Make your own free website on Tripod.com

 

Adolf Bratoljub Klaić

Zagreb, 1942

 

KORIENSKO PISANJE

 ZAGREB, 1942

PRIREDIO I IZDAO
HRVATSKI
DRŽAVNI URED ZA JEZIK
DRUGO IZDANJE
ZAGREB 1942

 

Ovu knjigu sastavio je uz suradnju članova Hrvatskog državnog ureda za jezik član Ureda
A. B. Klaić

 

"UNION" GRAFIČKO-NAKLADN1 ZAVOD D. D. — HEINZELOVA UL. 33

„Hrvatski službeni i književni jezik jest štokavsko narječje jekavskoga odnosno ekavskoga govora."
„Na hrvatskom se jeziku ima pisati po korienskom, a ne po zvučnom pravopisu."
Iz zakonske odredbe o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i o pravopisu.

U poviesti hrvatske knjige često se javlja pitanje, da li bi hrvatske rieči valjalo pisati onako, kako se izgovaraju (zvučni, izgovorni, fonetički pravopis) ili bi se u pisanju trebalo obzirati na njihovo postanje (korienski, etimoložki pravopis). Pitanjem izgovornog i korienskog pravopisa u našoj prošlosti bavio se osobito dr. Tomislav Maretić. (T. Maretić, Istorijahrvatskoga pravopisa latinskijem slovima, Zagreb, 1889.) On je ustanovio, da nema nijednoga hrvatskog pisca od Bernardina Splićanina (1495.) do Marijana Jaića (1833.), koji bi pisao sasvim izgovorno, odnosno sasvim korienski. Izgovornim su pravopisom, ustanovljuje Maretić, naši pisci pisali uglavnom onda, kada korien rieči nije bio lako uočljiv, na pr. pčela (bčela), gdje (kdje), zdrav (sdrav), zdenac (stdenac), a korienskim su se pravopisom služili osobito u složenicama, u tvorbi i u mienjanju rieči, na pr. obkoliti, šibka, vrabca (od vrabac), gdje su lako mogli osjetiti postanje pojedine rieči ili pojedinog oblika. Naši stari pisci bili su ipak više etimolozi nego fonetičari.

Korienski se pravopis uglavnom ogleda u čuvanju prvotnih, korienskih ili osnovnih suglasnika, a izgovorni u izjednačivanju suglasnika po zvučnosti i u izpadanju suglasnika iz nekih suglasničkih skupova, pa će za ovo naše razmatranje svakako biti od važnosti, da razgledamo, kako su to provodili naši stari pisci. Uzet ćemo prema spomenutoj Maretićevoj razpravi samo nekoliko suglasničkih skupova:

1. Skup bc — pc, na pr. vrabac, vrabca — vrapca, etimoložki piše 28 pisaca, a fonetički 2 (Kašić i Ančić).

2. Skup bh — ph, koji se javlja samo u složenicama, na pr. obhoditi — ophoditi, pišu svipisci etimoložki.

3. Skup bk — pk, koji se javlja u složenicama, na pr. obkoliti — opkoliti, te u riečirna kaošibka — šipka, ljubka — ljupka (od ljubak), pišu naši stari pisci dvojako: složenice pišulsvietimoložki, a primjere kao šibka, ljubka etimoložki pišu 32 pisca, fonetički 14, dok njih 9koleba pišući bk i pk.

4. Skup čb — džb, na pr. svjedočba — svjedodžba, etimoložki ima 11 pisaca, a fonetički njihtrojica.

5. Skup sb — zb, na pr. sbor — zbor, sbližiti — zbližiti, etimoložki piše 1 (Knezović), afonetički svi drugi. Osam pisaca koleba izme u sb i zb.

6. U pisanju skupa sd — zd isti je omjer kao i kod sb.7. Skup sg — zg, na pr. sgoditi — zgoditi, sgledati — zgledati, etimoložki ne piše nijedanpisac.

8. Skup tb — db, na pr. ženitba — ženidba, etimoložki piše 20 pisaca, fonetički 29, a 19 ih imaju oboje.

9. Skup tc — c, na pr. otca — oca, djetca — djeca pišu stari pisci dvojako: otca — ocaetimoložki 38 — fonetički 12, djetca — djeca etimoložki 12 — fonetički 59, oboje 11.

10. Skup zs — s, na pr. razstaviti — rastaviti, etimoložki 8, fonetički 27, oboje 54.

Ne će biti na odmet, da se ukratko zadržimo i na odrazu glasa ě, kako se on javlja kod naših starih pisaca. Puštajući po strani ikavce (čakavci, Bošnjaci, Primorci i Slavonci osim Leakovića) i ekavce (svi kajkavci osim Pergošića), u kojih je taj glas ,,i" odnosno ,,e", iekavci naši, Bokelji i Dubrovčani, pišu ga jednako za duge i kratke slogove, i to ovako: ie -25 pisaca, ije — 4 pisca, iye — 1 pisac, je — 10 pisaca, ye — 2 pisca, dok dvojica (Ranjina i Nenadić) razlikuju pismom dugo i kratko 6, pa za dugo pišu ie, a za kratko pišu je, upravo kaoi mi danas.

Osim toga vladala je me u našim starim piscima i velika nejednakost u grafici, pa su na pr. za naše današnje ć imali 22 znaka, i to: ceh, cehi, eh, ehi, chj, chy, ck, cki, cs, esi, k, ki, ky, tch,tehi, tehj, tchy, tj, tky, ty i još dva znaka s njemačkim oštrim s, a ni kod drugih znakova nije bilo mnogo bolje.

Nezgodnost ovakve pravopisne razkidanosti uvidio je Ljudevit Gaj. On je prvi uspješno uznastojao, da se stvori i uredi jedinstven pravopis, kojim bi se služili svi Hrvati (Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja poleg mudroljubneh, narodneh i prigospodarneh temeljov i zrokov, Budim 1830.). Gaj je naime, kako je poznato, proglasio štokavski ěkavski, ekavski) govor hrvatskim književnim jezikom (u tomu je sliedio i starudubrovačko-dalmatinsku jezičnu i književnu predaju), uredio latinicu za potrebe hrvatskogajezika i zadržao korienski pravopis, kako je do onda uglavnom bio u običaju kod starih hrvatskih pisaca.

Gotovo istodobno s Gajevom, reformom javlja se jezična i pravopisna reforma i kod Srba, koji do onog vremena — za razliku od Hrvata — nemaju vlastite književnosti na narodnom jeziku, nego se služe crkvenoslavenskim ili slavenosrbskim jezikom. Kod Srba je tu reformu uz pomoć Slovenca Jerneja Kopitara proveo Vuk Stefanović Karadžić. On je uzeo južno hercegovačkonarječje, ijekavski govor, za književni jezik, uredio ćirilicu, prema ruskoj gra anskoj, zapotrebe književnog jezika i uveo izgovorni pravopis. Od tada je razlika u književnosti sobzirom na jezik i pismo izme u Hrvata i Srba bila u pismu i Hrvati pišu latinicom, a Srbićirilicom), u nekim oblicima (na pr. dat. mn. Hrvati pišu junakom, a Srbi junacima) i urječnićkom blagu književnog jezika te u pravopisu (Hrvati pišu korienski, a Srbi fonetički).

Sliedeći Gajeve političke težnje za ujedinjenjem ,,južnih Slavena", neki su hrvatski javni radnici težili za tim, da se provede barem kulturno ujedinjenje, kad nije moglo doći do političkoga. Posljedica toga nastojanja bio je t. zv. bečki književni dogovor god. 1850. Tomu dogovoru prisustvovali su Hrvati: Ivan Kukuljević Sakcinski, Dimitrije Demeter, Ivan Mažuranić i Vinko Pacel, Srbi: Vuk Stefanović Karadžić, Đuro Daničić i Stjepan Pejaković, te Slovenac Franjo Miklošić. Na temelju uzrječice „jedan narod treba jednu književnost da ima" zaključili su jednoglasno i ovo:

1. ne valja miešajući narječja graditi narječje novo, kojega u narodu nema, nego je bolje od narodnih narječja izabrati jedno, da bude književni jezik;

2. najpravije je i najbolje primiti južno narječje, dabude književno, a Vuka su zamolili, da napiše glavna pravila za južno narječje, što je on i učinio, da svaki nauči, gdje treba mjesto staroslovjenskoga jat pisati ije, je, e ili i.

Bečkog književnog dogovora nisu se u svemu držali ni Hrvati ni Srbi, Srbi naime od tog doba sve više pišu ekavskim govorom. Kod Hrvata su osobito ustali protiv toga dogovora Ante Starčević, Fran Kurelac i Adolfo Veber Tkalčević.

Starčević je polazio s političkog gledišta i nikako se nije mogao složiti s obrazloženjem, da „jedan narod treba jednu književnost da ima", pobijajući tako zlokobnu zabludu nekih, da su Hrvati i Srbi jedan narod, a Kurelac i Veber poricali su spomenute točke toga dogovora (1. i 2.), naučavajući, da za književni jezik ne smije služiti samo jedno narječje, nego da književni jezik ima biti sinteza naših narječja: i štokavskog i čakavskog i kajkavskog.

No dok je Kurelac stvorio neki umjetni jezik držeći se pravila „narječja treba u jedno da izplove, da se sliju u jedno korito, da se sliju u jedno tělo", dotle Veber, priznavajući štokavsko hercegovačko narječje za temelj hrvatskom književnom jeziku, dopuštao, da i čakavski i kajkavski govor imaju pravo priskakati u pomoć štokavskom govoru tamo, gdje uztreba, a ne valja — pisao je —zapustiti ni jezično bogatstvo starih pisaca hrvatskih. Osim toga Hrvati ostaju pri korienskom pravopisu, što je ovdje najvažnije. Istina je doduše, da u zaključcima bečkog književnog dogovora nije bilo posebno naglašeno izgovorno pisanje, ali da se pod onim , 'južno narječje" mislilo na takvo pisanje, jasno se vidi na pr. iz ovih Vrazovih rieči: „Ja obilazih naše ondašnje spisatelje, ne bih li ih sklonio, da mi jedan program načinimo i da bečki priedlog tražimo malo promieniti, i Vuka barem na to sklonuti, da nas ostavi pri načinu, koji etimologiju ne ruši".

I doista, hrvatski pisci i dalje pišu korienskim pravopisom. God. 1862. umiešale su se i školske oblasti u pravopisno pitanje. Te godine (29. listopada i 29. studenoga) izlaze po nalogu dvorske kancelarije naredbe, u kojima se nalaže, da se u hrvatskim školama ima upotrebljavati pravopis, koji se od godine 1836. držao uglavnom za književni. Iz primjera věra, děte, sladko, sbor, razčistiti, bezzakonik, svetčanost, kako ih navode naredbe, vidi se, da se određuje korienski pravopis i ě za slovo jat (ie — je). Slična je naredba izdana i 19 .srpnja1864. Godine 1877. bio je sastavljen odbor, u koji su ušli članovi školskog vieća i neki poznati stručnjaci. Taj je odbor zaključio me uostalim, da se ima pisati ie i je za glas ě (diete, vjera). Dalje — iako kažu, ,,da je stvar glede pitanja etimologijskoga i fonetičkoga premalo još iztražena":— ipak ostaju pri korienskom pravopisu propisujući ga ovako:

a) Korien rieči u fleksiji (mienjanje) ostavlja se uviek netaknut, na pr.otac — otče, dohodci, početci.

b) Kod sastava rieči priedlogu se ne mienja suglas, napr.odpasti, bezkrajan, razsuti.

c) Izvedene rieči neka pričuvaju etymon (korien), na pr. junačtvo (korenski ispravnije: junakjstvo – primer dvostepenog korena (junak+jenje = junačenje; junakj+stvo = junaštvo; ovo junačtvo je polukorensko pisanje Merlocampi), bolestnik.

Odbor je još zaključio, da se tiska posebna knjiga, u kojoj će bitipravopisna pravila i rječnik, ali do ostvarenja toga zaključka nije došlo. Pravopisna načela uz kraće tumačenje i dalje su sastavni dio tadašnjih hrvatskih slovnica. Prvi je priručnik za korienski pravopis (uz fonetički) napisao Marćel Kušar i izdao ga u Dubrovniku godine 1889. pod naslovom „Nauka o pravopisu".

Tako je bilo do godine 1892. Te je godine Khuenova vlada, želeći ugoditi Srbima ma aronima, sastavila odbor od pristaša bečkog književnog dogovora i jedinstvenog hrvatsko-srbskog jezika. Odbor se odlučio za fonetiku, te je izradba pravopisnog priručnika bila povjerena dru Ivanu Brozu. Njegov priručnik propisao je Odjel za bogoštovlje i nastavu iste godine za hrvatske Škole. Načela izgovornog pravopisa, kako ih je ustanovio Broz, a po njemu kasnije dr. Dragutin Boranić", vriedila su uz manje preinake sve do god. 1929., barem u hrvatskim školama. Te je godine beogradska vlada izdala ,,Pravopisno uputstvo za sve osnovne, srednje i stručne škole kraljevine SHS", što je značilo podpunu pobjedu izgovornog" pravopisa po srbskom uzoru.(1) Izgovorni pravopis ipak nije pobiedio. I poslije godine 1892. hrvatski književnici, poglavito oni oko Matice Hrvatske i Družtva sv. Jeronima, te pravaške i neke druge opozicionalne novine pišu dulje ili kraće vrieme korienskim pravopisom smatrajući ga ne samo činbenikom hrvatske posebnosti, nego i zgodnijim za hrvatski književni jezik. Sve do svoje smrti izdržali su u korienskom pravopisu Vladimir Mažuranić (11931.) i braća Radići (jezikoslovac Ante t 1919., koji je god. 1899.podvrgao oštroj kritici Maretičevu Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ilisrpskoga književnog jezika, i političar Stjepan fl928.). Nakon njihovesmrti pisala je korienskim pravopisom još Seljačka Sloga u svim svojimizdanjima.

Kad je god. 1939. osnovana Banovina Hrvatska, vraćen je u Hrvatskojprijašnji Boranićev pravopis od 1928. Dne 23. lipnja 1941. ministarnastave izdao je naredbu o hrvatskom pravopisu, u kojoj se me uostalim propisuju neka pravila korienskog pisanja (vidi str. 8). Podpunpreokret u pravopisu doga a se 14, kolovoza 1941., kada je Poglavnikizdao zakonsku odredbu o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i opravopisu (vidi str. 10).

 

1) Zanimljivo je, što Tomislav Maretić piše o etimološkom odnosno fonetičkom pravopisu. U prvom izdanju svoje Gramatike i stilistike hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1699.) na str. 29, veli: „ I jedan i drugi način pisanja ima svoje dobre / svoje rđave strane; fonetički je pravopis dobar stoga, što se slaže s izgovorom, te ga je narodu lako naučiti – treba samo znati slova pa pisati, kako čovjek govori; a rđav je ovaj način stoga, što on može gdjekoje riječi tako otrcati, da nije svakom lako pogoditi, što znače. Etimološki je opet način u tome dobar što ne raskida svezu među srodnijim riječima ioblicima, te čitatelj lako razabira značenje; a rđav je u tome, što ne odgovara izgovoru, te čovjek treba odjelito učiti izgovor, a odjelito pravopis. Loše strane jednog i drugog načina izbijaju osobito očevidno onda kad je pretjeran, kako je na pr. staroindijski pravopis u fonetici pretjeran, a engleski i francuski u svojoj etimologiji". U drugom izdanju te gramatike god. 1931. na str. 32. mjesto toga piše ovako: „Kako danas svi srpski pisci pišu fonetičkim pravopisom, a hrvatski gotovo svi etimologičkim, tako u naše vrijeme nije više potrebno dokazivati, da je za današnji naš književni jezik fonetički pravopis: zgodniji od etimologičkoga'.

Godine 1941. izašla je strožim korienskim prvopisom Poglavnikova knjiga Strahote zabluda, a iste godine uvode koriensko pisanje. Narodne novine te neki domobranski i ustaški listovi. Poglavnikova zakonska odredba o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i o pravopisu propisuje, da hrvatski pravopis ima biti iekavaki i korienski, a u čl. 8. kaže, da će Ministarstvo nastave postaviti povjerenstvo, koje ima donieti pravila za novi pravopis. Naredbom br. 53.119 od 30. rujna1941. postavilo je Ministarstvo nastave povjerenstvo, koje je izradilo pravila za pravopisne promjene i predložilo ih Ministarstvu nastave. Dne 17. lipnja 1942. pod br. U. m. 1410/42 pozvalo je Ministarstvo nastave Hrvatski državni ured za jezik, da u smislu § 2. zakonskeodredbe o osnutku toga ureda (vidi str. 8), a na temelju pravopisnih načela, koja je izradilo povjerenstvo za pravopis, i na temelju odvojenog mišljenja jednog člana istog povjerenstva izradi nacrt korienskog pravopisa u duhu zakonske odredbe o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i o pravopisu. Hrvatski državni ured za jezik izvršivši zadatak, postavljen spomenutim nalogom, predložio je nacrt korienskog pravopisa Ministarstvu nastave, te je ono izdalo provedbenu naredbu (vidi str.8 ).Prema svemu, što je ovdje rečeno, jasno se vidi, da pravopis, o kojem se radi u ovoj knjižici, nije ništa novo, nego je nastavak staroghrvatskog običaja. Poglavnik je svojim činom od 14. kolovoza 1941.nanovo povezao ono, štoje bilo silom prekinuto.

