usred

vstati - ustati

vteči - uteći

vteči se - uteći se, skloniti se

vtečišče - utočište

vtegnuti - uspjeti, poći za rukom

vtepsti se - okaljati se, uprljati se

vteti - oteti

vtikati - uticati, stavljati u

vtišiti - utišati, zatomiti, umanjiti

vtiskati - utisnuti

vtragliv - lijen; spor, trom; gadan, oduran; nemaran

vu - u

vu - u (prijedlog)

vu pervom vremene - nekoć, jednom

vud - ud

vudi (pl.) - udovi

vudriti - udariti

vudriti - udariti

vufati se - nadati se, pouzdavati se, ufati se

vufati se - uzdati se, pouzdavati se

vugibati se - sklanjati se, ugibati se

vuglen - ugljen

vuhlen - lažljiv, prijevaran, licemjeran

vuhliti - laskati, lisičiti, obmanjivati

vuhlovati - biti prijevaran, licemjeran

vuhnica, uška, dio ljudskog ili životinjskog uha

vuho - uho

vuhovan - varljiv, prijevaran

vuhovati - varati

vuhovati - varati

vuhovati - varati, biti prijevaran

vuhovit - prevaran, lukav

vuhovit - varljiv

vuhovni podhibnik - metafora za zrcalo: varljivi pokvarenjak.

vuhven - lukav, prijevaran

vujti - pobjeći, otići

vujti - pobjeći, uteći

vujti - uteći, pobjeći

vuk med nogami, upaljena, naribana koža među nogama

vukana - prijevara, laž

vukaniti - prevariti

vukrvavljen - okrvavljen

vukup - zajedno

vulica - ulica

vulje - ulje

Vulkan - rimski bog vatre (grč. Hefest)

Vulkan - rimski bog vatre i kovačke vještine (grč. Hefest)

vulogi, reuma, kostobolja, podagra

vuložlivec, reumatik

vumarati - umarati

vumekčati - smekšati, umekšati

vun - van

vun spustiti - izbaciti (tane iz lumbarde); vun vzeti - izvaditi

vun, vunka - van; vun zneti - izbaviti

vuna - vidi: zemelska vuna

vune - vani

vunka - van

vupanje - nada pouzdanje; vupati se - nadati se, pouzdavati se

vupanje - nada, pouzdanje, ufanje; vupati se - nadati se, pouzdavati se, ufati se

vura - ura

vura (njem.) - sat

vurazovati - ranjavati

vuš (mn. vuši) - uš

vusnuti - usnuti, zaspati

vusta - usta

vusta - usta

vusta - usta

vustnica - usnica

vutel, foraminosus, šupljikav (crvotočan)

vuz - uz

vuza - zatvor, uza, tamnica

vuzda - uzda

vuzduž - uzduž

vuzem - uskrs

vuzem, vuzemski, Uskrs, uskrsni

vuzeti glavu - skinuti glavu, pogubiti, smaknuti

vužgati - zapaliti

vzapiti - zavapiti, uzviknuti

vzdih - uzdah

vzelo me je na nje - prigodilo mi se [?], palo je na me [?], zapalo me

vzeti - uzeti

vzeti - uzeti

vzeti - uzeti

vzeti - uzeti

vzeti - uzeti; zauzeti

vzeti (1. l. sing. prez. vzame) - uzeti

vzeti (prez. vzemem) - uzeti

vziti - uzaći, ući

vžiti - užiti

vžiti se - užiti se, nauživati se

vžiti se - uživati; vži' se - uživaj, nauživaj se

vživati - uživati

vživati - uživati
W

Wawel - dvorac nekadašnjih poljskih kraljeva u Krakovu

wildeovski - prema engl. piscu Oscaru Wildeu, koji se povodio za modom, te i sam znao lansirati po koju modnu novost

wolność i oczyna (polj.) - sloboda i domovina

X

Xeres de la Maraja - pjesnički pseudonim Milana Begovića

Z, Ž

z - prij. s; iz

z - s

ž - s

z - s; iz; od

z kem - s kojim

za - za; sa

za - zbog, poradi (pored običnog značenja)

