Make your own free website on Tripod.com

HOME

Povijesni šalabahter, glasilo za nastavu povijesti i europski odgoj, OŠ Knez Mislav, Kaštel Sućurac

 

ZANIMLJIVE PRIČE O GRČKIM BOGOVIMA

Naši novi suradnici Antonio Nevešćanin i Ivan Radović "iskopali" su zanimljive priče o grčkim bogovima. Kad se zaljubite možda vam pomogne Artemida i Afrodita, a kad pišete kontrolni Hermes. Tko zna?

Stari Grci bili su višebošci. Vjerovali su da njihovi bogovi žive na planini Olimp. Najvažniji su: Zeus, Hera, Atena, Ares, Apolon, Afrodita, Hermes. Svakom od ovih bogova Grci su se obraćali iz različitih razloga. Kao osvajači boga Aresa bi molili da ih iz bitke izvede žive i kao pobjednike.

Afrodita, božica ljubavi bi mladencima pomagala da njihova ljubav traje što dulje.

Uz olimpijske, podzemne i morske bogove i brojna niža božanstva nastupaju i heroji koji su po ocu ili majci božanskog podrijetla. Najpoznatiji su Heraklo, Tezej, Jazon, Ahilej i dr. U grčkim mitovima njihovi su bogovi donekle nalik našim svecima.

Hermes, sin Zeusa i Nimfe, bog pastira, stada i putnika, te krađe, lukavstva, govorništva, gimnastike i glazbe. Rimljani su mu dali vreću s novcem i izjednačili ga s Merkurijem. Naš sv. Nikola podsjeća na tog antičkog boga jer je i on zaštitnik putnika i pomoraca.

Zeus podsjeća na Jahvu jer je glavni među svim svecima na nebu.

Afrodita može podsjećati na Djevicu Mariju jer se obije brinu o ljubavi, zdravlju i sreći.

Bog sunca, zaštitnik pjesnika te glazbe, književnosti, brani siromašne i uzima bogatima, kao Robin Hood, je Apolon. Svi ga vole jer je zaštitnik istine. Kazuje volju Zeusovu. Stoga on podsjeća na našeg sv. Petra i proroka Izaiju koji brane od zla.

Artemida, božica mjeseca, Apolonova sestra blizanka, zaštitnica mladića i djevojaka spaja ih uz pomoć Afrodite te njihovoj ljubavi daje vječnost. Podsjeća na sv. Antu koji je zaštitnik djece, pravde i ljubavi.

Atena, veličanstvena i dostojanstvena božica, božica brodogradnje, ženskog ručnog rada, pokroviteljica istoimenog polisa, podsjeća na svece zaštitnike naših gradova sv. Duju u Splitu, svetog Vlaha u Dubrovniku, sv. Tripuna u Kotoru itd.

Heroj i polubog Heraklo proslavio se svojim djelima, snagom i pravdom. On se kao lik iz prastare bajke suprotstavlja zlu i pomaže dobro. Mnogima je bio i još uvijek je uzor. No nije grčka religija bez zla.

Bog rata Ares zapravo je zli demon koji među ljudima stvara nemir i rat. Voljeli su ga samo zločinci. Atena i Heraklo su se suprotstavljali Aresu.

Iako se vjera starih Grka razlikuje od Kršćanstva neke su stvari slične ili čak iste. Grci su slavili svoje blagdane i bogove kao što mi slavimo Uskrs, Božić i druge. S kultom nekih bogova bile su povezane i javne igre (Zeus, Apolon, Posejdon).
Od svega dakle, valja nam izbjegavajti Aresa i njegove sljedbenike.

 

Da li je politeizam duboko ukorěnjen u ljudskoj prirodi ili mi se samo čini?

Da li je monoteizam uopšte postojao u istoriji?

Da li je Starozavetni bog Jahve jedini monoteistički bog?

Da li su jedino Jevreji kao narod skloni stvarnom monoteizmu?

Da li je uvođenje svetaca u hrišćanski panteon kršenje Božje zapověsti: Nemoj imati drugih bogova i idola osim mene?

Da li su Antonio i Ivan svěsni da ako povežu ove dvě premise dobijaju "jeretički" zaključak?

(a) Stari Grci bili su višebošci i

(b) njihovi su bogovi donekle nalik našim svecima.

Zaključak: naša je religija donekle višebožačka.