 

 


 

 

ZAKONSKE ODREDBE I NAREDBE O HRVATSKOM JEZIKU I PRAVOPISU*)

 

 

 


 

 

ZAKONSKA ODREDBA
o osnivanju Hrvatskog državnog ureda za Jezik
**)

§1.

U okviru Ministarstva bogoštovlja i nastave osniva se Hrvatski državni ured za jezik.

§2.

Hrvatski državni ured za jezik rješava sva jezična pitanja na području Nezavisne Države Hrvatske.

§3.

Hrvatski državni ured za jezik radit će u vezi s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu i s Hrvatskim sveučilištem u Zagrebu.

§4.

Ovlašćuje se ministar bogoštovlja i nastave, da naredbomprovede ovu zakonsku odredbu. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama.

U Zagrebu, dne 28. travnja 1941.
Poglavnik: Dr. AntePavelić, v.r.

Broj XXXIV-46-Z. p.-1941.
Predsjednik zakonodavnog povjereništva pri Poglavniku:
Dr. Milovan žanić, v. r.

*) Zakonske tekstove navodimo onakvim pravopisom, kakvim su izišliu Narodnim novinama.

**) Ime Hrvatskog državnog ureda za jezik promienjeno je u zakonskojodredbi o državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske br. CCLXXVIII-24O2-Z-1942. (Narodne novine od 10. listopada 1942.) u Ured zahrvatski jezik.

 

 

 

 


 

 

PROVEDBENA NAREDBA
k zakonskoj odredbi o osnivanju Hrvatskoga državnog uredaza jezik1.

§1.

Zadatak je Hrvatskoga državnog ureda za jezik paziti na pravilnost ičistoću hrvatskoga jezika u javnoj upotrebi. Napose mu se povjeravaju ove dužnosti:

1. priređivanje školskih knjiga i priručnika iz jezičnog područja (pravopisa, slovnice, priručnog rječnika i sl.);

2. pregledavanje školskih knjiga za sve predmete;

3. jezična suradnja sa zakonodavnim i izvršnim državnim i samoupravnim tijelima prilikom sastavljanja nacrta zakona, odredaba i naredaba;

4. jezično savjetovanje piscima ili nakladnicima književnih i poučnih djela;

5. jezični nadgled svih tiskopisa uopće;

6. ispravljanje i odobravanje svih natpisa i oglasa na javnim mjestima (§ 9.);

7. nadgled jezika u kazalištima, kinematografima i krugovalnim postajama;

8. jezična promičba.

§2.

Hrvatski državni ured za jezik brine se za izradbu hrvatskog pravopisa, slovnice i priručnog rječnika za školsku i opću upotrebu ili odobrava već izrađena djela te vrste. Bez odobrenja Hrvatskoga državnog ureda za jezik ne smije se objelodaniti ni jedno djelo, koje bi sadržavalo jezične propise. Znanstveno raspravljanje, ocjenjivanje i stavljanje prijedloga ostaje slobodno.

§3.

U suradnji s Hrvatskom akademijom i Hrvatskim sveučilištem u Zagrebu poticat će Hrvatski državni ured za jezik znanstveno obrađivanje hrvatskog jezika. Osobito će nastojati, da se što prije izradi veliki rječnik suvremenoga hrvatskog jezika i da se odrede jedinstveni stručni nazivi za sva područja ljudske djelatnosti.

§4.

Hrvatski državni ured za jezik osnovat će u svom krilu hrvatski jezični muzej i knjižnicu.

§5.

Sve knjige, namijenjene školskoj upotrebi, imaju se dostaviti Hrvatskom državnom uredu za jezik, koji će ih s jezične strane pregledati i ispraviti.

§6.

Piscima ili nakladnicima dužan je Hrvatski državni ured za jezik obaviti jezični pregled svakoga djela, koje mu prije tiskanja dostave u tu svrhu.

§7.

Hvrtaski državni ured za jezik surađivat će s jezične strane pri izrađivanju nacrta zakona, zakonskih odredaba, naredaba, pravilnika, napisa na tiskanicama, novčanicama, biljezima i t. d.

§8.

Sve dopise Hrvatskog državnog ureda za jezik, kojima se vrši jezična promičba, ili se javnost upozorava na jezične i pravopisne pogrješke,dužne su dnevne novine uvrštavati besplatno, ako ne prelaze veličinom polovicu tiskanog stupca pojedinih novina.

§9.

Natpisi privrednih poduzeća, trgovina, gostionica, obrtničkih radionica i svih ostalih zanimanja i društava, za koje Hrvatski državni ured za jezik ustanovi, da nijesu u skladu s duhom hrvatskoga jezika, morat će se ispraviti i zamijeniti novima prema općim ili pojedinačnim nalozima Hrvatskoga državnog ureda za jezik.

§10.

Za jezičnu pravilnost i čistoću u državnim i drugim kazalištima i krugovalnim postajama brine se Hrvatski državni ured za jezik u dogovoru sa upravama tih ustanova.

§11.

Filmove s hrvatskim tumačem, slikovne i govorne reklame ne smiju kinematografi pružati općinstvu, ako za njihov tekst nijesu prethodno dobili pismeno odobrenje Hrvatskoga državnog ureda za jezik.

§12.

Gdje to traži obilje posla i gdje ima mogućnosti, slobodno je pojedinim državnim i privatnim ustanovama i poduzećima držati posebnog namještenika kao jezičnog ispravljača, o čemu treba obavijestiti Hrvatski državni ured za jezik. U tom slučaju moći će Hrvatski državni ured za jezik osloboditi te ustanove od dužnosti, da mu šalju na prethodni jezični pregled svoje sastavke, na koje se odnosi ova naredba.

§13.

Sastavci, koji se po §§ 2., 5., 6. i 7. ove naredbe dostavljaju Hrvatskom državnom uredu za jezik, imaju biti napisani pisaćim strojem.

§14.

Za obavljanje poslova iz §§ 5., 6. i 9. ove naredbe plaćaju stranke pristojbu prema cjeniku i na način, koji će propisati Hrvatski državni ured za jezik.

§15.

Prekršaji ove naredbe kaznit će se kao redarstveni prekršaji.

§ 16.

Upravni i pisarnički troškovi Hrvatskoga državnog ureda za jezik, nagrade suradnicima izvan Ureda, izdatci za jezični muzej, knjižnicu i znanstvena putovanja i ostali izdatci namiruju se iz državnog proračuna.
Pročelnik Hrvatskoga državnog ureda za jezik može donositi odluke o stvarnim i osobnim izdatcima (honorarima) u granicama odobrene navjere i u granicama prihoda predvi enih u § 14. provedbenenaredbe.
Prihode iz pristojba po § 5. i 6. može pročelnik Hrvatskoga državnog u
reda za jezik upotrijebiti za nagradu ispravljačima izvan uredovnoga vremena do 80%, dok će 20% zadržati u blagajni ureda. Prihodi iz pristojba po § 9. ne mogu se upotrijebiti za nagradu ispravljačima.*)

§17.

Ova naredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama.

U Zagrebu, 12. srpnja 1941.
Broj 477-Z. p.- 1941.

Doglavnik ministar nastave:
Dr. Mile Budak, v. r.

*) Posljednje dvie stavke ovoga paragrafa dodane su provedbenoj naredbi od 31. listopada 1941. (Narodne novine od 5. XI. 1941.)

 

 


 

 

MINISTARSKA NAREDBA
o hrvatskom pravopisu

Hrvatski pravopis mora odgovarati duhu hrvatskog jezika, pa mu valja posvetiti osobitu pažnju. Znati pisati i znati govoriti nije isto, ali se jedno naslanja na drugo, pa pisanje prilagoditi govoru može imati svoje razloge samo dotle, dok ne bi pisanje zamelo riječ tako, da se ona iz pisma ne bi prepoznala. Otud i pitanje o glasovnom i korjenitom pisanju. Duh pak jezika odlučuje o tom, da ćemo se i kad ćemo se i gdje ćemo se držati jednog ili drugog pisanja. Na duhu se osniva i samobitnost jezična, na hrvatskom duhu hrvatska jezična samobitnost. Kako treba znanosti dati priliku, da i ova pitanja produbljuje, a znanost nije ni u jednom kulturnom jeziku u tom dala za sva vremena posljednju riječ, ministarstvo bogoštovlja i nastave prihvatilo je u pitanju o hrvatskom pravopisu ovu misao: hrvatski se pravopis ima provesti na načelu etimološkom, tako da se utvrde sve etimološke mogućnosti osnovane na znanosti, koja ima odrediti svuda ono, što u duhu hrvatskog jezika nalazi svoju potvrdu.

Prema tome dosadašnji školski pravopis mijenja se u ovim točkama:

1. Glas ne sljubljuje se po zvučnosti, pa prema tome na pr.umanjenu riječ od že a treba pisati žeđca mj. žećca; vodstvo mj.vodstvo (voćstvo) i t. d.

2. Kod riječi muškoga roda, koje se svršavaju na -tak i - ak s nepostojanim a, suglasnici t i d ostaju ispred c bez promjene; dakle početak — početci, mjesto počeci; patak — patci, mj. paci; zadatak —zadatci, mj. zadaci; redak — redci, mj. reci; dohodak — dohodci, mj.dohoci; cvijetak — cvijetci, mj. cvijeci; predak — predci i t. d.
Kod riječi sa završetcima -tac i -dac s nepostojanim a gdje je potrebno označiti razliku u značenju riječi, čuvaju se osnovni suglasnici; na pr. mlatac — mlatci, mladac — mladci i sl.

3. Kad nakon ispadanja nepostojanoga a od završetka -lac muških imenica do e glas i na kraj sloga, ne pretvara se u o i ne slijeva se s prethodnim o; na pr. stolac — stolci, mj. stoci; dolac — dolci, mj. dociit. d.

4. U imenima mjesta s nepostojanim a ne provodi se sljubljivanje, kad a ispadne; na pr. Medak — Medka, mj. Metka; Gradac —Gradca, mj. Graca i t. d.

5. Pravopisnom pravilu, da se glas d ne mijenja u t, ako se nalazi u složenim riječima ispred s, e, š, č, ć, kad se ovim glasovima počinje druga riječ u složenici (prema čemu treba pisati: odsjek mj. otsjek; predsjednik mj. pretsjednik; odcijepiti mj. otcijepiti; odšetati mj.otšetati; kadšto mj. katšto; nadčovječan mj. natčovječan; odćušnutimj. otćušnuti i t. d.), dodaje se:
U riječima, kojima se označuje vi
ši ili niži položaj u odnosima službe, zvanja, zanimanja, organizacije i sl, prijedlozi nad i pod čuvaju glas d bez promjene; na pr. nadporučnik, podpredsjednik i t. d.

6. Nema sljubljivanja u tvorbi futura I., pa se piše rastavljeno dat ću, past ću i t. d.

7. Ne ispadaju glasovi kod zamjenica, pa se piše tko, netko, nitko,svatko.

8. Glas h se piše kod imenica na pr. duhan (ne duvan), kuhinja (ne kujna).

9. Strane se riječi pišu:

1) kako se pišu u jeziku, iz kog potječu, napr. Rousseau, Dumas, Goethe, Shakespeare;

2) kako ih je prisvojio hrvatski izgovor i pravopis, na pr. Homer, Helen, historija, hereza, kemija i t. d.

10. Velikim početnim slovom pišu se obadvije riječi u imenima mjesta bez obzira na to, da li se opća imenica uzima u prvom ili u prenesenom značenju; dakle kao što se piše Grubišno Polje, Velika Gorica i t. d., treba pisati i Dugo Selo, Stubičke Toplice i t. d.

11. U znak poštovanja pišu se velikim početnim slovom Poglavnik, Doglavnik i Nezavisna Država Hrvatska.

12. Kod imena ustanova piše se prva riječ velikim početnim slovom. Nazivi različitih ministarstava ne pišu se velikim slovom, nego samo na početku rečenice.*) Priređivači novih školskih knjiga imaju se držati ove naredbe.

U Zagrebu, dne 23. lipnja 1941.

Doglavnik ministar bogoštovlja inastave:
Dr. Mile Budak, v. r.

 

*) I nazivi ministarstava pišu se sada velikim slovom, kako sunapisani u zakonskoj; odredbi o državnoj vladi od 9. listopada1942.

 

 

 


 

 

 

ZAKONSKA ODREDBA
hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i o pravopisu

Članak l.

Jezik, što ga govore Hrvati, jest po svom izvoru, po poviestnom razvitku, po svojoj razprostranjenosti na hrvatskom narodnom području, po načinu izgovora, po slovničkim pravilima i po značenju pojedinih rieči izvorni i osebujni jezik hrvatskog naroda, te nije istovjetan ni s jednim drugim jezikom, niti je narječje bilo kojega drugog jezika, ili bilo s kojim drugim narodom zajedničkog jezika. Zato se zove „hrvatski jezik".

Članak 2.

Hrvatski je jezik javno dobro hrvatskog naroda, pa ga nitko ne smije izkrivljivati niti nagrđivati. Stoga je zabranjeno u izgovoru i u pisanju upotrebljavati rieči, koje ne odgovaraju duhu hrvatskoga jezika, a u pravilu rieči tuđice, posuđene iz drugih pa i sličnih jezika. Iznimno se mogu upotrebljavati rieči, koje su već zadobile posebno značenje, te se mogu samo težko ili nikako nadomjestiti domaćim riečima.

Članak 3.

Zabranjuje se davati nehrvatska imena i nazive trgovinama, poduzećima, zavodima, družtvima i bilo kakovim ustanovama, a isto je tako zabranjeno izvješavati i postavljati javno bilo kakove nadpise, koji stoje u protimbi s ustanovama ove zakonske odredbe.

Članak 4.

Hrvatski službeni i književni jezik jest štokavsko narječje jekavskoga, odnosno iekavskoga govora. Gdje je u ikavskom govoru kratko "i" ima se pisati i izgovarati „je", a gdje je u ikavskom govoru dugo „i",ima se izgovarati i pisati ,,ie"

Članak 5.

Na književnim djelima napisanim na bilo kojem narječju ili govoru ima se na iztaknutom mjestu vidljivo označiti, da je napisano na odnosnom narječju.

Članak 6.

Mjesto neodređenog glagolskog oblika ne smije se u budućem vremenu upotrebljavati „da" sa sadašnjim vremenom.

Članak 7.

Na hrvatskom se jeziku ima pisati po korienskom, a ne po zvučnompravopisu.

Članak 8.

Ministarstvo će nastave postaviti naredbenim putem povjerenstvo, koje će odrediti sve potrebno, da sve ustanove ove zakonske odredbe privedu u djela, i koje će se brinuti, da se hrvatski jezik očisti, a pravopis ustali u duhu ove zakonske odredbe, te će ujedno propisati i kazne za zaštitu čistoće jezika i pravopisa.

Članak 9.

Dok povjerenstvo, spomenuto u Čl. 8., ne izradi konačna pravila hrvatskoga pravopisa u duhu ove zakonske odredbe, moći će se privremeno u školama upotrebljavati knjige priređene na temelju ministarske odredbe o pravopisu od 23. lipnja 1941.

Članak 10.

Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom njezina proglašenja, a provedba se povjerava ministru nastave.

Dano u Zagrebu, dne 14. kolovoza 1941.
Poglavnik NezavisneDržave Hrvatske
Dr. Ante Pavelić, v. r.

Broj CCXLIX-1083-Z. p.-1941
Ministarnastave: Dr. Mile Budak, v. r.

Predsjednik zakonodavnog povjerenstva ministar: Dr.Milovan Žanić, v. r.

 

 

 


 

 

 

ZAKONSKA ODREDBA
o tumačenju članka 8. zakonske odredbe od 14. kolovoza 1941.
broj CCXLIX-1083-Z. p.-1941 o hrvatskom jeziku, o njegovojčistoći i o pravopisu §1.11

 

Propisi članka 8. zakonske odredbe od 14. kolovoza 1941. brojCCXLIX-1083-Z. p.-1941. o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i opravopisu imaju se razumjeti ovako:
„Ministarstvo nastave imenovat će naredbom povjerenstvo, kome je zadaća:

1. uklanjati rieči, koje ne odgovaraju duhu hrvatskog jezika i rieči tuđice, te ovakve rieči nadomještati domaćim;

2. izraditi i predložiti Ministarstvu nastave pravila za korienski pravopis.

Kadapovjerenstvo svrši svoju zadaću, Ministarstvo nastave će narediti njegov prestanak. Kazne za zaštitu čistoće jezika i pravopisa propisat će naredbom Ministarstvo nastave."

Poglavnik Nezavisne DržaveHrvatske:
Dr. Ante Pavelić, v. r.

Broj: CCCLXXXVII-1886-Z-1941.

Ministar pravosuđa i bogoštovlja:
Dr.
Mirko Puk, v. r.

 

 


 

 

 

PROVEDBENA NAREDBA
k zakonskoj odredbi o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i opravopisu od 14. kolovoza 1941. broj CCXLIX-l083-Z. p.-1941.