za me radi - mene radi

za nišće - nikako

zabadav - uzalud

zabav - zabit

zabav (gen.: zabavi) - zanimanje, posao; briga

zabava - uznemirivanje

zabaviti - prigovoriti, zamjeriti

zabit - zaborav

zabit - zaborav

zabit - zaborav

zabit - zaborav

zabiti - 1. zabiti, utući; 2. zaboraviti

zabiti - zaboraviti

zabiti - zaboraviti

zabiti - zaboraviti

zabiti - zaboraviti

zabiti - zaboraviti

zabiti (prez. zabim) - zaboraviti

zabiti (prez. zabudem i zabudu) - zaboraviti

zabiti (prez. zabudem) - zaboraviti

zabiti (prez. zabudu i zabudem) - zaboraviti

zabiti (prez. zabudu i zabudem) - zaboraviti

zabiti (prez. zabudu) - zaboraviti

zabiti (prez.: zabudem) - zaboraviti; zabiti se, zaboraviti

zabiti (se) - zaboraviti

zabiti (se) - zaboraviti

zabitje - zaborav

zabitje - zaborav

zabitje - zaborav

zabitljiv - zaboravan

zabivati - zaboravljati

zabivati - zaboravljati

zablejati se, zabuljiti se u nešto

zablen - zaboravljen

zabljen - zaboravljen

zablujen'je - zabluđivanje, zabluda

žabnjak, Ranunculus, močvarna biljka

zabranivati se - zabranjivati se

zabude - zaboravi

zabudu - v. zabiti

zaburmućen - obojadisan od burmuta, sitno samljevenog duhana koji se ušmrkava

zač - jer

zač - jer, zašto

zač - zašto

zač - zašto

zač - zašto

zač - zašto

zač - zašto, zbog čega; jer, budući da

zač - zašto, zbog čega; jer, budući da

zač - zašto; jer

zač - zašto; jer

zač - zašto; jer

zač - zašto; jer

zač - zašto; jer

zač - zašto; jer

zač - zašto; jer, budući da

začariti - začarati

začarivati - začaravati

začast - čest, počest

začati - začeti

začerlenjivati - pocrvenjivati

začeti - početi

začeti - zapjevati; začinjati - pjevati

začetje - začeće

zaći - zalutati, sići s puta

zaći - zalutati, skrenuti s puta, pogriješiti

zacić(a) - poradi, zbog

zacić(a) - poradi, zbog

zacić, zacjeć - radi, zbog

zacijeć - zašto

začinjati - pjevati

začinjati - pjevati

začinjati - pjevati

začinjati - počinjati

začinka - pjesma

zacjeć - zašto

zackniti - zakasniti

zad - odozada, straga

zad - straga

žadan - žedan

zadaždjeti - poškropiti

zadišati - zamirisati

zaditi - zapodjenuti, pokrenuti; zadati, nanijeti komu što

zaditi (prez. zadiju i zadijem) - zadjeti, staviti; zaditi mač - probosti; zaditi smart - ubiti

zadivati - zadijevati, uznemirivati, dirati

zadnica - stražnjica

Zadnji glasi - zvonjava za mrtvacem

zadnjom - zadnji put, posljednji put

zadoblenje - dobitak

zadosta - dosta

zadosti - dosta

zadosti - dosta, dovoljno

zadosti včiniti - udovoljiti

zadovoljan - dovoljan, dostatan

zadovolje - dovoljno, dosta, dostatno, dobro

zadovoljno - dasta, dovoljno; obilno

zadovoljno - dovoljno

zadružan - praćen, koji ima društvo

zadu - odozada, straga

zadubljivati se - zakopavati se

zadušiti - prigušiti

zadušiti - prigušiti

zagarliti - zagrliti

zagarljen'je - zagrljaj

žagati, piliti. U prenesenom smislu: hrkati. Od njemačkog: sägen

zagledati - ugledati; zagledati se

zagnati - izagnati, protjerati

zagnjiti - sagnjiti

zagoda - na vrijeme

zagoda - na vrijeme, pravodobno

zagoniti - odgonetnuti, pogoditi

zagoniti se - navaljivati

zagovoriti - prozboriti

zagranak - grančica, ogranak

zagrišiti - sagriješiti

zagrubiti - izgrditi

zagrubiti - ružno učiniti, zamjeriti se

zagubiti - pogubiti, ubiti

zagusiti - početi otimati, grabiti (kao gusar)

zahajati - zalaziti

zahajati - zalaziti

zahititi - odbaciti

zahititi - odbaciti; zabaciti

zahman - uzalud

zahman - uzalud

zahman - uzalud

zahman - uzalud, zaman

zahod - silaženje s puta

zahod - zalaz

zahod - zalazak, zalaženje, zapad

zahod, sunčen - zapad Sunca

zahoditi - skretati, silaziti s puta, lutati

zahoditi - zalaziti; ići za čim, baviti se; zahoditi u besidu - započinjati razgovor

zahoditi se - domoći se čega

zahotiti - zahtjeti

zahvara - greškom umjesto zakvara, šteta (Akad. rj.)

zaimati - uzimati u zajam

zain-oldi (tur.) - uzalud

zaiskivati - tražiti

zaisto - doista

žaja - žeđa

žaja - žeđa

zajac - zec

žajan - žedan

zajati (prez. zajmu i zajmem) - 1. zajeti, zauzeti; 2. uzajmiti

zajati se - početi, nastati

zajdnič - na kraju, konačno

zajec - zec

zajimač - kabao, vedro

zajmanje - grabljenje

zajti - izaći; zaći

zajti - otići, poći

zajti - zaći, ući

zajti - zaći; zajti u ljubav - ljubavno se naslađivati

zakaj - jer, budući da

zakaj - zašto

zake - zašto

zaklad - zalog

zaklad - zalog, obećanje, zavjet

žaklina, vreća, vrećetina. Od njemačkog: Sack

zaklop - posuda ili kutija u kojoj je nešto spremljeno, zaključano, skriveno

zaklop - sprava kojom se nešto zaklapa, zatvara; poklopac

zakon - brak; vjera

zakon - način

zakon - zakon, pravilo; određenje; običaj; izbor; stanje, položaj

zakratiti - uskratiti

zakratiti - uskratiti

zakrativati - uskraćivati

zakriknoti - uzviknuti, zazvati

zakriknuti - kriknuti, poviknuti, zavapiti

zakriknuti - poviknuti

zakriti - skriti; zakriti se - skriti se

zakrivati se - skrivati se

zal, zala, zalo - zao, zla, zlo (koji oblici također dolaze); žestok, nemio, neprijazan

zal, zala, zalo - zao, zla, zlo (koji oblici također dolaze); žestok, nemio, neprijazan

zalejati se - zaliti se

zalih - prevelik, premnogi, suvišan, zališan, izlišan; od zaliha - zališno, izlišno, nepotrebno

zalih - zalih, suvišan; nezgodan; zaliha besida - suvišan, nepotreban razgovor

zalijati - zalijevati

zaliniti - zalijeniti, ulijeniti

zališnja - suvišna (isp. zalih)

žalju - žalim

založaj - zalogaj, mamac

žaluvati - naricati, plakati; suze naj ti žalujem - zbog tvojih suza neka naričem (plačem)

žaluvati se - žaliti (zbog čega), kajati se

zaman - uzalud

zaman - uzalud

zaman - uzalud, uludo; zaman vrči - zanemariti, odbaciti

zaman (tur.) - uzalud

zaman i zamani - uzalud, bez svrhe

zaman(i) - uzalud; zaman projti - propasti

zaman(i) - uzalud; zaman projti - propasti

zaman, zamani - uzalud

zamani - uzalud

zamani - uzalud

zaman-stan'je - besposlenost

zameran - označen

zameran - sjajan, izvrstan

zamičivati - izbjegavati

zamijerati - ugledati

zamiran - divan, lijep, čudan

zamirati - promatrati, motriti, opažati; bilježiti; ispitivati; zamjerati

zamiriti - 1. opaziti; 2. zamjeriti, prekoriti, ukoriti

zamiriti - opaziti

zamiriti - primijetiti, zagledati

zamiriti - zapaziti, vidjeti

zamirljiv - poman, točan

zamitati - zabacivati; izbjegavati

zamjenit - uzajaman

zamjeran - naočit, krasan

zamjerno - divno, lijepo; čudno

zamnijeti - odjeknuti

zamore - zamorje, kraj preko mora, tj. Italija

zamoršćica - vrsta smokve

zamotan - zapleten, zamršen

zamotavka, zapletaj

zamrijeti - umrijeti

zamučati - prešutjeti

zamuditi - propustiti (vrijeme, priliku), zakasniti

zamuditi - zakasniti, promašiti

zamuž peš - poći ćeš za muža, udat ćeš se

zanerati - zaglibiti

zaniti se - pouzdati se

zanjedarje, zanidarje - njedra

zanjoriti - zaroniti

zanka - zamka

zanoftica, kukec, gnojna upala ispod noktiju

zanoriti - zaroniti

zanoriti - zaroniti

zanoriti - zaroniti

zapačati - spriječiti, onemogućiti, smetati

zapahati, zavijoriti se

zapeljati - odvesti, uvesti

zapeljati - odvesti; zavesti

zapeljati - zavesti; odvesti

zapeljuvati - zavoditi, odvoditi

zaperdnuti - pustiti vjetar

zapere - zatvori

zapiniti - zapjeniti

zapirati - zatvarati

zapjeti - zapjevati

zapopati, slijepiti popom. Od njemačkog: Pappe, gusta mješavina od brašna i vode

zapovrnuti - ponovno započeti

zapratiti - otjerati, prognati

zapreti - zatvoriti

zapreti - zatvoriti

zapreti (part. pas. zaprt) - zatvoriti

zapriti (prez. zapru i zaprem) - zaprijeti, zatvoriti; zapriše - zatvoriše

zapriti (se) - zatvoriti (se)

zaprliti - zapuhati

zaprve - isprva

zapuhnuti - puhnuti; zatrubiti

zapuščati - prepuštati

zapuziti - zaći

zar (tur.) - vanjska odjeća muslimanki; zavjesa, zastor

žarati - podsticati žar

zarčiti - pažljivo promatrati, zuriti, uporno gledati

žarcuvati se, žarčuvati se - otkupiti se

žardin (tal.) - vrt, perivoj

zareznik - kukac, insekt

žarlost - proždrljivost

zarno - zrno

zarok - zavjet, obećanje

žarovit - pun žara

zaručiti - odlučiti

zaruki - zaruke

zaruti - zarevati

zasad - grančica, mladica; šiba koja se cijepi

zašal - v. zajti

zašeptati - zašaptati

zasesti - postaviti zasjedu, stati u zasjedu

zasiniti - zasjeniti

zaskókat - zapomoći, zajecati

zaškraban, zakrabuljen, zakrinkan, maskiran

zaslipiti - zaslijepiti

zasloniti se - skriti se, zastrijeti se, pokriti se

zasluženje - zasluga

žasnutje - užas, užasnutost

zasretiti - sresti

zastanak - sastanak

zastati - susresti, sastati; naći; zastati se - sastati se

zašto - jer

zašto - jer (isp. zač)