Na temelju članka 10. zakonske odredbe o hrvatskom ieziku, onjegovoj čistoći i o pravopisu od 14. kolovoza 1941. br. CCXLIX-1083-Z. p.-1941 propisujem ovu provedbenu naredbu:
Za pisanje dvoglasa ie i je, koji su postali od ě (jat), naređuje se sliedeće:

§1.

1. Gdje je u ikavskom govoru dugo i, postalo od ě (jat), ima se u hrvatskom književnom jeziku pisati ie, na pr. biel, cviet, diete, liek, riedak, svieča, tielo, zviezda, a gdje je u ikavskom govoru kratko i, postalo od ě (jat), ima se kao i dosad pisati je, na pr. djeca, mjesto,pjesma, susjed, tjerati.

2. Skup ie jednosložni je dvoglas, te se ne smije rastavljati, na pr. riedak, li-ep. sni-eg, sni-ega, nego rie-dak, liep, snieg, snie-ga.

3. Od dugog ie postaje kratko je u ovim slučajevima:

a) u oblicima i izvedenicama: diete — djeteta, djeep, djetinjski; biel— bjelji, bjelina; liep — ljepši, ljepota; Nie-mac — Njemačka; rieč — rječnik, rječit; vienac — vjenčić, vjenčati; zamieniti —zamjenjivati, zamjenik i t. d.;

b) u dugoj množini (na -ovi) jednosložnlh imenica, koje u 1. i 2. padežu jednine imaju jednaki naglasak, na pr. cviet, cvieta (ikavski: cvit, cvita) — cvjetovi; snieg, sniega (ikavski: snig, sniga) —snjegovi; viek, vieka (ikavski: vik, vika) — vjekovi; žlieb, žlieba (ikavski, žlib, žliba) — žljebovi. Onakve imenice, koje u 2.padežu jednine imaju drugačije naglaske nego u 1. padežu, sadržavaju u dugoj množini ie, na pr. liek, lieka (ikavski: lik, lika) — liekovi; briest, briesta (ikavski: brist, brista) — briestovi.

4. Iza r ne dolazi prema ie kratko je, nego samo e: vrieme —vremena, brieg — bregovi, priek — preči. Ali ipak ostaje je u nekim slučajevima, kao što su: crjepovi, pogrješka, strjelica, vrjednoća.

5. Izpred o i izpred j ikavsko i ostaje i u iekavskom i: cio (ciel), dio(diel), htio (ali htjela), Biograd (na moru), sijati, grijati, smijati se, ali sjeo (ne — sio), jeo (ne — io), sreo (ne — srio), vreo (ne — vrio), zreo (ne — zrio).

6. U dugim slogovima ne piše se ie nego je:

a) u 2. padežu množine imenica, koje u 1. padežu jednine imaju kratko je: djelo — djela, vjera — vjera, medvjed — medvjeda, koljeno —koljena;

b) u kosim padežima i u prošlom glagolskom prilogu, kad je stoji izpred dva suglasnika, od kojih je prvi l, lj, n, r, v: drvodjelac —drvodjelca, ponedjeljak — ponedjeljku, zasjenak — zasjenkom, primjerak — primjerci, nadjevak —nadjevcima, vidjeti — vidjevši;

c) u umanjenicama, kao što su djelce (od djelo), sjenka od sjena);

d) u nekim imenicama od milja (hipokoristici): djeva (prema djevica), djedo (prema djed), Stjepo (prema Stjepan);

e) u nekim glagolima: namještati (prema namjestiti), zamjerati (prema zamjeriti).

 

§2.

Od jednosložnog dvoglasa ie valja razlikovati:

1. dvosložni skup ie u tu im riečima, na pr. hieroglif, Orient, garsoniera (§ 6.);

2. dvosložni skup ije, koji je po postanju različit od ie. Takvo ije dolazi:

a) u 2. padežu jednine i u 1. padežu množine imenica na -ija:biskupije, nacije (§ 6.), davorije, Ilije, pukovnije, zmije;

b) u oblicima zamjenica, i komparativa, i u prilozima, na pr. čije,čijega, čijem — čistije, novijega, zdravijem — prije, poslije;

c) u oblicima (sadašnje vrieme, trpni pridjev) i glagolskim imenicama glagola: biti, gnjiti, kriti, liti, miti, piti, siti, viti, brijati, grijati, sijati, smijati se, vijati, smjeti, umjeti, (do)spjeti, (pro)htjeti se, na pr. bijem, biješ, bije, bijemo, bijete, bijen, bijenje; grijem, griješ, grije, grijemo, grijete; smijem, smiješ, smije, smijemo, smijete;

d) u obliku nije, te u riečima ijedan, nijedan;

e) u tuđim riečima kao Arije, Poncije — studije, studijem, Poncijem,Verdijem — Poncijev, Verdijev — arijevac, arijevski (§ 6.).12

§3.

Za pisanje korienskim pravopisom naređuje se:

1.

a) Izjednačavanje suglasnika po zvučnosti ne označuje se u pismu, na pr. vrabci (od vrabac), dohodka (od dohodak), grozdka (odgrozdak), hrbta (od hrbat), gibka (od gibak), riedka (od riedak), mrzka (od mrzak), jednačba, glasba, svatba, otačbina, zadušbina, naručbenica, zubčanik, šibčica, rožčić, ženitba, Zagrebčanin, blažče,hljebčić, obrazčić, pripoviedka, šibka, opazka, robkinja, klubko,Vladko, potrebština, lupežtina, zubčan, drugčiji, klubski, gladčati,grizkati, dubsti, grebsti, muzti, bezcjen, bezznačajan, obezčastiti,izćuškati, izkaz, izpit, izsjeći, iztok, izzviždati, izžliebiti, nadkonobar, nusprostorija, nuzzgrada, obći, obkoliti, obsada, obtok, odkriti, podkopati, predpostavka, razkopati, razsijati, razsvjeta, razžalostiti,uzhit, uzkrsnuti, petdeset, šestdeset, devetdeset, naleđke, natražke, kadkad,

b) Imenice s dočetkom -tvo (od starijeg -stvo), ako su izvedene odosnove, koja se svršava na c, č, k, g, zfž, valja pisati s dočetkom -čtvo odnosno -žtvo, na pr. samačtvo, pjevačtvo, vojničtvo, družtvo, množtvo, knežtvo, lupežtvo. Isto tako i pridjevi s dočetkom -kl (starije -ski), kojima se osnova svršava na g, z, ž, pišu se s dočetkom -zki odnosno -žki, na pr, englezki, francuzki, filoložki, pažki, požežki, pražki, ubožki, parižki, vitežki, mužki, lupežki.

2. Slovo n izpred b i p ostaje, na pr. jeftinba, hinba, nastanba,obranbeni, zelenbać, jedanput, stranputica.

3. Slova d i t redovito ostaju iza s, z, š, ž u skupovima od trisuglasnika, na pr. bolestna (od bolestan), žalostna (od žalostan),bolestnik, častnik,užnostnik, vjestnik, postnica, mastnoća, vratnoća, gostba, izvlastba, listka (od listak), čeljustka, daždka (oddaždak), šestnaest, grozdna (od grozdan, drugo je grozan), nuždna (odmiždan). kazalištni, sveučilištni, zemljištni, ustmen, daždnjak.

4. Slova d i t redovito ostaju ispred c, č, s, š, na pr. srdce, dlietce,otca, sudca, dohodci, dobitci, Mletci, patče, sirotče, govedče, sudčev,otčev, srdčan (na pr. grč), Gradčanin, Mletčanin, gospodstvo,srodstvo, brodski, susjedski, hrvatština, gospodština.

§4.

Pod pravila iz predhodnog paragrafa ne podpadaju rieči:

1. u kojima bise našla dva d. Pisat će se dakle: odavna, oderati, odieliti, podanik,odahnuti. Izuzimaju se rieči, gdje je pisanje dd neobhodno potrebno zarazumievanje, na pr. preddvorje, poddialekt, poddnevnik;

2. u kojima dolazi priedlog s kao sastavni dio složenice, na pr. zuiti,zdjela, zdravlje, zgrabiti, nezgrapan, ozbiljan, suzbiti, zgoda;

3. u kojima dolazi skup stl, na pr. rasla (prema rastao), raslina, sraslica;

4. rieči, u kojima se veza s korienskim suglasnikom više ili manje zatrla, odnosno kojima se pisanje po zvučnom načelu obćenitopotvr uje iz velike davnine, na pr. braco, djeca, dječji, dječak, gdje,iza, kriška, luckast, ljestve, mast, natjecati se, natječaj, nozdrva,očinski, očuh, poočim, požnjak, predšasnik, priča, srčan (junačan),svečan, vazda, vježba, vršnjak, zapučak, zgusnuti se. Sve ovakve rieči imaju se navesti u pravopisnom rječniku.

§5.

Propisi ove naredbe ne odnose se na pisanje prezimena i zemljopisnih imena. Ona se pišu i dalje, kako se uobičajilo, na pr. Bijelić,Slijepčević, Bošković, Drašković, Juzbašič, Muradbegović, Ljupčaplanina, Čvrsnica, Gračani, Vrapče, ali u zemljopisnim imenima ije, postalo od ě (jat), valja zamieniti s ie, na pr. Bieljina, Osiek, Priedor, Rieka.

§6.

Za pisanje tuđih rieči naređuje se:

1. Ostaje u pismu zvučni suglasnik izpred bezzvučnoga upredmetcima ah-, ob-, sub-, ad-, na pr. absolutan, observatorij, substancija, adhezija.

2. Između i-e ne umeće se j, osim na kraju rieči i to izpred nastavaka za oblike i tvorbu, na pr. hieroglif, garsoniera, orient; ali se piše: Arije, Poncije — studije (2. padež jednine i 1. padež množine od studija), studijem (7. padež od studij), Poncijem, Verdijem (7. padež odPoncije, Verdi) — Poncijev, Vedijev; arijevac, arijevski.

3. Između i-a ne umeće se j, osim na kraju rieči i u izvedenicama izpred hrvatskih dočetaka, kao što su -ac, -alac, -anac -anski, -anstvo. Prema tome piše se bez j: cian, Siam, dialog, Diana, piaster, trializam, alianca, Efialt, gladiator, Iliada, kariatida, miliarda, miriada, salmiak,socialist, trivialan, amoniak, materializam, meridian, provincial i t. d.Na kraju se piše -ija:

a) u 1. padežu jednine i u 2. padežu množine, napr. hrija, arija, Indija, studija, variacija;

b) u 2. padežu jednine i množine imenica s dočetcima ije, -ij, -io, -i, na pr. Arija, Poncija (2.padež jednine od Arije, Poncije), kolegija (2. padež jednine i množineod kolegij), studija (2. padež jednine i množine od studij i studio),Verdija (2. padež od Verdi).Ostaje j u izvedenicama, kao što su: Indijac, gimnazijalac(gimnazijalka), Belgijanac (Belgijančev), komedijaš (komedijaški), arijanski, arijanstvo.

§7.

Izradba pravopisnog "priručnika u smislu ove provedbene naredbe povjerava se Hrvatskom državnom uredu za jezik.

Do izdanja novog" pravopisnog priručnika vriede i dalje pravila, kako su propisana u VIII. izdanju Boranićeva pravopisa (od g. 1941.), i propisi ministarske naredbe o hrvatskom pravopisu od 23. lipnja1941., koliko se ne protive ovoj provedbenoj naredbi.

§9.

Ova provedbena naredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama, a poslije 1. siečnja 1943. zabranjuje se upotreba bilo kakvog drugog pravopisa protivnog slovu i duhu ove provedbene naredbe.

U Zagrebu,
dne 27. lipnja 1942.

Ministar nastave:
Ratković, v. r.

Broj: U. m. 1499-1942.

 

 

 


 

 

 

DVOGLASJE IE - JE

U hrvatskom jeziku postoje tri govora: ikavski, ekavski i iekavski (jekavski). Razlog postanju tih triju govora je glas, koji u znanstvenim djelima obilježuju znakom ě, a nazivamo ga jat. Hrvatski je književni jezik iekavski (odnosno jekavski), pa popravopisu, kako ga je propisala provedbena naredba, u dugim slogovima prema starome ě pišemo redovito ie, a u "kratkim redovitoje. U dosadašnjem smo pravopisu mjesto takvog ie (od ě) u dugimslogovima pisali redovito ije, a u kratkim je. Pravopisna promjena obuhvaća samo duge slogove na pr. (biel prema prijašnjem bijel), dok kratki slogovi (na pr. bjelji) ostaju nepromienjeni. Promjena ije u ie u dugim slogovima, odnosno ostavljanje ie u kratkim slogovima, bit će nam jasni, ako uzporedimo ikavske oblike s književnima:

Dugi slogovi

ikavski

književni

(prije)

bîl

biel

(bijel)

dîte

diete

(dijete)

rîč

rieč

(riječ)

rîšiti

riešiti

(riješiti)

zvîzda

zviezda

(zvijezda)

Kratki slogovi

ikavski

književni (sada i prije):

bìlji

bjelji

dìčji

dječj

rìčnik

rječnik

rišenje

rješenje

zvìzdan

zvjezdan

 

(Napomena: Naglasci ì jesu kratki, a î su dugi. Slog izpred naglaska uviek je kratak.)

Od pravila, da prema dugom ikavskom i dobivamo ie, provedbena naredba odstupa u nekoliko slučajeva, pa mjesto dugog ie propisuje je. To biva u ovim slučajevima:

a) u gen. pl. imenica, koje u nom. sg. imaju kratko je, na primjer: nom. sg. mjera-mjera mjesto mjčsta sjčna vjčra napjčvanedjčlja odjčla

 

sjenavjeranapjevnedjeljaodjelpridjev

--------------------------------------------------------------------------------

 

If some of you, dear visitors, has a little bit of time and will, a help in editing the rest of the page would be useful - Greatfully C. M.

I would appreciate if you'd send me edited page from this point onward (pages 15-34)
according to the resource www.korienskopisanje.hrvati-amac.com/u1dockorien.pdf

 

Page 15

pridjèvaprimjèrasavjètausjèvauvjètab) u padežima imenica, kad seje na e izpred dva suglasnika, od kojih jeprvi l, lj, n, r, v, na pr.:nominativdrvodjelacponedjeljak domjenak primjerak nadjevakc) u prošlom glagolskomprilogu, na pr.:prošli glag.prilogumjèvši vidjèvšipretrpjèvšid) u umanjenicama, u kojima suglasnici, spomenuti pod b) dolaze izaje:korjenita riečdjelokoljenosjenae) u nekim imenicama od milja, na pr.:Korjenita riečImenica odmiljadjevicadjčvadjeddjčdodjeverdjčšoStjepanStjčpof) u nekim trajnim glagolima,napr.:Trenutni glagolTrajni glagolnamjestitinamjčštatipremjestitipremjèštatirazmjeritirazmjèratizamjeritizamjèratig) u nekim osamljenim riečima, kao: vjéštac, vjérnost, Nèdjêljko,čovjéčac.Od pravila, da ě u kratkim slogovima postaje je, ima nekolikoiznimaka, pa mjesto je možemo kadkada u kratkimslogovima dobiti oodnosno i, 1. Glas e mjesto je dobivamo iza r:a) u riečima kao breza, mreža, sreća i sl.b) u predmetcima p r e- i pred-, na pr. pregaziti, prelaziti,premostiti, prevoziti, prezadužiti, prevara, predložiti, predmet,predočba, predplata, predstraža, te sam priedlog pred.Bilježka: Predmetci pre- i pred,- mogu imati i dugo ě, pa onda glaseprie- i pri o -. Primjere za ovo donosi rječnik, a ovdje bilježimo15primjersavjetusjevuvjetapa deždrvodjčlcaponedjčljkudomjčnkomprimjčrcinadjčvcimanominativumjetividjetipoletjetipoletjčvsipretrpjetiumanjenicadjčlcekoljèncesjènka

--------------------------------------------------------------------------------

Page 16

slučajeve, gdje prema prie- i pried- u dugim slogovima stoji pre- ipred- u kratkim slogovima:ali prebiti ali predrieti ali preglasatiali pregoniti ali prekoritiali prekopatiali prelazni ali preložitiali prelomitiali prenositi ali prepisati aliprepirkaali prestupakali pretvoritiali prevoditiali prevoziti ali predložakc) u mienjanju rieči i u izvedenicama od rieči, kaošto su na pr.:brieg: bregovi (mjesto brjegovi), bregovit (mjestobrjegovit),brežuljak (mjesto brježuljak)briest: brestov (mjesto brjestov), brestovina (mjesto brjestovima)crievo: crevar (mjesto crjevar)driem: dremovan (mjesto drjemovan)drien: drenovina, (mjesto drj eno vina)priek: preći (mjesto prječi), zapreka (mj. zaprjeka)triebiti: iztrebljiv (mjesto iztrjebljiv), otrebine (mj. otrjebine)vrieme: vremena (mjesto vrjemena)ždriebe: ždrebeta (mjesto ždrjebeta)ždrieb: ždrebovl (mjesto ždrjebovi)Dosadašnji je pravopis u ovakvim slučajevima tako er propisivao e, adopuštao je je u primjerima kao ogrjev, razrjedivati, rješenje,rječnik, rje i i t. d.Tim primjerima još se dodaju:prema criep: crjepar, crjepara, crjepić, crjepovi, crjepovlje-prema grieh: grjehota, grješan, grješna , grješnički, pogrješka,pogrješan, pogrješiv, pogrješivati, zgrješenjeprema r i e č: uzrječicaprema riešiti: odrješnica, odrješenje, odrješit, odrejšivati,razrješenje, razrješiv, razrješivati, razrješivost, razrješni,razrješnicaprema striela: strjelica, strjelimice, strjelomet, strjeljač,strjeljački, strjeljana, strjeljivo prema vriedan:vrjednoća, vrjednota2. Glas i (mjesto je) dobivamo:a) Izpredj: grijati (mjesto grjejati od grějati), sijati (mjestosjejati od sějati), smijati se (mjesto smjejati se od smějati se);b) Izpred o, koje je postalo od 1: cio (mjesto cjeo od cěl), dio(mjesto djeo od děl), htio (mjesto htjeo od htěl), Biograd (na moru,mjesto Bjeograd od Bělgrad), trpio (mjesto trpjeo od trpěl). No ni tonije uviek, nego pišemo sjeo (ne sio), jeo (ne io), vreo (ne vrio),zreo (ne zrio).