zašto - jer (isp. zač)

zastupati se - zaslanjati se, braniti se, štititi se

zastupiti - obraniti, zaštititi

zasve - iako

zasve - ipak

zasve - ipak; zasve da i zasve jer - unatoč svemu što, premda

zasve - unatoč tome što, ipak, iako, premda

zasve da - premda, mada

zasvijetiti - zasvijetliti

zasvititi - zasvijetliti

zat' gospoda tlaku jemlju.

zatarti (se) - zatrti (se)

zaterti - zatrijeti

zatočnik - bojnik, borac, junak, vitez

zatočnik - junak; pobornik; borac u dvoboju

zatoj - zato, stoga

zatrajati se - zadržati se

zatraviti - očarati

zatraviti - opčarati, opčiniti

zatravljen - začaran

zatravljen - zaljubljen, očaran

zatrujen - zatruđen, utruđen, umoran; ostavljen, zabačen, odbačen

zaudriti - zapahnuti, omamiti (mirisom)

zaufivati - povjeravati

zaupiti - zavapiti

zavarći se - zabaciti se

zavarnuti - zavrnuti, prevrnuti, preokrenuti

zavarnuti se - zavrnuti se, vratiti se

zavdati - zadati, nanijeti

zavdavati - zadavati

zavećati se - zavještati se, zavjetovati se, zareći se; namjenjivati, obećavati

zavećati se - zavjetovati se

zaverči - zabaciti

zaverči, zavergnuti - odbaciti; izgubiti

zavernutje - povratak

zaveršenje - kraj, svršetak

zavesti - odvesti

zavez(a) - obveza

zavezan - obvezan

zavidost - zavist

zavijati se - zamatati se

zavijevati - zavijati

zavikal - navikao

zavitati se - zavjetovati se

zavjeti - obuzeti; zauzeti

zavjeti - zauzeti, osvojiti

zavoditi - voditi amo-tamo

zavračivati - vraćati se

zavrček, zametak u ženskoj utrobi

zavrići se - oploditi se, začeti

zavsim(a) - sasvim

zavusnuti - usnuti, zaspati

zavuspiti - uspavati

zazavati - zazivati, zvati

zažeti - zaklopiti, zatisnuti

zažgati - zapaliti

zažigati - paliti

zažimati - stezati

zazriti - zapaziti

zazriti (prez. zazru i zazrem) - zamjeriti, osjetiti zazor

zazriti (prez. zazru i zazrem) - zamjeriti, osjetiti zazor

žban - drveni sud za tekućinu

zbantovati - smetati, uznemiriti

zbantovati (mađ.) - ometati, uznemirivati; omesti, uznemiriti

zbatriti, ohrabriti. Od madžarskog: bátor

zbaviti - izbaviti

zbaviti - izbaviti; izgubiti; zbaviti se - izbaviti se

zbavljati - trpjeti, snositi

zbetežati, oboljeti. Od madžarskog: beteg, bolest

žbir, plaćeni doušnik, uhoda

zbirati - izabirati; zbrati - izabrati

zbirati - izbirati

zbirati - sabirati

zbirati - skupljati

zbit - izbijen, pretučcn

zbljusti (prez. zbljudem) - sačuvati

zbljusti (prez. zbljudem) - sačuvati

zbljusti se (prez. zbljudem se) - sačuvati se

zblodtti - smutiti, pobrkati

zbrati - sabrati, skupiti

zbrojiti - izbrojiti

zbučiti - postati bučan

zbudil - probudio

zbuditi - probuditi; zbuditi se - probuditi se

zbuditi se - dogoditi se

zbulan, čovjek žigosan, zapečaćen, označen znakom sramotnim kao bludnik, krivac, tat, grešnik. Od latinskog: bullare, pečatom žigosati, pečatiti

zburkanje - nemir, uzrujavanje

zda - sada

zdahnuti - uzdahnuti

zdaj - sad

zdaj - sad

zdaleče - iz daleka

zdalka - daleko

zdalka - izdaleka

zdati - zadati, dati; sagraditi

zdavati - davati, odavati

zdavati - davati, odavati

zdaviti - zadaviti, ubiti

zdavna - odavno

zdavnja - davno

zdě, zdi - ovdje

zdehnenje - uzdah, uzdisanje

zdehnuti - uzdahnuti

zdeličar, čovjek koji živi na tuđem kruhu

ždenuti - dognati

zderžanje - opstanak

zderžati - držati; izdržati; održati; sačuvati; sadržati, imati; zadržati; uskratiti; zderžati se - ustrajati; ponašati se

zderžavanje - suzdržavanje, sustezanje

zderživati - držati - zadržavati

zdežman, desetkovan

zdičiti - proslaviti

zdigani - uzdizani, uzdignuti

zdigati - dizati

zdigavati - dizati

zdigivati - podizati

zdihavanje - uzdah, uzdisanje

zdihavanje - uzdisanje

zdihavati - uzdisati

zdihavati - uzdisati

zdihavati - uzdisati

zdihavati - uzdisati

zdihavati - uzdisati

zdihivati - uzdisati

zdiliti - podijeliti

zdivati - činiti

zdivati - metati - stavljati

zdivljati - podivljati

zdizati - podizati

zdravje - pozdrav, pozdravlje (pored običnog značenja; takvo se značenje može pretpostaviti iz stiha: "Zdravje tebi ovoj šalju sin Prijama, kâ zdravje i pokoj moreš mi dat sama", gdje su dva različita značenja iste riječi sasvim očita [Pariž Eleni, st. 1, 2]) (B. Klaić)

ždrempavec, čovjek nažderan, nepokretan, debeljko

zdrepati, zgaziti, zdrobiti

ždrib - rod, stališ, vrsta

zdrišiti - odriješiti

zdrsnuti se - trgnuti se

zdrušiti se - skrušiti se

združan - v. zadružan

zdruzgati, zgaziti, spljeskati

združiti koga - sastati se s kim; činiti nekom društvo, pratiti

združiti koga - sastati se s kim; činiti nekom društvo, pratiti

zdržati - sadržati; uzdržavati

zdržavati - pridržavati, održavati

zduha - duha, miris, vonj

zdvignuti - uzdignuti

zdvizati se - uzdizati se

zdvojavati - zdvajati

zdvora - izvana

ze - s, sa

ze - s, sa

zebran - izabran

zebran - odabran, odličan, slavan, plemenit

zebrati se - sabrati se, skupiti se

zefir (grč.) - topli blagi vjetar; lahor, vjetrić

žeja - žeđa

žeja - želja

žejan - žedan

žejati - žeđati

Žejni - žedni

zejtin (tur.) - ulje

zeksleksiravati, stavljati na temelju previšnjeg dopisa bečke carske kancelarije ustav i sve ustavne odredbe izvan zakonske snage. Od latinskog: ex lex

žela - želja

zelenit - zelen

zelenko - konj sive, zelene boje

želina - željene stvari, ono što je željeno

želin'je - želja

želin'je - želja, požuda

želizan - željezan, od željeza, čvrst, jak

željan - lijep, drag, mio

željar (njem.) - slobodni kmet, slobodnjak

zel'je - bilje

zel'je - bilje

zel'je - bilje

zelje - trava; povrće

željno - lijepo, osjećajno

želud - žir

želud - žir

želud, žir

želva, kornjača

zemaljstvo - kopno

zemelska vuna - [?]

zemljak - poljoprivrednik, seljak

ženih - zaručnik

Zenova - Genova

žentil (tal. gentile) - fin, otmjen, plemenit

zenuti - cvasti, cvjetati

zenuti - cvjetati, pupati

zenuti - klijati, nicati

zenuti - klijati, zelenjeti se

zenuti - pognati, prolistati

zenuti - prolistati, pupati, cvasti

zenuti - pupati, cvasti

žepito - vrsta krzna

žerak - gorak

žerati - žderati

zere - malo

žeriše - v. žriti

žerjav, ždral

zescati se, pomokriti se

zeslim - nedovoljno jasna riječ; možda: stolica (njem. Sessel)