KORIENSKO NAČELO U PRAVOPISU
Pisati korienskim pravopisom znači: u pisanju suglasničkih skupovavalja paziti na postanak rieči, a ne na izgovor. Kako fonetički pravopispazi na izgovor, to se pravopis, propisan, u provedbenoj naredbiMinistarstva nastave, razl
ikuje podosta od pravopisa, koji je dosadabio u upotrebi.Dosadašnji se izgovorni pravopis osnivao; 1. na izjednačivanjusuglasnika po zvučnosti, 2. na izjednačivanju suglasnika po mjestuglasovne tvorbe, 3. na izpadanju suglasnika.Pravopis, propisan provedbenom naredbom, napustio je ta tri načelasamo djelomice, i to jedno više, a drugo manje.Suglasnički skupovi ne izjednačuju se po zvučnostiIzjednačavanje suglasnika po zvučnosti provodilo se u dosadašnjempravopisu prema podjeli suglasnika na zvučne i bezzvučne, a tapodjela izgleda ovako: zvučni:b — d džg — v z žbezzvučni: p c t č ć k h f s šSvaki zvučni suglasnik ima svoj bezzvučni par, na pr. suglasniku b parje p, suglasniku d par je t i t. d, dok suglasnici c i h nemaju u pismusvoga zvučnog para.Kad se zvučni suglasnik našao pred bezzvučnim, promienio se u svojbezzvučni par, odnosno kad se bezzvučni suglasnik našao predzvučnim, promienio se u svoj zvučni par, na pr. vrabci (b zvučno, cbezzvučno) — vrapci (p bezzvučno, c bezzvučno) ili svjedočba (čbezzvučno, b zvučno) — svjedodžba ( ž zvučno, b zvučno).16priebojpriedorprieglaspriegonpriekor, priekoranpriekopprielazprielogprielomprienospriepisprieporpriestupprietvorprievodprievozpriedlog, predložni

--------------------------------------------------------------------------------

Page 17

Takve promjene zvučnih suglasnika u bezzvučne i obratno provedbenanaredba ne dopušta u pismu, osim u slučajevima promjene bezzvučnogk u zvučno g (gdje, svagdje) i u slučajevima promjene bezzvučnog s uzvučno z u riečima kao zbor, zbilja, zdrug, zgrada, zgoda, u kojima sepredmetku s priedložno značenje gotovo zatrlo. Prema tomesuglasnički se skupovi u pismu ne mienjaju po zvučnosti:1. u oblicima imenica s nepostojanim a:a) s nastavkom -(a)c, na pr. vrabca, vrabcu, vrabče, vrabci.. (odvrabac). Tako se mienjaju i imenice: rubac, bogac, obrazac, lažac,neznabožac i t. d.b) s nastavkom -(a)k, na pr. redka, redku, redci... od redak).Tako i: dubak, grozdat, daždak, ome ak, izlazak, držak;c) s nastavkom -a)t: hrbta, hrbtu... (od hrbat);2. u oblicima pridjeva s nepostojanim a, na -(a)k, na pr. ljubka,gladko, drzkoj, težki. Tako još: riedak, sladak, nizak, uzak i t. d.3. u tvorbi rieči, i to:a) izpred imeničnih dočetaka: * *-ba: djelitba, gulitba, primjetba, ženitba, jednačba, naručba,promičba, srčba-benica: naručbenica, otačbenica-benik: otačbenik, glasbenik-bina: otačbina, vračbina, zadušbina, poputbina -c e:nebce-č a n i k: zubčanik, ždrebčanik -čaninin: Zagrebčanin -če(čad): golubče, robče, vrabče, vrabčad -čica: šibčica, zibčica,bilježnica -č i ć: hljebčić, obrazčić, svezčić, držčić, rožčić -ka:šibka, zibka, ciedka, Biogradka, pripoviedka, tvrdka, opazka,paska, prvokozka, bilježka-k i nj a: robkinja, nerodkinja, služkinja -ko: klubko, Nadko, Tvrdko, Vladko -ština:nepodobština, potrebština -tina: lupežtina-tvo: bezbožtvo, ružtvo, knežtvo, lupežtvo, množtvo, uboštvo,vitežtvo.(U ovom se slučaju kod nekih rieči radi dakako o sekundarnomkorjenitom suglasniku, na pr. bog—-bož, vitez—-vitež.)* Slovo a u zagradi znači, da se radi o nepostojanom a. **Pod pojmom „dočetak" misli se nastavak odnosno završetakrieči.b) izpred pridjevskih dočetaka:-čan: zubčan, nebčan-čiji: drukčiji-ki: englezki, francuzki, holandezki, kavkaski, kinezki, arheoložki,čungkižki, filoložki, kronoložki, ladoški, lupežki, mitološki, onežki,parižki, pedagožki, požežki, priižki, supružki, vitežki, vražki. (Uovom se slučaju tako er radi o sekundarnom korjenitom suglasnikukod nekih rieči, na pr. prag— praž.)c) izpred glagolskih dočetaka:-čati: otežčati-kati: jedkati, grizkati, dražkati -sti:dubsti, grebsti, skubsti, zebsti -t i:grizti, muzti, uljezti, vezti, vrzti sed) izpred priložkih dočetaka:-c e: uzagrabce-ke: četveronožke, nale ke, natražke4. u složenicama:a) s predmetcima (priedlozima):bez-: bezcjen, obezhrabriti, bezkonačan, bezpomoćan,beztemeljani z-: izciediti, izhlapiti, izkaz, izpit, iztećinad-: nadkonobar, nadpis, nadtrčatinuz-: nuzpristojba, nuzprostorijao b-: občiniti, obći, obhod, obkolitii, obsada, obširan, obteretitio d r: odhraniti, odključati, odpasti,p o d-: podhvat, podkopati, podpis,pred-: predhodni, predkućnica, predpostavkar a z-: razcar, rashod, raskopali, razpored, raztegnutiu z-: uzhit, uzklik, uzpinjača, uztrajatib)nekima, kao što su:pedeset, šestdeset, devetdeset, kadkad.Kad se ne dopušta Izje načivauje suglasnika po mjestu glasovnetvorbeIzjednačivanje suglasnika po mjestu glasovne tvorbe odražavalo se podosadašnjem pravopisu u promjeni suglasnika 1.sizušiž izpred č, ć,, lj, nj, š, ž; 2. u promjeni suglasnika č u š ispred t odnosno c; 3. upromjeni suglasnika n u m izpred b i p.1. Ovo prvo načelo, t. j. promjena suglasnika ostalo je dostasačuvano, pa i ovaj pravopis dopušta pisanje kao na pr. pašče mjestopasče (prema pas), daščica mjesto dasčica (prema daska), mašćumjesto masću (prema mast), lišće mjesto lisće (prema list), grož e

--------------------------------------------------------------------------------

Page 18

mjesto grozde (prema grozd), mišlju mjesto mislju (prema misao),pošljem mjesto posljem (prema poslati), bješnji mjesto bjesnji(prema biesan), prošnja mjesto prosnja (prema prositi), pažljiv mjestopazljiv (prema paziti), izprtažnjen mjesto izpraznjen (premaizprazniti).Ovakvo je izjednačivanji promienjeno samo u slučajevima, kada je snjime spojeno izjednačivanje po zvučnosti i izpadanje suglasnika,izazvano izjednačivanjem po govornom ustroju, u tvorbi rieči snastavkom -čić i s predmetcima bez-, iz-, raz-, uz-; na pr. obrazčić,prema izgovornom obraščić i preko obraščić), izčekivati premaizgovornom iščekivati (preko iščekivati), izšarati prema izgovornomišarati (preko iššarati — isšarati), izžimati prema izgovornom ižimati(preko ižžimati), razžariti prema izgovornom ražariti (preko ražžariti),uzčuvati prema izgovornom usčuvati (preko uščuvati).2. Drugo načelo izjednačivanja suglasnika po mjestu glasovnetvorbe, t. j, promjena suglasnika č u š izpred t odnosno c, ostavljeno jenetaknuto u slučajevima, kad se suglasnik e na e izpred c u imenicamasrednjeg roda, pa se i dalje piše ušće, srdašce, sunašce, mjesto ličce,srdačce, sunačce, a promienjeno je u slučajevima, kad se suglasnik čna e izpred t (u dočetku -tvo), pa valja pisati na pr. junačtvo,proročtvo, uredništvo, mjesto junaštvo, proroštvo, uredništvo.3. Treće načelo izjednačivanja po mjestu glasovne tvorbe, t. j.promjena suglasnika n u m Ispred b i p, napušteno je sasvim (osim utu im riečima), pa se piše na pr. hinba mjesto himba.Ovo se načelo odnosi na tvorbu rieči, na pr. činbenik, jeftinba,nastanba, procjenbeni, zelenbać, te na složenice, na pr. crvenbrk,crvenperka, jedanput, stranputice.Kad se ne dopušta izpadanje suglasnikaIzpadanje suglasnika obuhvaćalo je u dosadašnjem pravopisu: I.iskonske suglasničke skupove dd i zz, II. suglasničke skupove, gdje sudva jednaka suglasnika došla uslied izjednačivanja, III. izpadanjesuglasnika d i t izpred c, č, ć i š, IV. izpadanje suglasnika d i t uskupovima stk (sk), stl (sl), stm (sm), stn (sn), štm (šm), štn (šn), štnj(šnj), zdn (zn), ždnj (žnj), stb (sb-zb), stlj (slj-šlj), stnj (snj-šnj), štb(šb-žb), z k (zk-sk), zdnj (znj-žnj) i ždk (žk-sk).I. I provedbena naredba dopušta izpadanje jednoga d u slučajevima,kada to d nema osobitog govornog značenja, na pr. odieliti, odahnuti,odužiti se (oddieliti, oddahnuti, oddužiti se), ali ako takvo značenjepostoji, piše se dd, na pr. poddialekt, poddnevnik, preddvorje;pisanje zz, naprotiv, provedbena naredba nalaže, kad iza predmetakabez-, iz- i nuz-dolazi glas z, pa treba pisati bezznačajan, bezzvučan,izzviždati, nuzzarada, nuzzgrada.Takvi slučajevi dolaze samo u složenicama.II. Suglasnički skupovi, u kojima su dva jednaka suglasnika došlauslied izjednačivanja po zvučnosti odnosno po mjestu glasovnetvorbe, pišu se korienski, na pr. odtjerati (ottjerati — otjerati),razsuti (rassuti — rasuti), razžariti (ražžariti — ražariti), petdeset(peddeset — pedeset), šestdeset (šesddeset —■ šezddeset —šezdeset). I takvi slučajevi dolaze samo u složenicama.III. Izpadanje suglasnika d i t izpred c, č, ć i š provedbena naredbadopušta samo,u nekim izuzetcima, a traži, da d i t izpred c, č, ć, i šostanu u ovim slučajevima:341. u oblicima imenica na -ka i a nepostojanim a na -(a)c i (a)k, na pr.pripadci, bitci, svetce, sudce;2. u tvorbi rieči:a) izpred imeničkih dočetaka:-c a: pametca, smrtca, vratca-ce: dlietce, koritce, sr ce-čalo (-čalica): gladčalo (gladGalica)-čanin: Gradčanin, Mletčanin-če (-čad): dvogodče, nahodče, gove če, sirotče (sirotčad)-čica: motčica-čić: obodčić,sirotčić,kotčić-čina: plitčina-čija: sudčija-š t i j a: gospodštija-š t i n a: gospodština, hrvatštinab) izpred pridjevskih dočetaka:-čan: srdačan (na pr. grč.), želudčan-čev: mlatčev, otčev, svetčev, Biogradčev, mladčev, sudčevc) izpred glagolskog dočetka -čati, na pr. gladčati, okratčatid) izpred priložkog dočetka -ce, na pr. očigledce, mimogretce;3. u složenicama s predmetcima (priedlozima):nad-: nadcarinar, nadcestar, nadčovjeko d-: odciepiti, odčepiti, odčušnutipod-: podcrtati, podčiniti pred-:predčitavati18

--------------------------------------------------------------------------------

Page 19

IV. Suglasnici d i t ostaju u skupovima stk, stlj, stm, stn, štn, zdn,ždnj, stb, z k, ždk. To biva:a) u oblicima imenica i pridjeva s nepostojanim a, na pr. listka,grož ica, daždka, bolestna, grozdni listak, grozdka, daždka,bolestan, grozdni ( od listak, daždak, bolestan, grozdan); upridjevima kazalištni, dvorištni, te u riečima, kao popustljiv, ustmen,aždnjaki sl..b) izpred dočetaka:-b a: gostba, izvlastba-bina: tastbina, častbina-k a: čeljustka-kinja: fašistkinja, pacistkinja-n i k: bolestnik, častnik, dužnostnik-n i c a: bolestnica, dužnostnica, koristnica-n a t: lisnat-n o ć a: mastnoća, vrstnoća-n a e s t: šestnaest-n o s t: nepropustnost-s t v o: bratstvo, sudstvoIz skupova stl, štm, štnj, stnj, štb, zdnj suglasnici d i t ispadaju: rasla(od rastla), tišma (od tištma), godišnji (od godištnji), vršnjak (odvrstnjak), vježba (od vještba), požnjak (od pozdnjak — poznjak).Od svih ovih pravila ima tu i tamo po neka iznimka, koja je dopuštenaprema slovu i duhu provedbene naredbe (§ 4.), a sve su te iznimkenavedene u pravopisnom rječniku.Sva pravila, koja su ovdje izložena, odnose se dakako i na izvedeniceod svih spomenutih rieči, koliko takvih izvedenica imade.Pošto smo ovako razmotrili provedbenu naredbu, kako se ona odnosiprema korienskom načelu na mienjanje rieči, na tvorbu rieči i nasložcnice, sada ćemo razmotriti suglasničke skupove, koji su seprovedbenom naredbom promienili, odnosno za koje bi mogla nastatisumnja, da li su se promienili ili nisu.