zesresti - susresti, sastati

zestati se - sastati se

žestočina - žestina

zeti - uzeti

zevsema - sasvim

zevsema (kajk.) - sasvim

žežćje - žešće

žežin (lat. jejunium) - post, posni dan; žežin činiti - postiti

žežinati - postiti

zeznati - saznati

zezvati - sazvati

zezvedavec, radoznao

zgajati - pogađati; zgajati se - događati se

zgajati - ugađati (isp. zgoditi); zgajati se - događati se, zbivati se

zgajati se - događati se

žganica - rakija

žganje, žganica, lomača i rakija pečena

zganjka, zagonetka

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odzgora

zgar, zgara - odozgo

zgara - odozgo

zgerbaviti se - izbrazdati, naborati

zgerljivati - grliti

zgibal, zgibla, zgiblo (inf. zginuti) - nestati, propasti

zgibati - nestati, propasti

zgibati - pogibati; zgibati se, uklanjati se

zgibica, zglob

zgingavanje, slabljenje uslijed bolesti

zginuti - izginuti

zginuti - nestati

zginuti - nestati, poginuti, propasti

zginuti - poginuti; nestati

zginuti - propasti, izgubiti se, nestati

zginutje - pogibija; nestanak

zgizdati se - uzoholiti se

zgizditi - uzoholiti se

zgizdivati - oholiti se

zgled - pogled

zgledati - izgledati

zgledati - promotriti, uočiti

zgnesti - zgnječiti, stisnuti

zgodati se - dogoditi se

zgodati se - dogoditi se, zgoditi se, desiti se

zgoditi - dogoditi se; pogoditi; zgoditi se - dogoditi se

zgoditi - ugoditi

zgoditi - ugoditi

zgoditi - ugoditi; isp. sgoditi

zgodivati - događati se; zgodivati se - događati se

zgođivati - v. zgodivati

zgon - naganjanje, strka, vreva

zgoniti - goniti, nagoniti, tjerati u hrpu, zbijati

zgor i zgori - odozgo

zgoriti - izgorjeti

zgornica - gospodarica

zgovarati - razgovarati se

zgovor - razgovor

zgovoren'je - razgovor

zgovoriti - izgovoriti, izreći; opravdati, ispričati

zgovoriti (se) - dogovoriti

zgrajen - izgrađen, sagrađen; moje je srdašce s pelinom zgrajeno - moje je srce puno pelina, gorčine

zgriha - grijeh, prijestup

zgrišati - griješiti

zgrišen'je - grijeh, pogreška, prijestup

zgrišivati - griješiti

zgrišivati - griješiti

zgrubati - postajati grub, grubjeti

zgubiti - izgubiti; pogubiti; zgubiti divstva glas - izgubiti djevičanstvo

zgubiti - izgubiti; pogubiti; zgubiti se - izgubiti se

zgubiti - pogubiti

zgubiti - satrti, uništiti; pogubiti

zgubiti - uništiti, upropastiti; pogubiti

zgubiti divstva glas - izgubiti djevičanstvo

zgubivati - gubiti

zgublenje glavno, amissio capitis, smrtna kazna, gubitak glave

zgubljen'je - gubitak

zgudi (slov. knjiž.: zgódaj) - rano

ži mi - živ mi (bio)

ži ti - živ ti (bio), tako ti

ziahotiti - poželjeti

zibača, zipka

zibati, njihati, ljuljati

zibelj, zipka

zibrati - izabrati

zic, sjedalo na kolima. Od njemačkog: Sitz

ziči (prez. zidem - izađem) - izaći

zidaněca - klijet, pivnica

Židovin - Židov

žigant - gigant, gorostas, div

zigrati - igrati se

zijak, prodavati ili kupovati zijake. Kerempuhovska, frkljevačka fraza za blesavo ljenčarenje i zurenje u nekog tko je isto tako zinuo te se čudi papinoj mački

žiliti se - mučno živjeti, mučiti se u životu, naporno raditi, truditi se, nastojati, naprezati se

žilj - ljiljan

žilj - ljiljan

žilj - ljiljan

žilj (tal. giglio) - ljiljan

zimljičavec, zimljičavka, grozničavac, grozničavka

zimni - zimski

zimolezina, zimzelen

žing (prema tal.) - cink

žipon (fanc.) - podsuknja

žirni - koji se hrani žirom (stoka)

žirovina, daća, koja se plaća na žir

zis mene - od mene

Žiška, Jan (1370-1424) - vođa husita, češki nacionalni junak

ziskavati - zahtijevati, tražiti; kukati (za nečim)

ziskavavec, istraživač

ziskivati - istraživati

žitak - žito, hrana

žitak - život

žitca - žica

žitek - usjevi žita

žitek - život

žitek - život

žitek - život

žitek - život

žitek - život

žitek - život

žitek, može imati značenje: život, a također i žito

ziti - izaći

ziti - izići

ziti - izići

ziti - izići; naprvo ziti - suprotstaviti se

žiti - živjeti

žiti - živjeti, boraviti

ziti (3. l. sing. prez. zide; part. perf. f. zešla) - izići

žitije, žitje - život

žitje - život

žitkapisec, životopisac, biograf, kroničar

žitkoča - žitkost, životnost

ziv - poziv

Živana - (također i Živa) staroslavenska boginja Zemlje

Živana, Živa - predstavnica Zemlje; plodna, bujna i podatna porodilja; za nju se otimlju ljetna i zimska božanstva, i zbog nje se vodi borba između njih

živin'je - življenje, život

živin'je - življenje, život

živin'je - život

živlenje - život

živlenje - život; do živlenja moga - do kraja mog života

zivnuti - zovnuti, zazvati

živodivstvo - preljub

život - tijelo

život - tijelo

život - tijelo (pored običnog značenja)

život - tijelo (pored običnog značenja)