PREGLED SUGLASNIČK1H SKUPOVA U KORIENSKOMPISANJUA. Suglasnički skupovi, u kojima je prvo slovo b1. bcOvaj skup dolazi u deklinaciji imenica na -b(a)c: hljebca, kobca,rubca, vrabca, zubca, ždriebca (gen. sg. od hljebac, kobac, rubac,vrabac, zubac, ždriebac) prema izgovornom hljepca, kopca, rupca,vrapca, zupca, ž rijepca. Ovamo spadaju i rieči: šibel, zibci (dat. ilok. sg. od šibka, zibka) prema izgovornom šipci, zipci. Ovako iimenica nebce prema izgovornom nepce, te prilog uzagrabce premaizgovornom uzagrapce.Razlikuj: rieči, kao što su kupac, škripac, tepac, koje imaju gen.kupca, škripca, tepca, a razlikuj i imenicu vrpca i prilog uzastopce(prema stopa), te tu u rieč opcija.2. bčOvaj skup dolazi:a) u vokativu imenica, kao što su one pod 1.: kobče, vrabče i sl.prema izgovornom kopče, vrapče, te u pridjevima od takvih imenica,na pr. kobčev, kobčji, vrabčev, vrabčji prema izgovornom kopčev,kopčji, vrapčev, vrapčji;b) u tvorbi rieči: golubče; hljebčić, nebčan, robče, šibčica,Zagrebčanin, zibčica, zubčan, zubčanica, zučati, ždrebpčanikc) u složenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugi diosložcnice počinje glasom č: občarati, občiniti, občuvati premaizgovornom opčarati, opčiniti, opčuvati.Iznimke: pčela (mjesto bčela: korien, koji je u bučati, jer pčela buči t. j.zuji), Vrapče (selo), Ljupče (planina).3. bćOvaj skup dolazi samo u složenicama, u kojima je prvi diopriedlog ob, a drugi dio složenice počinje glasom ć: obćen, obćenit,obći, obćilo, obćina, obćinstvo, občiti prema izgovornom općen,općenit, opći, općilo, općina, općinstvo, općiti.4. bhOvaj skup dolazi samo u složenicama, u kojima je prvi diopriedlog ob, a drugi dio složenice počinje glasom h: ob-hod,obhoditi, obho enje, obhodnja prema izgovornom ophod, ophoditi,opho enje, ophodnja.5. bkOvaj skup dolazi:a) u deklinaciji imenica na b(a)k: dubka (gen. sg. oddubak) prema izgovornom dupka, te u oblicima pridjeva gibki,ljutika prema izgovornom gipki, ljupka;b) u tvorbi rieči: šibka, zibka, robkinja, klubko, dubkomprema izgovornom šipka, zipka, ropkinja, klupko, dupkom;c) u složenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugidio složenice počinje glasom k: obkoliti, obkopati, obkoračiti,obkročiti prema izgovornom opkoliti, opkopati, opkoračiti,opkročiti.Razlikuj: padeže imenica, kao što su kapka (odkapak), šipka (od šipak), pridjeve kao sipki, sipka (od sipak),19

--------------------------------------------------------------------------------

Page 20

imenice kao čipka, klepka, tipka, te glagole kao tapkati (odtapati).6.bpOvaj skup dolazi samo u tu im riečima, kao što je na pr.subpolarni.7.bsna pr. subtilan, subtrakcija, subtropski premaizgovornom suptilan, suptrakcija, suptropski.Razlikuj: hlapta (od hlapat), te tu e rieči kao optant,optika, optimist.Ovaj skup dolazi:a) u tvorbi riečl kod imenica kao robstvo, kod pridjeva kaobabski, jambski, klubski, robski, te u infinitivima glagola dubsti,grebsti, skubsti, zebsti (prezent; dubem, grebem, skubem, zebem),prema izgovornom ropstvo, ropski, dupsti, grep-sti, skupsti,zepsti;b) u složenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugidio složenice počinje glasom s: obsada, obseg, obsjena, obskrba,obstanak prema izgovornom opsada, opseg, opsjena, opskrba,opstanak. Ovamo spadaju i tu e složenice s predmetcima ab-, ob-, isub-, na pr. abscisa, absolutan, absurd, observatorij, subskripcija,substantiv prema izgovornom apscisa, apsolutan, apsurd,opservatorij, supskripcija, supstantiv.8.bšOvaj skup dolazi:a) u tvorbi rleči u izrazima kao nepodobština (premapodoban), potrebština (od potreba) prema izgovornom nepodopština, potrepština;b) u složenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugidio složenice počinje glasom s: obšav, obšiti, obširanprema izgovornom opšav, opšiti, opširan.Razlikuj: skupština (od skupiti).9. btOvaj skup dolazi:a) u deklinaciji rieči hrbat, kojoj gen. glasi hrbta premaizgovornom hrpta.b) u tvorbi rieči, kao što su na pr. hrbtenjača, drobtina (oddroban) prema izgovornom hrptenjača, droptina;c) u složenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugidio složenice počinje glasom t: obteretiti, obteći,obteretiti, opteći, obtok, obtrčati prema izgovornomopteretiti, opteći, optjecati, optjerati, optočiti, optok,optrčati. Ovamo spadaju i tu e rieči s predmetkom sub-,B. Suglasnički skupovi, u kojima je prvo slovo č1. čbOvaj skup dolazi u riečima kao jednačba, naručba,naručbenica, otačbina, promičba, srčba, svjedočba, uručbeni,vračbina, prema izgovornom jednadžba, narudžba, narudžbenica,otadžbina,, promidžba, srdžba, svjedodžba, urudžbeni, vradžbina.2. čtOvaj skup dolazi .u riečima kao čovječtvo, hujdučtvo,junačtvo, momačtvo, odpravničtvo, pjevačtvo, proročtvo, sa-mačtvo, uredništvo, vojničtvo, zapovjedničtvo (osnova ovome č jeglaa c, č, odnosno k, uzp. samac, pjevač, čovjek, hajduk, junak i t. d.)prema izgovornom čovještvo, hajduštvo, junaštvo, momaštvo,otpravništvo, pjevaštvo, proroštvo, samaštvo, uredništvo, vojništvo,zapovjedništvo.20

--------------------------------------------------------------------------------

Page 21

Razlikuj: rieči kao monaštvo, siromaštvo, ustaštvo, ukojima je u osnovi h odnosno š (monah, siromah, ustaša). Vidi i žt.C. Suglasnički skupovi, u kojima jo prvo slovo d1.dcOvaj skup dolazi:a) u deklinaciji imenica na -d(a)c i -d(a)d: Biogradca,Gradca, mladca, sudca, želudca (gen. sg. od Biogradac, Gradac, mladac, sudac, Želudac), pripadci, redci (nom. pl. od pri-padak, redak), zatim u riečima kao pripoviedci (dat. sg. odpripoviedka) prema izgovornom Biograca, Graca, mlaca, suca,želuca, pripaci, reci. pripovijeci;b) u tvorbi rieči: srdce, očigledce prema izgovornomsreo, očiglece;c) u složenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji sesvršava na dfa drugi dio složenice počinje glasomc: nad-cestar, odciepiti, podcieniti, podcrtati.Iznimka: kaca (od kadca prema kada). Razlikuj: hitca (odhitac), otca (od otac), metci (od metak), bitci (od bitka).2.dčOvaj skup dolazi:a)u vokativu imenica na - (a)c i - (a)k: mladče, pred-če, želudče (od mladac, predak, sudac, želudac) prema,izgovornom mlače, preče, suče, želuče, te u pridjevima od imenicana -d(a)c mladčev, sudčev, želudčev,srdačan, želudčan premaizgovornom mlačev, sučev, želučev, srčan, želučan;b) u tvorbi rieči: gladčalo, gladčati, Gradčanin (čovjekiz Gradca), dvogdče, govedče, obodčić, sučija prema izgovornom: glačalo, glačati, Gračanin, vogoče, goveče, sučija;c) u složenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji sesvršava na d, a drugi dio složenice počinje glasom č: odčitati,predčitavati prema izgovornom očitati, precrtavati. Složenicekao podčinovnik, podčinjeni, odčepiti (izvaditi čep, drugo jeoč ep it i) , nadčovjek dopuštao je i prijašnji pravopis.Iznimke: srčan, srčanost (kad znači junačan,hrabrost),Gračani (selo), Gračanica. (ime mjesta), Gra-čanin (prezime).3.ddOvaj skup dolazi u složenicama, u kojima je prvi dio priedlog,koji se svrgava na d, a drugi dio složenice počinje tim glasom:oddahnuti, oddaljiti, oddavno, oddieliti, oddignuti, oddisati,oddojiti, oddužiti se, poddanik.U ovom slučaju odstupamo od korienskog načela i pišemosamo jedno d: odahnuti, odaljiti, odavno, odieliti, o ig'-nnti,odisati, odojiti, odužiti se, podanik, jer se te rieči više ne osjećajukao složenice; no kod rieči, gdje se značenje pried-loga još osjeća,zadržavamo dd, na pr. poddialekt, poddnevnik, naddvornik,preddvorje.Razlikuj: podnevnik (meridian).4.dhOvaj skup dolazi u složenicama, u kojima je prvi dio priedlog,koji se svršava na d, a drugi dio složenice počinje glasom h:odhraniti, odhrvati se, podhraniti, podhvat, pred-hodnik premaizgovornom othraniti, othrvati se, pothraniti, pothvat, prethodnik.Ovamo spada i tu a rieč adhezija.21

--------------------------------------------------------------------------------

Page 22

404122

--------------------------------------------------------------------------------

Page 23

5. dkOvaj skup dolazi:a) u deklinaciji imenica na -d(a)k: dohodka,hladka,napredka, nazadka, pomladila, poredka, pripadka, redka(gen.sg. od dohodak, hladak, napredak, nazadak, pomladak, poredak, pripadak, redak) prema izgovornom dohotka, hlatka,napretka, nazatka, pomlatka, poretka, pripatka, retka, te uoblicima pridjeva: bridki, gladki, jedka, riedka, slastko,židko(od bridak, gladak, jedak, riedak, sladak, židak) prema izgovornom britki, glatki, jetka, rijetka, slatko, žitko;b) u tvorbi rieči: Biogradka, Nadko, nerodkinja,nud-kati (prema nuditi), pripoviedka, Radko(ako je odRado-s 1 a v, drugo je Ratko od Ratimir), tvrdka, Tvrdko, Vlad-ko, te u složenom priedlogu ka ka prema izgovornom Bio-gratka, Natko, nerotkinja, nutkati, pripovijetka, Ratko, Tvrtka, Tvrtko, Vlatko, katkad;c) u složenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji sesvršava na d, a drugi dio složenice počinje glasom k; nad-kriti, odka , odključati, odlkopčati, odkvačiti, podkivač,pod-kova, podkraj, predkućnica prema izgovornom natkriliti,otkad, otključati, otkopčati, otkvačiti, potkivač, potkova, potkraj, pretkućnica.Razlikuj: padeže imenica kao dodatak,odvjetak,oblike i izvedenice od pridjeva kao kratak, vitak, imenice kaočetka, lutka, motka, kandidatkinja.

6. dpOvaj skup dolazi samo u složenicama, u kojima je prvidio priedlog, koji ae svršava na d, a drugi dio složenice počinjeglasom p: nadpjevati, nadporučnik, odpečatiti, odpirač,odpis, odpjevati, odplata, odpočinuti, odpor, odprije,odpust, pod-paliti, podpasati se, podpis, potplatiti,podpora, podpreasjed-ik, podpukovnik prema izgovornomnatpjevatl, natporučnik, otpečatiti, otpirač, otpis, otpjevati,otplata, otpočinuti, otpor, otprije, otpust, potpaliti, potpasatise, potpis, potplatiti, potpora, potpredsjednik, potpukovnik

7. dsOvaj skup dolazi:a) u tvorbi rieči: brdski, brodski, gradski, ljudski,ljudstvo, sredstvo, srodstvo, sudstvo. Takvo je pisanje dopuštao idosadašnji pravopis.b) u složenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji sesvršava na d, a drugi dio složenice počinje glasom s: nadsko-čiti, nadstrešnica, na strieliti, odsjeći, podsada, podsjeći,podsjetiti, podsinieh, po strešje, predsjednik, predsoblje,prsd-štavnik, predstraža. Takvo je pisanje tako er dopuštao dosadašnji pravopis.Iznimke: gusle (gusle, prema guditi), jaslej a d s l e , prema jedem), postelja (od podstelja), luckast (odludskast).

8. dšOvaj skup dolazi:a) u tvorbi rieči: gospodštija, gospodština,slobodštinaprema izgovornom gospoštija, gospoština, sloboština;b) u složenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji sesvršava na d, a drugi dio složenice počinje glasom š: odšetati,podšiti, predšastnik. Takvo je pisanje dopuštao idosadašnjipravopis.

9. dtOvaj skup dolazi u složenicama, u kojima je prvi diopriedlog, koji se svršava na d, a drugi dio složenice počinje gla-som t: nadtajnik, nadtrčati, odtada, o teći, odtegliti,odteretiti, odteturati, odtisak, odtisnuti, odtjecati,odtjerati, o traga, od-trčati, odtrgnuti, o tući, odtuda,o tu iti, podtajnik, podtip, podruriti prema izgovornom:natrčati, otada, oteći, otegnuti, oteretiti, oteturati, otisak,otisnuti, otjecati, otjerati, otraga, otrčati, otrgnuti, otući,otuda, otu iti, poturiti.Iznimke: natjecati se, natječaj.Razlikuj: natrčati se, otakati, otarak, otući(drugo je odtući), otirač, otvoriti, poticaj, pretjecati,pretrčati.4243

--------------------------------------------------------------------------------

Page 24

D. Suglasničkl skupovi, u kojima je prvo Slovo1. cOvaj skup dolazi u rieči že ca, koju tako pišemo premaizgovoronom žećca, i u množini imenice ome ak, na pr.ome ei, ome cima prema izgovornom omećci, omećcima.2. kOvaj skup dolazi u deklinaciji imenice ome ak (gen.sg. ome ka, dat. sg. ome im i t. d.) prema izgovornom omećka, omećku, i u prilogu nale ke prema izgovornom nalećke.E. Suglasnički skupovi, u kojima je prvo slovo g1. gcOvaj skup dolazi u deklinaciji imenica kao bogac (gen. sg.bogca, dat. sg. bogcu i t. d.) prema izgovornom bokca,bokcu.Ovamo spadaju i kajkavska prezimena kao Grgeč, Žugec(gen. sg. Grgca, Žugca).

2. gčOvaj skup dolazi u riečima kao bogče, Grgče (vo.. sg. odbogac, Grgac — Grgeč) prema izgovornom bokce, Grkče. Takoi pridjevi bogčev, Grgčev prema izgovornom bokčev, Grkčev,te pridjev drugčiji prema izgovornom drukčiji.3-gš

Ovaj skup dolazi u riečima kao Bogša, Dragša.F. Suglasnički skupovi, u kojima je prvo slovo k1.kdOvaj skup dolazi u riećima kao kdje, ikdje, svakdje,ikda, nekda, nekidašnji, svakda, svakdanji, ali u ovakvim pri-likama odstupamo od korienskog načela i pišemo gdje, svagdje,igda, negda, negdašnji, svagda, svagdanji.G. Suvlasnički skupovi, u kojima je prvo slovo n1.nbOvaj skup dolazi .u riečima kao crvenbrk, činbenik,hiaba, jeftinba, nastanba, procjenbeni, zelenčać prema izgo-vornom crvembrk, čimbenik, himba, jeftimba, nastamba, pro-cjenbei, zelembać.R a z 1 i k u j : protimba.Bilježka: Od ovog našeg skupa nb valja razlikovati mb atu icama i posu enicama, bio taj skup u takvim riečimakakvoga mu drago postanja. U tuđicama i posu enicamaostaje uviek mb: ambasada, ambrozija, ambulanta, bamba-dava, bimbaša, bomba, Cimbri, umbir, emblem, gumb, ha-ranbaša, jamb, Kolumbo, romb, taliunbas, tambura, simbol.Turski naziv za Carigrad pišemo po turskom načinuIstanbul, a po hrvatskom Stambul.Ovaj skup dolazi u riečima jedanput, crvenperka, stran-putica prema izgovornom jedamput, crvemperka, strampu-tica.Bilježka: Kod tuđica i posu enica vriede ista načela kao ikod skupa nb, na pr. čempres, čimpanza, imperativ, imperfekt,kompas, komplikacija, kompromis, krumpir, lampa, rompa,simpatija, sumpor, vampir.3.nfOvaj skup dolazi samo u tuđicama i posu enicama, apiše se prea tome, kako se uobičajilo:a) mf: amfora, emfaza, kamfor, simfonija;b) nf: infaman, infekcija, infinitiv, influencija, informirali, infula, infuzorij, karanfil.H. Suvlasnički skupovi, u kojima je prvo slovo s1, sbOvaj skup dolazi:a) u tvorbi rieči kao glasba, glasbar, glasbenik, preu-desba, prosba prema izgovornom glazba, glazbar, glazbenik,preudezba, prozba. Tako i složenica kosbaša (prvak me ukoscima) prema izgovornom kozbaša;4445

--------------------------------------------------------------------------------

Page 25

b) u riečima kao osbiljan, sbilja, sbirka, sbiti, sbližiti,sbog, sbogom, sbor, sbornik, sbrajati, sbrka, sbroj, susbitii t. d. Kod takvih rieči napuštamo koriensko načelo, jer ćeu njima značenje priedloga s već gotovo zatrlo, pa pišemo:ozbiljan, zbilja, zbirka, zbiti, zbližiti, zbog, zbogom, zbor,zbornik, zbrajati, zbrka, zbroj, suzbiti i t. d.Razlikuj: izobrazba, (prema obraz), rezbar (premarezati).2. sdOvaj skup dolazi:a) u prilogu vasda, koji pišemo vazda, jer se značenjepridjeva vas (sav) već gotovo zatrlo. Tako i imenica noz-drva (premda je od nos);b) u riečimakao: sdjeia, sdrav, sdrobiti, sdrug, sdružiti,sdvajati, sdvojiti, posdrav, posdravitl. I kod ovog skupa odstupamo od korienskog načela i pišemo: zdjela, zdrav, zdrobiti, zdrug1, združiti, pozdrav, pozdraviti.3. sgOvaj skup dolazi u riečima kao: nesgrapan, sgaziti,sglob, sgnječiti, sgodan, sgrabiti, smrada, sgriešiti, sgrijati,sgrnuti, sgrtati, sgusnuti, sgužvati. I ovdje odstupamo odkorienskog načela, pa pišemo: nezgrapan, zgaziti, zglob,Zgnječiti, zgodan, zgrabiti, zgrada, zgricšiti, zgrijati,zgrnuti, zgrtati, zgusnuti, zgužvati.4. stbOvaj skup dolazi u riečima kao: gostba, izvlastba,tastbina, koje ćemo tako pisati prema izgovornom gozba, iz-vlazba, tazbina.Iznimka: izba (od istba).Razlikuj: jazbina(prema jazavac).5. stdOvaj skup dolazi u rieči šest eset, koju ćemo takopisati prema izgovornom šezdeset. Ostale rieči, koje ovamospadaju, kao ustda, obustdati, stdenac, pisat ćemo fonetski,dakle uzda, obuzdati, zdenac.6. stkOvaj skup dolazi:a)udeklinacijiimenica na -st(a)k:listka-naprstka .gen. sg. od listak, naprstak);b) u tvorbi rieči: čeljustka, pacifistkinja Iznimke:kocka (od kostka), trska (od trstka), na uckati {odnaustkati).7. stlOvaj skup dolazi u riečima kao rastla (part. akt. odrasti), rastlina, strastlica, ali u ovom slučaju napuštamo ko-riensko načelo i pišemo rasla, raslina, sraslica.8. stljOvaj skup dolazi u riečima kao popustljiv,9. stmOvaj skup dolazi u rieči ustmea, koju ćemo tako pi-sati prema izgovornom usmen.Razlikuj: pismen, jer je od pisati.10 stnOvaj skup dolazi:a) u imenicama kao što su bolestnik, častnik, čestnik,dužnostnik, dvanaestnik, milostnik, namještnik,vjestnik,vlastnik prema izgovornom bolesnik, časnik, česnik, dužnosnik, dvanaesnik, milosnik, namjesnik, vjesnik, vlasnik, zatimčestnica (od čest, božični kolač, koji se lomi na dielove iličesti), mastnica, pestnica (od pest), vrstnoća premaizgovornom čestica, masnica, pesnica, vrsnoća;b) u pridjevima: bjelokostni, bolestni, častna,koris tna,mastno, strastno (od bjelokostan, bolestan, častan, koristan,mastan, strastan) prema izgovornom bjelokosni, bolesni, ča-sna, korisna, masno, strasno.c) u broju šestnaest prema izgovornom šesnaest.Iznimke: česno, usna(gen. pl. usana), usnat,usnica; oblici pridjeva lasan i prisan.Razlikuj:prema a) imenice kao glasnik (od glas), ukosnicaprema kosa);prema b) oblike pridjeva kao: biesni, tjelesni,ukrasni.4647

--------------------------------------------------------------------------------

Page 26

I. Suglasničkl skupovi, u kojima je prvo slovo š1. šbOvaj skup dolazi u riedi zadušbina. (za dušu), kojutako pišemo prema izgovornom zadužbina.2. štbOvaj skup dolazi u riedima vještba, vještbenik, uštba(pun mjesec, uštap), kod kojih odstupamo od korienskog na-čela i pišemo vježba, vježbenik, užba.3. štmOvaj skup dolazi na pr. u riedi tištma, koju tako erpišemo po izgovornom pravopisu, t. j. tišma.4. šlnOvaj skup dolazi u pridjevima kao dvoristni, kazalištni,kupalištni, sveučilištni, zemljištni (od dvorište, kazalište, ku-palište, sveučilište, zemljište) prema izgovornom dvorišni,kazališni, kupališni, sveučilišni, zemljišni.Razlikuj: bezdušni, okolišni, završni.5. štnjOvaj skup dolazi u riečima kao godištnji, godištnjica,središtnji, srcdištnjica (od godište, središte), no u ovim slu-čajevima odstupamo od korienskog načela, pa pišemo go-dišnji, godišnjica, središnji, središnjica.J. Suglasnički skupovi, u kojima je prvo slovo t1. tbOvaj skup dolazi u riečima kao djelitba, gulitba, ko-sitba, krčitba, plovitba, primjctba, prositba, rješitba,svatba, ženitba prema izgovornom djelidba, gulidba, kositiba,krčidba, plovidba, primjedba, prosidba, rješidba, svadba,ženidba.Razlikuj: izvedba, razudba, uljudba.2. teOvaj skup dolazi:a) u deklinaciji imenica na -t(a)c i -t(a)k: hitca,mlatca,otca, svetca, vještea (gen. sg. od hitac, mlatac, otac, svetac,vještac), dodatci, gubitci, letci, metci, naprstei, početci, svršetci, užitci, zametci (nom. pl, od dodatak, gubitak, letak, metak, naprstak, početak, svršetak, užitak, zametak) prema izgovornom dodaci, gubici, leci, meci, naprsci, počeci, svršeci,užici, zameci.Tako i imenica Mletci prema izgovornom Mleci.Taj isti skup dolazi i u dat. I lok. sg. imenica na -tka,na pr. bitci, rešetci, zagonetci prema izgovornom bici, rešeci,zagoneci;b) u tvorbi rieći: dlietce, koritce, pametca, sitce(malosito), smrtca, vratca prema izgovornom dlijece, korice, pa-meca, sice, šmrca, vraća.Iznimke: djeca (ne djetca), mrcina (ne mrtcina),puce (ne putce).Razlikuj: prema prijašnjem peci, sada petci (od pe-tak), prema prijašnjem čestici, dočeci, gubici, počeci, sadačestitci, dočetci, gubitci, početci (od čestitka, dočetak, gubi-tak, početak) valja razlikovati peci (oblik zap. načina odpeći), dočeci, počeci (nom. pl. od doček, poček) i čestici (dat.sg. od čestica), gubici (dat. sg. od gubica). Isto tako valjarazlikovati koritce (prije korice, malo korito) od korice (napr. u knjige, u sablje), te rieči kao klica, maca, žica premasmrtca, vratca.3. tčOvaj skup dolazi:a) u vokativu imenica na -t(a)c i -t(a)k, ukoliko odovih posljednjih taj padež dolazi: mlatče, otče, svetce, vještče(o mlatac, otac. svetac, vještac) prema izgovornom mlače,oče, svece, vjesče. Tako i pridjevi ovih imenica mlatčev, otčev,svetčcv, vjcštčev prema izgovornom mlačev, očev, svečev,vješčev;b) u tvorbi rieči u nekih imenica s dočetkom -če, -Čad,-čanin, -čija, -čina, na pr. patčs, patčad, sirotče,sirotčad,Mletčanin, soldatčija, plitčina prema izgovornom pače,pačad,I Koriensko pisanje49

--------------------------------------------------------------------------------

Page 27

siroče, siročad, Mlečanin, solačija, pličina, te u glagolu okrat-čati (postati kratak, drugo je okraćati, postati kraći).Iznimke: dječak, dječica, dječinski, dječji, hrčak,luče, očin, očinski, očinstvo, očuh, pačji, poočim, priča,svečan, svečanost, trščak, zapučak.4. tdOvaj skup dolazi u brojevima pet eset i devetdesetprema izgovornom pedeset, devedeset.5. tsOvaj skup dolazi u pridjevima kao banatski, bratski,egipatski, hrvatski, kadetski, poetski, svjetski, te uimenicama kao bratstvo, hrvatstvo.Iznimke: U zemljopisnim imenima dopušta se i daljepisanje kao Gacka, Gacko, Subocka,6. tšPiše se hrvatština prema izgovornom hrvaština.K. Suglasnički skupovi, u kojima je prvo slovo z1. zcOvaj skup dolazi:a) u deklinaciji imenica na -z(a)c i -z(a)k kao svizca(gen. sg. od svizac), dolazci, izlazci, pronalazc! (nom. pl.oddolazak, izlazak, pronalazak) prema izgovornom svisca, dolasci, izlasci, pronalasci. Tako i dat. i lok. sg., koje pišemoopazci, pazci (od imenica opazka, pazka) prema izgovornomopasci, pasci.b) u složenicama, u kojima je prvi dio prie log, koji sesvrgava na z, a drugi dio složenice počinje glasom c: bezca-rinski, izcie iti, izciepati, izcrpljiv, izcuriti, razcar,razjep,razcvasti prema izgovornom bescarinski, iscijediti, iscijepati,iscrpljiv, iscuriti, rascar, rascjep, rascvasti.Razlikuj: padeže imenica kao kosac, kvasac, lisac.2. zčOvaj skup dolazi:a) u riečima kao obrazčić, svezčić prema izgovornomobraščić, sveščić;b) u složenicama, u kojima je prvi dio prie log, koji sesvršava na z, a drugi dio složenice počinje glasom č: bezčašćesbezčuvstveni, izćašiti, izčekivati, razčetvoriti. razčešljati,raščistiti, uzčitati, uzčuvati prema izgovornom beščašće,bezčuv-stven, iščašiti, iščekivati, raščetvoriti, raščešljati, raščistiti,uščitati, uščuvati.3. zćOvaj skup dolazi u složenicama, u kojima je .prvi diopriedlog, koji ae svršava na z, a drugi dio složenice počinjeglasom ć: bezćutan, bešćutnost, izćuškati, razčeretati se, uzćuliti prema izgovornom bešćutan, bešćutnost, igćuškatl, raš-ćemtati se, ušćuliti.4. zdnOvaj skup dolazi u pridjevu grozdni (odre eni oblikod g r o z dan, pun grož a) prema izgovornom grozni. Kodpridjeva prazni, pozni (od starijeg neodre enog prazdan, poz-dan) napuštamo koriensko načelo i pišemo prazni, pozni (neprazdni, poz an), jer se neodre eni oblik tih pridjeva govorisamo prazan, pozan.Razlikuj:grozni(od grozan, prema groza).5. zfOvaj skup dolazi u složenicanm kao izfrknuti, uzfalitiprema izgovornom isfrknuti, ustaliti.6. zhOvaj skup dolazi u složenicama, u kojima je prvi diopredlog, koji se svršava na zta drugi dio složenice .počinjeglasom h: izhlapiti, izho , obezhrabriti, razhla iti, uzhit,uz-hodati se prema izgovornom ishlapiti, ishod, obeshrabriti,rashladiti, ushit, ushodati se.7. zkOvaj skup dolazi:a) u deklinaciji imenica na -z(a)k: dolazka, izlazka,izrezka, pronalaska, svezka (gen. sg. od dolazak, izlazak,iz-51

--------------------------------------------------------------------------------

Page 28

rezak, pronalazak, svezak) prema izgovornom dolaska-, iz-laska, izreska, pronalaska, sveska., te u oblicima pridjeva na -z(a)k: drzki, klizki, inrzka, nizka, rezko, usko (ocl drzak,klizak, mrzak, nizak, rezak, uzak) prema izgovornom drski,kliski, mrsku, niska, resko, usko;b) u tvorbi rieči: u imenicama, kao što su opazka, pazka,prvokozka prema izgovornom opaska, paska, prvokoska, uglagola grizkall prema izgovornom griskati, te u pridjevimakao engleski, francuzki, holandezki, kavkazki, kinezki,kojetako pišemo prema izgovornom engleski, francuski, holaride-ski, kavkaski, kineski (premda bi ih zapravo trebalo pisati:englezski, francuzski, holaii ezski, kavkazski, kinezaki). Tako ikolovozki (od kolovoz).c) u složenicama, u kojima je prvi dio priedlcg, koji sesvršava na z, a drugi dio složenice počinje glasom k: bezko-načan, bezkućnik, izključiti, izkoricniti, izključiti, razkol,raz-kopćati, razkoračiti se, razkralj, razkršće, razkuhatipremaizgovornom beskonačan, beskućnik, isključiti, iskorijeniti, is-krčiti, raskol, raskopčati, raskoraćiti se, raskralj raskršće,raskuhati.Iznimka: iskon.Razlikuj: iskati, iskru, iskren, uskakati (drugo jeuzskakati se), uskladištiti, uskladiti, uskok, uskoriti.8.zpOvaj skup dolazi u složenicama, u kojima je prvi diopriedlog, koji se svršava na a, a drugi dio počinje glasom p:bezpomoćan, bezposlesi, izpeći, izpiti, raspored, rasprava, uz-pinjaća, uzplaihiriti se prema izgovornom bespomoćan, bespos-len, ispeći, ispiti, raspored, rasprava, uspinjača, usplahiriti se.Razlikuj: uspavati, uspjeh, uspješan, uspjeti, uspo-mena, usporiti.9.zsOvaj skup dolazi u složenicama, u kojima je prvi diopriedlog, koji se svršava na z, a drugi dio složenice počinjeglasom s: bezsavjestan, bezsmislen, izsječak, izsušltl,krozsred,razsjeći, razsap, razstanak, razsipnik, razsuda, razsvjetaprema izgovornom besavjestan, besmislen, isječak, isušiti,kro-sred, rasjeći, rasap, rastanak, rasipnik, rasuda, rasvjeta.Iznimka:raspikuća.10. zšOvaj skup dolazi u složenicama, u kojima je prvi diopriedlog, koji se svršava na z, a. drugi dio složenice počinjeglasom š: izšarati, izšokčiti, razširiti, uzšetati se prema izgo-vornom išarati, išokčiti, raširiti, ušetati se.Razlikuj: ušetati(šetajući ući).11. ztOvaj skup dolazi:a) u infinitivima glagola grizti, muzti, uljezti,vezti,vrzti se (prezent: grizem, muzem, uljezem, vezem, vrzem se)prema izgovornom gristi, musti, uljasti, vesti, vrsti se;b) u složenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji sesvršava na z, a drugi dio složenice počinje glasom t: beztemelja, beztjelesan, iztaći, izticati, istjerati, iztok, iztražiti,iztrgnuti, raztegnuti, raztjerati, raztopiti, raztrubiti,raztući,raztumačiti, uzto, uztrajati, uztrcati se, uztrpjeti se,uztrpljlvprema izgovornom bestemljan, eostjelesan, istaći, isticati, istjerati, istok, istražiti, istrgnuti, rastegnuti, rastjerati, rastopiti, rastrubiti, rastući, rastumačiti, usto, ustrajati, ustrčatist, ustrpjeti se, ustrpljiv.Iznimke: mast (od mazati), ljestve (od ljezem).Razlikuj : isti, istina, Istra, rastući {sad. pril. odrasti), usta, ustaša, ustati, ustanova, ustav, ustoličiti, usto-stručiti, ustrajati (organizirati), ustrieliti, ustroj,ustručavati se, ustupiti, te infinitiv dovesti (prezent:dovedem).12. zzOvaj skup dolazi u složenicama, u kojima je prvi diopriedlog, koji se svršava na z, a drugi dio složenice počinjeglasom z: bezzakonje, bczznačajan, bezzvučan, nuzzarada,nuzzgrada. izzviždatl prema izgovornom bezakonje, bezna-čajan, bezvučan, nuzarada, nuzgrada, izviždati.Iznimka: iza.53

--------------------------------------------------------------------------------

Page 29

13 zžOvaj skup dolazi u složenicama, u kojima je prvi diopriedlog\ koji se svršava na z, a drugi dio složer.ice počinjeglasom ž: bezžičan, izžeći, izžednjeti, izženiti, izžliebiti, raz-žeći, razžariti, razžalostiti, razžestiti, razžvakati premaizgovornom bežičan, ižcći, iže njeti, iženiti, ižlrjebiti, ražeći,ra-žariti, ražalostiti, ražcstiti, ražvakati.L. Suvlasnički skupovi, u kojima je prvo slovo ž1. žcOvaj skup dolazi u deklinaciji imenica na -ž(a)c i -ž(a)k: crvcnokožca, četveronožca, lažca, neznabožca (gen.sg. od crvenokožac, četvcronožac, lažac, neznabožac), držci,parožci, ustrižci, žižci (nom. pl. od držak, parožak, uatrižak,žižak) prema izgovornom crvenokošea, četveronošca, lašca,neznabošca, dršci, parošci, ustrišci, žišci.2. žčOvaj skup dolazi:a) u vokatlvu imenica na -ž(a)c i -ž(a)k, na pr. crveno-kožče, četvoronožče, držče, lažče, neznabožče, parožče isl.(vok. sg. od crvenokožac, četveronožac, držak, lažac, neznabožac, parožak) prema izgovornom civenokošče, četveronošce.,dršče, lašfie, ueznabošče, parošče.b) u tvorbi rieči, na pr. blažče, bilježeica, brežčić,lu-pežčić, rožčlć prema izgovornom blašče, bilješčica,breščić,lupeščić, roščić, te u glagolima kao otežčati prema izgovornom oteščati.3. ždnOvaj skup dolazi u pridjevima daždna, nuždna (ž. r. odnaždan, nuždan) prema izgovornom dužna, nužna.Razlikuj: dužna (od dužan), ružna (od ružan).4. ždkOvaj skup dolazi u rieči daždka (gen. sg. od daždak)prema izgovornom daška. Tako i zviždak, zviždka.Razlikuj: daška (gen. sg. od dašak).5. žkOvaj skup dolazi:a) u deklinaciji imenica na -ž(a)k kao držka,parožka,ustrižka, žižka (gen. sg. od držak, parožak, ustrižak, žižak)prema izgovornom drška, paroška, ustriška, žiška. Tako i kodpridjeva težak: težki, težka prema izgovornom teški, teška,b) u tvorbi rieči: kod imenica kao bilježka, Blažko,Božko, Dražko, služkinja prema izgovornom bilješka, Blaško,Boško, Draško, Sluškinja; kod pridjeva, kojima je u osnovig, z, ž, na pr. arheoložki, čungkinžki, filoložki, kronoložki,la-dožki, lupežki, mitoložki, mužki, onežki, pariški,pedagožki,požežki, pražki, supružki, ubožki, vitežki, vražki prema izgovornom arheološkičungkinški, filološki, kronološki, ladoški,lupeški, mitološki, muški, oneški, pariški, pedagoški, požeški,praški, supruški, uboški, viteški, vraški; u glagola kao ležkati,mrežkati prema izgovornom leškati, mreškati, te u prilozima kao natražke prema izgovornom natraške.Iznimke: kriška (gen. pl. krišaka), te prezimena izemljopisna imena kao Blašković, Bošković, Drašković, Kriš-ković, Baška.6. žtOvaj skup dolazi u tvorbi rieči, na pr. lupežtina, ubož-tina prema izgovornom lupština, uboština, pa dalje u riečimakao bezboštvo, družtvo, knežtvo, lupežtvo, množtvo,ubožtvo, vitežtvo (u osnovi g, z, ž) prema izgovornombezboštvo, društvo, kneštvo, lupeštvo, mnoštvo, uboštvo,viteštvo.5455