život - tijelo; trup

živsti (živem) - živjeti

žižak - žižak, crv u žitu

zižgivati - spaljivati

ziznati - saznati

zkersnuti - uskrsnuti

zlahkotenje, olakšanje

zlamen - znak

zlamen - znamen, znak

zlamen - znamen, znak

zlamen - znamen, znak

zlamen - znamen, znak

zlamen - znamenje, znak; boja

zlamenit - znamenit

zlamenje - znak

zlamen'je - znak

zlamen'je - znak

zlamen'je - znak

zlamen'je - znak

zlamen'je - znak, znamen, znamenje

zlamenje - znamenje, znak

zlamen'je- znamen, znak

zlamenovati - blagosloviti, prekrižiti, prekrstiti, tj. označiti znamenom križa

zlamenovati - označivati; značiti

zlat - zlatan

zlat - zlatan
zlatna ostruga - vrsta visokog papinskog odlikovanja.

zlatna pest - novac, mito

zlatoper, galantan čovjek, gospodska danguba, fićfirić

žlč - žuč

zleči - izvući

zled - zlo

zled - zlo

zled - zlo

zled - zlo

zled - zlo

zled - zlo

zled - zlo

zled - zlo

zled - zlo, zao udes, zla kob, nevolja, nesreća

zled - zlo, zao udes, zla kob, nevolja, nesreća

zled - zlo, zlo djelo, šteta

zled - zlodjelo

zledno - zlo, kobno

zlejati - izliti

zlejati se - izliti se

zletavati - polijetati

zleteti - poletjeti; sletjeti

zličiti - izliječiti

zlijediti - ranjavati

zlivati - izlijevati, prolijevati

zlizan (čak.) - izlizan

zlje - zlo

zlobiv - zao, pun zla

zloćud - zloćudan, opak, podmukao

zlodej, zločinac, nečist duh, đavo

zloglašati - klevetati, ogovarati

zlomiti - slomiti

zlostar - staro čeljade, (zao) starac

zlovaran - zao, pokvaren

zlovoljan - žalostan

zlovoljiti - žalostiti

zložan - složan

zložnost - sloga

zmagati - uzmoći; pobijediti

žmah, tek, okus. Od njemačkog: Geschmack

žmahen (kajk.) - dobar za jelo, ukusan

zmajnkanje - nestanak

zmajnkati (tal.) - propustiti; ponestati

zmajnkivati - propuštati; ponestajati

žmanje - mig oka

zmed - između

zmed - između

zmeđ - između, među

žmehak - težak

žmehko, teško

zmeknuti se - izmaknuti se, pobjeći

zmerviti - smrviti

zmerzlina - smrzavica

zmerznuti - smrznuti se

zmetati (prez. zmečem) - pometati, mesti; nabacati

žmigavec, čovjek okretan kao sljepić

zmirom - neprestano, stalno

zmirom - stalo, neprekidno

zmisliti - izmisliti, izumjeti; pomisliti; zmisliti se - sjetiti se

zmisliti se - sjetiti se, sjećati se (pored običnog značenja: izmisliti)

zmoči - pobijediti, nadvladati

zmogučnost - mogućnost

zmoknuti - orositi (oči)

zmorem - v. zmoči

zmoriti - izmoriti, smoriti

zmožan - jak, moćan, silan

zmožan - moćan, snažan, silan

zmožen - jak, moćan, silan, snažan; zmožnost - jakost, moć, sila, snaga

zmožno - moćno, silno

zmožnost - jakost, snaga

zmožnost - moć, snaga, sila

zmožnost - moć, vlast, sila, snaga

zmožnost - moć, vlast; sila, snaga

zmožnost - sila, snaga, jakost

zmržnjen - smrznut

žmul - čaša

žmul - čaša

žmul, litra i pol, čaša, kupa

zmutnik - smutljivac; pobunjenik

znaličan - radoznao

znamenati se - križati se

znamenije - znamenje, znak

znamenje - znamen, znak

znamenuvanje, znak, simbol

znan - znan, poznat; znanac

znati; če se kaj tomu znaš - ako što o tome znaš, ako se u to razumiješ

znesen - uznesen

znesti se - izvući se

zneti - 1. snijeti, skinuti; 2. izbaviti, osloboditi

zneti - izvaditi, osloboditi

zneti - skinuti

znevarce - iznenada

znevarce - iznenada, neočekivano

znevarke - nenadano, iznenada

zneveriti - iznevjeriti; zneveriti se - iznevjeriti se

znevirivati - iznevjerivati

žnjut - but; goli žnjut - kost bez mesa

znobiti - nanositi zlo

znobiti - uništavati, zatirati, zadavati bol

znobiti - zlobiti, željeti zlo, činiti zlo, pakostiti, izjedati, kvariti, ocrnjivati, kaljati, blatiti, upropašćivati

znoj - 1. vrućina, sunčani žar; 2. muka, trud, napor (pored običnog značenja)

znoj - muka, trud, napor (pored običnog značenja)

znoj - vrućina, žega

znoj - znoj; vrućina

znovič - iznova

znovič, ponovno

znovinom - iznova

znuternja, nutrina, utroba

zô - zao

žolč, žolčen, žuč, žučan

žoldoš, plaćenik. Od latinskog: solidus, odnosno talijanskog: soldato, a i Madžari upotrebljavaju istu riječ: zsoldos