--------------------------------------------------------------------------------

Page 30

O PISANJU tuđih RIEČIProvedbena naredba propisala je za pisanje tuđih riečisamo načela, koja se tiču izjednačivanja suglasnika po zvuč-nosti u slučaju složenica s pre metcima ab-, ob-, mb-, ad-, i načela, koja se tiču glasa j izme u i-a i i-e. U ostala pi-tanja o pisanju tuđih rieči provedbena naredba nije dirala.1. Izje načivanje po zvučnosti ne vrši se dakle iza pred-metaka:ab-: absces, abscisa, absint, absolucija, absolutan,absolutizam, absolvirati, absorpclja, abstinencija,abstinent, apstrahirati, abstrakcija, abstraktan, absurd,absurdan i sl.ob-: obscen, observirati, observatorij, obsidian,obsku-ran, obstinatan, obstipacija, obstrukcija i sl.(Razlikuj: optika, optimist i si.)sub-:subpolarni,subskripcija,substancija,substantiv, substitucija, substrat, subsumirati, subtilan,subtrahend, sub-trakcija, subtropski, transsubstancija isl.ad-: adhezija, adsorpcija i sl.2. Za pisanje slova j izme u i-a provedbena naredbapropisuje, da se to slovo u takvu slučaju nema pisati, osimna kraju rieči i u izvedenicama izpred hrvatskih očetaka,kao što su -a c, -a 1 a c, -a n a c, -anski, -a n s t v o.Prema tome izme u i-a ne piše se j:a) u riečima složenim s predmetkom dia-, na pr.: dia-betes, diabolo, diadem, diafragma, diagnoza, diagnostika,dia-gonala, diagram, diakritičan, tlialekt, dialog, diamant,dia-metar, diapozitiv, dlaspora, diastaza, diatonika;b) u složenicama, kao što su: matriarhat, patriarh,pa-triarhalan, patriarhija, poliandrija> triangtulacija;c) u vlastitim imenima, na pr.: Alkibiad, Ariadna,Asklepiad, Aurelian, Diana, Dioklecian, Domcntian,Driada,Efialt, Euriala, Euriant, Fabian, Goliat, Gracian,Grcgo-rianum, Hadrian, Herodiada, Hiacint, Iliada, Indiana,Juilan,Juliana, Justilian, Kristian, Kvlntilian, Leviatan,Lukian,Marcial, Mcsiada, Miltiad, Oktavian, Osian,Ožegovićianum,Priam, Sebastian, Siam, Terezianum, Tertulian, Tizian,Valentinian;56) u riečima s dočetcima: -a b ila n: variabilan; -acija:aviaclja, variacija; -ada: jeremiada, iniriada, triada; -ak: afrodiziak, amoniak, salmiak, zodiak; -al (-a l a, -a 1 an, -a l i t, -a 1 i t e t, -a 1 i s t, -a 1 i z a m, - aliz a ci j a):ceremonial, inicial, material, memorial, mi-nisterial, oficial,pluvial, potencial, preferencial, provincial, f i liala, aksialan,aluvialan, brahialan, diluvialan, eksterito-rialan,ekvatorialan, tercialan, ferialan, financialan, genia-lan,industrialan, kolonialan, komercialani, kongenialan, kon-vencionalan, labialan, marcialan, medialan, parcialan, poten-cialan, radialan, socialan, specialan, tangencialan,teritoria-lan, trivialan, hialit, specialitet, materialist,predialist, socia-list, specialist, materializain, provincializam,socializam, tria-lizam, materializacija, socializaclja;-an (-a na, -a n c a, -anino, -anist, -ani t, -a n i-zam, -ano, -ansa, -ant, -anta, -antan); cian, gvar-dian, meridian, pavian, radian, liana, siciliana, alianca,plano, planino, pianist, vivianit, arianizam, niansa,denunciant, fo-liant, komediant, proviant, varianta,konciliantan;-ar (-aran, - a r d a , -arij - a r i s t ) : breviar, cere-moniar,kaviar, proniar, terciar, familiaran, radiaran, miliar-da,triarij, piarist;-as: dias, išias, lias, trias;-at ( - a t a n , -atičan, -atičar, -atida, -atika,-a t i v a, -atizam, -ator, -atura): antikvariat, branhiat,hiat, noviciat, plagiat, proletariat, šeriat, rabiatan,muriati-čan, aviatičar, kariatida, aviatika, iniciativa,paliativan, gla- iator, radiator, abreviatura, miniatura,nunciatura;-azam (-a za): entuziazam, hiazam, miazam,elefanti-aza, leontiaza;e) u nekim osamljenim riečima, na pr. fiaker, finsko,piaster, psihiatar, viadukt.Ovako tako er izvedenice od navedenih i sličnih rieči.Izuzimaju se rieči, koje se osjećaju već kao udomaćene, na pr.dijak(dijački, dijakov), Marijan(Marijana, Mari-janci),Azijat (Azijatklnja) i sl.57

--------------------------------------------------------------------------------

Page 31

Piše se -ija:a) na kraju rieči, na pr. Marija, Sofija, Ilija, Matija,Austrija, Australija, Azija, Georgija, Indija, Rusija, Sicilija,Venecija, denuncijacija, diatermija, ekspropriacija, hrija., gimnazija, industrija, industrializacija, materija, ne-gociaeija, pa-triarhija, poliand,rija> potencija, provinciju, psiliiatrija, studija, triangulacija, variacija:b) u izvedenicama od takvih rieči s nastavcima, kaošto su:-ao: Azijac, Georgijac, Indijac, Arijac;-alac: gimnazijalac (gimnazijalka, gimnazijalčič, gim-nazijalčev), industrijalac, komercijalac, provincijalac;-an: Talijan (Talijanka, Talijančić, Talijanče);-a n a c: Belgijanac (Belgijanca, Belgijančev, Belgljan-kin), Indijanac, Sicilijanac, Talijanac, Venecijanac,arijanac, wagnerijanac; tako i kajkavski oblici, na prGregorijanec, Fabijanec;-anstvo: arijanstvo;-aš: grabancijaš, komedijaš, orijaš, Andrijaš, Mafijaš;c) u genitivu singulara (i akuzativu, ako se radi o živom biću) i u genitivu plurala imenica na -i, -ij, -i j e, -io,na pr. Verdija (od Verdi), Puccinija (od Puccini), studija(od studij i studio), radija (od radij i radio), kolegija (odkolegij), Tokija (od Tokio), Polonija. (od Polonio),Ovidija(od Ovidije), Vinicija (od Vinicije).3. Za pisanje slova j izme u i-c provedbena naredbapropisuje, da se to slovo u takvu slučaju nema pisati, osimu nom. sg. imenica kao Arije, Poncije, u instr. sg. imenicana -i, -ij, -ije, i osim u gen. sg. i u nom. pl. imenica na -ija.Prema tome izme u i-e ne piše se j:a) u složenicama, kao na pr. arhiepiskop, dieceza,diereza, dieza, diegeza, dielektričan, poliedar,triedar, trienij;b) u vlastitim imenima., na pr. Ariel, Daniel, Gabriel,Piemont;c) u riečima s dočetcima:-el (-elan): faktoriel, artificielan, oficielan,principielan;-en a (-e n c i j a, -e n i t, -e n t, -e n t a 1 a c, -e n t a c i j a, -elitizam):hiena,higiena,sienit,audiencija,insuficiencija, ambient, abiturient, gradient, ingredient,inspicient, koefi-cient, koncipient, kvocient, orient,percipient, recipient, re-spicient; orientalac, orientacija,scientizam;-er (-era, -erit): eksterier, financier, kancionier, ka-rabinier, premier, rentier, romancier, trier, bariera,garso-niera, premiera, riviera, žardiniera, garnierit;-eta (-cte, -etet, -etizani), dieta, servieta, variete, pietet,kvietizam, pietizam;d) u nekim, osamljenim riečima: hierarhija, hieratski,hierofant, hieroglif, lukiernar, rekviem, relief, siesta, tan-tiema.Ovako tako er i izvedenice od navedenih i sličnih rieči.Razlikuj: arhijerej (složeno od arhi-jerej).Piše se ije:a) u nom. sg. imenica kao Arije, Bonifacije, Cerularije,Dionizije, Elije, Felicije, Georgije, Hilarije, Inocencije,Marije, Ovidijce, Pankracije, Simplicije, Tiberije, Vinicije;b) u instr. sg. imenica na -i, -i j, -i j e, na pr. Puccini-jem (Puccini), Verdijem (Verdi), studijem (studij),natrijem(natrij), magnezijem (magnezij), radijem (radij),kolegijem(kolegij), Arijeni (Arije), Bonifacijcm (Bonifacije),Dioni-zijem (Dionisije);c) u gen. sg1. i :nom. pl. imenica na -ija: asociacije(asociacija), gimnazije (gimnazija), provincije (provincija),studije (studija), variacije (variaeija), Marije (Marija),Ma- 'tije (Matija);d) u izvedenicama od rieci spomenutih pod a), b) i c):Arijev, arijevski, arijevac, Verdijev, verdijevski, kalcijev,ka-lijev, magnezijev, natrijev, Andrijevci, Petrijevci i t. d.5859

--------------------------------------------------------------------------------

Page 32

kruš-kajut-rogav-ranvjež-baRAZSTAVLJANJE RIECI NA SLOGOVEKoriensko načelo u pravopisu nalaže i promjenu u raz-stavljanju rieči na slogove. Ta se promjena tiče samo raz-stavijanja suglasnickih skupova, dok raztavljanje samoglas-nika samih (na pr. že-te-o-ci, di-o-b-a) i jednog suglasnikasa samoglasnikom (na pr. ma-ti, do-mo-vi-na, Hr-va-ti)ostaje isto kao i dosada.Da se jednosložni dvoglas ie ne smije razstavljati, otom govori već provedbena naredba.Sto se tiče suglasnickih skupova, dosadašnji je pravo-pis propisivao, da dva ili tri suglasnika pripadaju drugomslogu, ako se sa samoglasnikom iza sebe mogu lako izgovo-riti, (lakima za izgovor smatrali su se suglasnički skupovi,kojima se počinju rieči u književnom govoru i u narječjima.)Tako se razstavljalo na pr.: sta-blo zbog skupa bi. n. pr. urieči blato, do-bro zbog brod, ma-čka zbog čkalj, i-skra zbogskriti, se-stra zbog strah i t. d.Korienski pravopis napušta takvo razstavljanje i držise koriena rieči, tek tu i tamo povlači za sobom i razstav-ljanje suvlasničkih skupova ne pazeći na korien (na pr.bojiš-te).Pri razstavljanju rieči valja dobro paziti na podjelurieči u proste i složene.Proste riečiKod ovakvih rieči razlikujemo slučajeve, kad se na uzajedno dva odnosno tri (četiri) suglasnika.1. Ako se na u zajedno dva suglasnika, razstavljanjerieči na slogove vrši se tako, da prvi suglasnik pripadaprvom slogu, a drugi drugom. Prema tome razstavljamo:stab-lomon-rarah-lokon-čahrab-ribrad-vavin-ravap-nosrč-basvag-dadrh-taikup-lieiimač-kaig-lakraj-njiljep-širuč-niiae-madik-lapas-lased-loig-ratak-nutius-narad-niknee-vecrk-vapas-timot-kazet-vasamot-načav-livit-iodav-noBilježka: Valja dobropaziti na slučajeve kaovidjeti, trpjeti, umjeti, letjeti, gorjet i si., gdje na pr. dj, pj,mj, tj, rj ne smijemo razstavljati, jer tu zapravo i nemasuglasnič-kog skupa, nego j pripada glasu e kaosamoglasniku (uz-poredi ikavsko vi-diti, tr-piti, u-miti,le-titifgo-riti). Treba dakle razstavljati vi-djeti,trpjeti, u-mjeti, letjeti, go-rjeti.Isto tako ne smijemo razstavljati ni slovo ks (x) utu im riečima, kao što su na pr. taksa, tekstil i si. jer znakza ks (x) u ovim slučajevima predstavlja jedan glas. Takvedakle rieči razstavljamo tsi-ksa, teks-til (prvo prema ma-ti, a drugo prema stab-lo).2. a) Ako se na u zajedno tri (četiri) suglasnika, raz-stavljanje se vrši tako, da prvi pripada prvom slogu, a dru-ga dva (tri) drugom, na pr.:znan-stvenzastup-stvo'car-stvogor-štakis-kra^1P7-OTHpravas-tvo >&množ-tvob) protivno ovom pravilu skupovi od tri suglasnika, ukojima su prva dva st, (osim u dočetku -štvo), zd, žd,razstavljaju se tako, da prva dva pripadaju prvom slogu,a treći drugom, na pr. gost-ba, izvlast-ba, bolest-nik, popustljiv, strast-ven, kazališt-ni, zemljišt-ni, grozd-ni, nužd-ni,dažd-njak, sest-ra (ali ustaš-tvo).c) Pridjevni nastavak -ji pripada uviek s a m drugomslogu, pa valja razstavljati na pr. čavč-ji, gušč-ji, kobč-ji,vrabč-ji.6061daž-demkaž-njeneaz-dapraz-nikTnz-Iaseljač-tvovoj-skavojnič-tvoškol-stvopokuć-tvozemalj-skigrad-skigram-žljivgospodstvooćin-stvogospod-štinaprven-stvo, rot-kvabrat-stvokralj ev-skizdrav-stven

--------------------------------------------------------------------------------

Page 33

Složene riečiKod razstavljanja složenih rieči ostaje sve kao i dosa-da, a kod njih pazimo na sastavine, od kojih su rieči slo-žene, pa u ovakvim slučajevima ne vriede nova pravila orazstavljanju suglasnika, koja su postavljena kod prostihrieči (tu i tamo će se ta pravila poklapati, ali to nije bitno).Razstavljamo dakle:a) Prvi dio složenice svršava se na samoglasnik:na-dmem (ne nad-mem), prema na-dutio-značiti (ne oz-načiti), prema znako-bljutaviti (ne ob-Ijutaviti), prema bljutavo-zljeda (ne oz-ljeda), prema zliedpo-čnem (ne poč-nem), prema po-četipo-dlanica (ne pod-lanica), prema dlanpo-zvan (ne poz-van), prema zvatipri-pnem (ne prip-nem), prema pri-petini-smo (ne nis-mo), prema smoni-tko (ne nit-ko), prema tkoo-bradatiti (ne ob-radatiti), prema bradaiza-gnati(ne iz-agnati ili izag-nati), prema gnatiraza-znati (ne raz-aznati ili razaz-nati), prema znatigolo-glav (ne golog-lav), prema glavaMiro-slav (ne Miros-lav), prema slavab) Prvi dio složeniee svršava se na suglasnik, a drugipočinje suglasnikom:Riječi kod kojih nije osobito jasno, kako susložene, mogu se i drugačije razstavljati, na pr. ra-za-ranje,ra-zo-riti, odu-stati, po u-prieti.Da bi razlika izme u prostih i složenih rieči u razstav-ljanju na slogove bila što jasnija, dodajemo ovaj pregled:Prosta, rieč:Prosta riečSložena riećza-klanna-knaditipo-kvarenza-pnern kup-ljenza-pljenapas-lapo-slanu-snutiu-statina-škoditipro-tkatiza-tvorza-vladatinazdravitipo-zlačeno-žbukatinad-metatiraz-ljutitinaj-boljraz-vitiob-javitipo -žećiov-časod-tu itiob-litiraz-stanakprek-laniod-teretitiob-raditiraz-topitinoz-drvapred-tečac) Prvidio složenice,-ršava se na suglasnik, a drupočinje samoglasnikom:raz-ularitiiz-obrazitiraz-umiz-oblicitiraz-odkritiob-istiniti seob-udovitipred-osjećajob-ićiiz-ubijatiBilježka:Prema navedenimpravilima razstavljaju se uglavnom i tu e rieči, no kod njih seie može razstavljati, na pr. di-e-ta, hi-e-ro-fant, gar-so-ni-e-ra i t. d. Ne smiju se naprotiv razstavljati dvoglasi u riečima,kao što su na pr. tau-tologiju, kauč, Eu-ropa (ne ta-utologija,ka-uč, E-uropa). Sastavljene tu e rieči razstavljaju se tako eru svoje sastavine, na pr. ob-jekt, ad-jektiv, tri-e ar, tetra-edar, elts-pedi-cijar, eks-plikacija.Tu e rieči, koje osjećamo kao sasvim udomaćene, od-nosno kod kojih ne razabiremo sastavne dielove, razstavljamokao da nisu složenice, na pr. eg-zempla.r, eg-zegetika, pe-da-gog, rap-sod.6263Složena riečpri-bližitina-bratipo-čnempo-dlanicapo-dneo-drapitiu-dvojitiza-glavakdo-gmizatio-trovpo-grabitipre-hladau-hmeljenu-gvaljitipre-hranitiza-htjevpro-glasstab-lohrab-riruč-nised-lorad-nikmod-rabrad-vaig-la .jag-majut-roig-rarah-loAh-metneg-vevih-radrh-tajdig-ladik-lavlak-nocrk-vavap-nous-napas-tikruš-kamot-kažet-vačav-ligaz-daTuz-lavjež-bakaž-njenpo-žnjetiguž-vasa-žvakati

--------------------------------------------------------------------------------

Page 34

PRAVOPISNI RJEČNIK
Napomene uz rječnik
U ovaj su rječnik ušle rieči, koje treba prema provedbenoj naredbi Ministarstva nastave pisati drugačije, nego su se do sada pisale, te iznimke i rieči, kod kojih bi uslied krive analogije mogla nastati sumnja o tome, kako s
e pišu. Zbog brzine posla možda se tu i tamo izmakla koja rieč, te nije unesena u rječnik, no u takvim će slučajevima svatko, pa i nestručnjak, prema drugim riečima lako odrediti pisanje. Ne nađe li se u rječniku koja složenica ili izvedenica, valja potražiti rieč, od koje je složena odnosno izvedena (na pr.glagolske imenice, ako ih nema, valja potražiti kod istog glagola, pridjev kod imenice, prilog kod pridjeva, umanjenice odnosno uvećanice kod običnih imenica i t .d. U ovaj je rječnik .uneseno i dosta tuđih rieči, da se pokaže, kako se pišu prema novim pravilima. To dakako ne znači, da te tuđice valja i upotrebljavati, njih naprotiv treba zamjenjivati dobrim i prikladnim hrvatskim riečima, gdje je god to moguće i gdje se narodna rieč po smislu podpuno poklapa s tuđicom.