žoltar, psalam. Od madžarskog: zsoltár

zopet - opet

zopet - opet, ponovno

zornica - zora

zornice, rane jutarnje službe božje koje se služe prosinca mjeseca u zoru

zos, umak, sos. Od francuskog: sauce

zospet - opet

zovivati - zvati

zračan - sjajan, blistav

zraduvati se - obradovati se, razveseliti se

žranje, žderilo, jestvine, jelo, hranjenje u pogrdnom smislu

zrast - uzrast, struk

zreči - izreći

zreći - izreći, iskazati

zreči - izreći, iskazati

zredeti - saznati, znati

zrenik - obzor, horizont

zrenuti - izagnati

žreti - žderati, gutati

Zrinović - Zrinski

Zrinovići - Zrinski

Zrinski, Jure - hrvatski ban Juraj Zrinski (1622-1626), otac braće Nikole i Petra; prema predaji, dao ga je vojskovođa Wallenstein (1583-1634), vrhovni zapovjednik njemačke vojske u tridesetogodišnjem ratu, otrovati rotkvom (kod Palmovića "trovna povrtnica"); Šišić, međutim, piše: "On umre iznenada za vojne protiv Mansfelda u Požunu (18. decembra 1626) u 28. godini. Već su suvremenici šaputali da je "otrovan rotkvom", ali za to nema nikakvih dokaza."

žriti - žderati

zrok - uzrok

zrok - uzrok

zrok - uzrok

zrok - uzrok, razlog

zručati - izručivati, predavati

žuberiti - pjevati (o pticama)

žuberiti - žuboriti, žamoriti

žuberiti - žuboriti, žamoriti

žuberiti - žuboriti, žamoriti

zublja - bakla

zublja - baklja

zučati - zvučati, zvoniti

zučiti - svirati, zvučiti

zučiti - zujiti

Žudij - Židov

žudijeli - Židovi

žudinski - židovski

žuhkek - gorak

žuhkek - gorak

žuhkek - gorak

žuhkek - gorak

žuhkost - gorkost, gorčina

zuk - zujanje, zuka, zučanje, neugodan glas

zuk - zvuk, glas, napjev

žulencija, medalja

žulizija - zastor

zulum (tur.) - nasilje, teror

zulumćar (tur.) - nasilnik, tiranin

žumboriti - cvrkutati, žagoriti

župiti se - rodjeti, ploditi; sazrijevati

žurivo - žurno

žurnal (franc.) - dnevnik, dnevne novine

žutak - žuhak, gorak

zutra - sutra

Zuzurića Cvijeta - Cvijeta Zuzorić (1552-1648), najglasovitija žena hrvatske renesanse; premda sama nije pisala, bila je obrazovana; o njoj je pjevalo desetak dubrovačkih petrarkističkih pjesnika (Monaldi, Gučetić, Zlatarić, D. Ranjina...), ali i Torquato Tasso i Cesare Simonetti; živjela je u Anconi u Italiji

zvaditi - izvaditi; dovesti, izvesti

žvalavi mozulaš, čovjek pun čirova i žvala; gnjilotrb

žvalo - željezni dio uzde

zvaniti - zvoniti, ječiti

zvapiti - zavapiti

zvedati - saznati

žveglati, svirati u frulu, žveglu

zveličanje - spasenje

zveličenje - spas

zveličenje - spasenje (relig.)

zveličenje - spasenje (relig.)

zveličenje - spasenje (relig.)

zveličenje, uzdizanje, veličanje

zveličitel - spasitelj

žvenk - zvek, zveka

žvenkati, zveckati, zvoniti

žveplo, sumpor

žveplo, žveplen, sumpor, sumporast. Od njemačkog: Schwefel

zverči - zbaciti

zveršenje - izvršenje, ispunjenje

zveršiti - ispuniti

zveršivati - obavljati

zvertavec, prevrtljivac

zvest - svijest, sjećanje

zviranjek - izvor

zviranjek, vrelo

zvirar - lovac na zvijeri

zvirati - izvirati

zvire - zvijer

zvirina - zvijer

zvirje - zvijeri

zvirnji - zvjerinji

zvišati - uzvišavati

zvišiti - uzvisiti; zvišiti se - uzdići se, uzvisiti se

zvišivati - uzvisivati

zvisjati - zijevati

zviteziti, nadvladati nekoga, pobijediti

zvjedljiv - radoznao

zvjedljiv - radoznao

zvjeriti - zvjerati, nepomično gledati

zvjezdan - sunce

zvjezdar - zvjezdoznanac, astronom

zvlačiti - svlačiti

zvon - zvuk, glas

zvončac - zvončić (cvijet)

zvonček - zvonce, zvončić

zvonec, zvončec, zvonček, Campanula ranunculoides, vrsta biljke

zvoniti - svirati (prema tal. suonare)

zvoniti - zvoniti, zvučati, svirati

zvonjen'je - sviranje (prema tal. suonare)

zvračiti - izliječiti

zvun - izvan; osim