 

A
ambrozija
aliberžki,
prema ambrozijanski
Arlberg
abiturient
ambulanta
arteški
abreviatura
amfora
artificielan
Absalom
amoniak
asiški, prema
Assis
absces
Andrijevci
Asklepiad
abscisa
angioložki,
prema asociacija
abscenci
ja
angiolog
asocialan
absint
antikvariat
astroložki,
prema absolucija
antropološki, prema
astrolog
absolutan
antropolog
audiencija
absolutizam
apsida
augsburžki,
prema absolutorij
Arapkinja
Augsburg
absolvent
Aurelian
absolvirati
arapski, prema
Austrija .
absorbirati
Arapi
Austrijanac
absorpcija
arhiepiskop
austrijanština
abstinencija
arhijerej
aviacija
abstinent
Ariadna
aviatičar
abstrahirati
Ariel
aviatika
abstrakciia
arija (napjev)
Azijat
abstraktan
Arijac (pripadnik

absurtd
arijske rase)
adhezija
arianizam
adsorpcija
arijanac
afiliacija
atrij anski
arijanstvo
aksi alan
Arije, Arija
Alkibiad
arijevac, prema

alodialan
Arije (pristaša Babogredčev. . Arijeve nauke)

alianca
Arijev, prema Arije
ambient
arijevski

B
babak, babku
babenberžki,
prema afrodiziak
Babenberg
Babogredac, Babogredci
Babogredca,
babskl
babuška
bakterioložki
bezživotan
bieda
blied
bakterioložki,
prema bakteriolog
balneoložki,
prema balneolog
bambadava
bamberžki,
prema Bamberg
banatskibariera
basna
Baška
baština
bažki,
prema Bag
bebka besjeda, gen. mn.
besjeda (dugo je)

besjediti besjednički
besjedničtvo
besjednik
besjedovnica
besjeđenje,
prema besjediti
bezbožtvo
bezcarinski
bezcjenje
bezcvjetka
bezčastan.
bezčastna
bezčašće
bezčuvstven
bezćutan
bezćutnik
bezćutnost
bezdielan
bezdušan, bezdušna
bezgrješan,
bezgrješna,
bezkamatni
bezkičmen
bezkonačnost
bezkoristan, bezkoristim
bezkrajan
bezkućnik
bezkvasan, bezkvasna
bezmesan, bezmesna
bezobr
azan, bezobrazna
bezopasan
bezopasna
bezplatan
bezplodan
bezposlen
bezposlica
bezposličar
bezposličiti
bezpravan
bezpredmetan
bezpriekoran
bezprimjeran
bezpuće
bezputan
biezputica
bezputnost
bezsanica
bazsavjestan,
bezsavjestna
bezsmisl
en
bezsmrtan
bezsnen
bezsočan
bezspolan
bczsraman
bezsramnoat
bezstidan
bezstidnica
bezstidnik
bezbezstidnost
bezstrastan,
bezstrastna
bezsviestan
sviestna
bezsvjestica
beztemeljan
bezteretan
beztjelesan, beztjelesna
bezuspješan, bezuspj
ešna
bezvjerac, bezvjerca
bezvjeran
bezvjerje
bezvjerka
bezvriedan
bezvriednost
bezzakonje
bezzaložni
bezzazoran
bezznačajan
bezznačajnik
bezznaćajnost
bezzub
bezzubka
bezzvučan
bezžičan
bezžilan
bezživotan
bieda biedan,
komp.bjedniji
biediti
biednica
biednik
biednost
bieg ali bjegunac)
biel, komp. bjelji
bielac
bieliti, bieliim
bielonja
bielost
bieljenje
Bieljina
bieljka
bies, mn. bjesovi
biesan, biesna, komp. bjesnij i bješnji,
biesnik
biesnost
bijem prema biti bi
jenj
e
Bijenička cesta
Bijenik
bilježka
bilježniničtvo,
prema bilježnik
bimbaša
Biogradac, (stanovnik B. na moru), Biogradca,
Biogradci, Biogradčev Bisažka ulica
biti, bijem, biješ, bije, bijemo, bijete; bijen, bi jenje
bitka,
dat. bitci
bječva
bjegunac
bjegunica
bjel (vrsta hrasta)
bjelance, bjelanca
bjelančevina .
bjelanjak
bjelasati se
Bjelasica
bjelaš
Bjelašnica
bjelava
Bjelave (gradska četvrt u Sara: jevu)
bjelica
Bjelice
bjeličast
bjelika
bjelilo
bjelilja
bjelina, prema biel
bjelitba
bjelkast
bjelo . (tako se pišu sve složenice, kojima je prva polovina biel; na pr. bjelobrk, bjelodan, bjelolik. Bjelopavlić, Bjelorusi)
bjeločnica
bjelogorica
bjelogoričan bjelokost
bjelokostan, bjelokostna bjelokostka
bjelouška (zmija)
B
jelovar, Bjelovarac,
bjelovarski bjelušast
bjelutak, mn.
bjelutci
bjeljača
bjeljar
bjeljara
bjesnilo
bjesniti i bjesnjeti,
bjesnim; bješ-njah; (po) bjes-nih, (po)
bješ-njeh; bjesnio,
bjesnjeli i bjesnila
bjesnoća
bjesomučan
bjesomučnost
bjesov
ski
bješnjenje, prema
bjesnjeti i bjesniti
bježati
Blagoviest
blagovjestnik
Blašković
Blažko,
prema Blaž
blied,
komp. bljeđi
bliediti
bliediti bliedost blieđenje
bliesak, blieska
blieštati blieštiti
blizak, blizka Blizki
Iztok
bljedilo
bljedo... (tako se pišu sve složeni-ce, kojima je prva polovina prema blied; na pr. bljedolik)
bljedoča bljedovlt
bljeđahan bljeskanje
bljeskati bljeskav
bobac, bobcabobčev,
prema bobac bogac,
bogca bogataški, prema
bogataš
bogčev,
prema bogac
bojištni, prema
bojište
bolestan, bolestna
bolestnički bolestnik
bomba bonbon
borilistni
prema borilište
Bosna
bosti, bodem
Bošković Božko,
prema Božidar
božtvo,
prema bog
braco brahialan
branhiat bratski brdski
brečati, brečim bre ,
bre a. bregovit,
prema brieg
brektati, brekćem
brenčati, brenčim
breskva,
gen. mn.
bresaka
Brestačje
brestov,
prema briest
brestovača brestovina
breviar breza
brezovača Brezovica,
Brezovčanin, brezovički
brežčić brežina
brežuljak brežuljast
Briarej
bridak, br
idka
brieg, mn. bregovi
briest, mn. briestovi (ali brestov,
brestovina)

ciel

briešće
briežak, briežka
briežan
brijati, brijem, briješ, brije, brijemo, brijete
brijem,
prema brijati
brložki,
prema Brlog
brodski
brusnica
bubotak, mn. bubotci
bu
brežčić
Budimpešta
bumbača
bumbar
Bunjevac, Bunjevca. ..,
mn. Bunjevci, Bunjevaca; bunjevački
Bunjevka
ceremonial
(ali ceremonija)
ceremoniar
ceremonija (ali ceremonial) cian ciediti
ciedka (ali cjedilo)
ciedenje ciel i cio,
komp. cjeliji
cielac, cielca cieliti i
cieljeti cielost (ali
cjelina) ciena (ali
cjenik) cieniti
ciep, mn. cjepovi
ciepalac, ciepaoca gen. mn. ciepalaca
ciepanje (ali cjepkanje)
ciepati (ali cjepkati)
ciepiti (ali cjepivo)
ciepljenje ciev (ali

cjevčica,
cjevovod) c
ievnl
Cimbri cjedilo (ali

ciedka) cjediljka
cjedina cjelcat
cjelina (ali cielost)
cjelinski cjelivanje
cjelivati, cjelivam
cjelo ... (tako se pišu svre složeni-ce, kojima je prva polovina prema ciel; na pr. cjelokupan)
cjeloča cjelov cj
elovit cje
lovitost
cjelunuti

cvjetati

cjenik cjenilba,
criepnja prema
crievac
cieniti cjenkanje
crievan, crievna
cjenkati se cjepač,
crievce
prema ciepati crievnica . .
cjepački cjepak,
crievnjak
cjepka (pridj.)
crievo,
ali crevar
: cjepalo
crjepar, prema
cjepanica
criep
cjepidlačenje
crjepara
cjepidlačiti
crjepić
cjepidlački
crjepovlje
cjepidlaka cj epi
Crnadak, Crnadka
kacjepilni,
prema Crnadkov, prema ciepiti cjepiljnjak
Crnadak
cjepivo cjepka; gen.
crpsti, crpem
mn,
crtkati
cjepak:a

crvenokožac, crvecjepkati
ali ciepati
nokožca, crveno-kožci
cjepljiv cjepolina
crvenbrk crvenperka
cjevanica,
prema curetak, mn. curetci
ciev
cj
evast
cvasti, cvatom cvieće
cjevčica,
umanj. od
cviet, mn- cvjetovi
ciev
Cvieta (ali Cvjetko)
cje
vnjača
cvjetača, prema cviet
cjevnjak
Cvjetan cvjetanje cvj
cjevovod
etarcvjetarlca
crevar, ali
crievo
cvjetaričin cvjetarnica
criep,
mn. crjepovi
cvjetarstvo cvjetast
crieplje
cvjetati
cvjetić,
uman., prema cviet
cvjetište
Cvjetko (ali Cviet
a)
Cvjetna nedjelja
cvjetni, cvjetna
Cvjetnica cvjetnjak
cvjetonosan, cvjetonosna
cvjetonja
cvjetulja
čarobnjačtvo,
prema čarobnjak
časak, časka častan,
častna častben
častbina
častnički
častničtvo,
prema častnik
častnik
častnost
čeljustan, čeljustna
čelj us tka čeljustnica
čempres čerkežki,
prema Čerkez česma
česno čestnica
čestnik
češki,
prema Čeh
četiristogodišnji
četka
četrnaestgodišnji
četverogodišnji
četveronožac, četveronožca
četveronoške
četvrtak, mn. četvrtci
četvrttonski čije,
čijega, čijem,
prema čiji
čikažki,
prema Chicago
čimpanza činbenik
čingkianžki,
prema Čing-kiang
činitba činovničtvo,
prema činovnik
čipka
čistilišni,
prema čistilište čitak,
čitka či žkov, čižka,
čižci čižkov,
prema čižak člankonožac,
član-konožca
čovječac, čovječca
čovječan
čovječanski
čovječanstvo
čovječić čovječina
čovječji

de
čko
čovječnočovječnost
čovječtvo,
prema čovjek
čovječuljak
čovjek
čovjekoljuban
čovjekoljublje
čovjekomrzac, čovjekomrzca
čudesan, čudesna
čungukinžki,
prema Čung-king
čuružki,
prema Čurug
Čvrsnica planina
Čvrsnuti

Ć
ćaskati ćošak,
ćoška ćuška

D
Dubac, Dubca
Dabčev,
prema Dabac
Daniel
daska
dašak, daška
daščan
daždak,
daždka
daždan,
daždna
debelokožac, debelokožca
dečko

dekadski

dekadski, prema
dekada demagožki, prema demagog
demeškinja
denunciacija
denunciant desetak, mn. desetci
desetgodišnji
desetgodišnjica desni
desnica devesilje
devetak, mn. devetci
devetdeset
devetdesetgodišnji
devetgodišnji
devetnaestgodišnji
d
eviacija diabetes
diabolo diadem
diafragma diagnosa
diagnostika diagonala
diagram diakritičan
dialekt dialektika
dialektoložki,
prema dialektolog
dialog dialožki,
prema dialog
diamant
diametar
diametralan
Diana
diapozitiv
diareja
dias
diaspo
ra
diastaza
diatermija
diatonički
dieceza
diegeza
dielak
(ali djelić)
dielektričan
dieliti
(ali podjela)
dieljcnje (ali djelitba) diereza dieta
diete, djeteta (ali

djeca) dieza dijak
diluvialan dio,
diela, dielovi
Dioklecian
dioničtvo,
prema dionik disociacija
ditirambski, prema
ditiramb diurna
diurnist divljačtvo,
prema divljak
djeca (ali
diete)
dječačić dječački

djelovan

dječačtvo,
prema dječak
dječak
dječarac
dječica
dječinji
dječji
dječurlija
djed
djedo (dugo je) dj
edovac
djedovski
djelatan djelatelj djelati
djelatnost djelce (dugo je) prema
djelo djelić,
prema dio, diela
djelilac, djelioca,
gen. mn. djelilaca
djelilo
djelimice
djelište
djelitba
djelitelj
djelo... (tako se pišu sve složeni-ce, kojima je prva polovina prema djelo; na pr. djelotvoran)
djelokrug
djelomice
djelomičan
djelovan
djelovanje
doprieti
doprinieti
dvjesta

djelovanje
djelovati
djeljač djeljača
djeljaonica
djeljati
djeljenik,
prema dieliti djeljiv
djeljivost
dješo (dugo je), prema dj
ever djetao, djetla
djeteći djetelina
djetešce, djetešca i
djetešceta
djeti (djesti): djenem (djedem);
djeh (za)djeh, (za)djedoh, (za)djenuh; (za)djevši;
dio (za)dio, (za)-djela;
dje (za)dje-ven djetić
djetićki
djetinjarija .. .
djetinjast djeti
nji, prema diete djetinjiti djetinjski djetinjstvo
djeva (dugo je)
djevenica
djeveničar
djevenje
djever
djeveruša
djevica
djevičanski
djevićanstvo
djevojački
djevojačtvo
djevojčica
djevojčura
djevojka
dlietce, dlietca,
gen. mn, dlietaca
dlieto
dobijem, prema dobiti
dobitak, mn. dobitci dobiti, dobijem (vidi
biti)
dociepiti dočastnik
doćetak,
mn. dočetci
dodatak, mn. dodatci dodieliti
dodievati dodjenuti
se dodjesti se
dodjeti se
dogorievati
(ali
dogorjeti
dogorjeti (ali dogoriev
ati) dohodak,
dohodka,
dohodci
dolazak, dolazka,
dolazci
dolietati, doliećem,
(ali doletjeti)
dolievati (ali doljevak)
dolijem, prema doliti
doliti, dolijem (vidi liti)
doljevak, doljevka,
doljevaka
Domentian
dometak, mn. dometci
domjenak
domorodac, domorodca, domorodci
donalievati
donieti, donieh,
donio, doniela,
donesen, doniet
dopievati (drugo je
dopjevati)
dopijem, prema dopiti
dopiti, dopijen
(vidi piti)
dopisnica
dopisnik
dopjevati, drugo je
dopievati
doplatak, nn. doplatc
i
doprieti, doprem,
doprieh, dopro,
doprla, doprvši
doprinieti
doprinosben
dopunben
dopustnica
doraslost
dosjetiti se
dosjetka
dosjetljiv
dosljedan
dospieće
dospievati
(ali dospjeti) dospijem, prema dospjeti dospjetak, dospjetka, dospjetci dospjeti, dospijem, dospi ješ, dospije, dospijemo, dospi jete
dotežčati
dovesti, dovedem
dovezti, dovezem
doviek(a) dovijem,
prema doviti doviti,
dovijem
(vidi
viti) dovodče
dovratak;
mn. dovratci dovreti,
dovrim, do
vrij em, dovreo,
dovrela
dozreti, ali dozrievati
dozrievati, ali
dozreti
dračosiek dragocjen
dragocjenost drama tur
žki,
prema dramaturg
Drašković
dražestan, dražestna
dražkati Dražko
dremovan
(ali drien)
drenovača
(ali drien)
drenovina drenjak
drenjina dretva
drevan Driada driem,
ali dremovan
driemak
driernalac, driemaoca, gen. mn.
driemalaca driemati
driemovac
drien, ali
drenov,
drenovina
drienak
drobac, drobca
drobčić
drobtina
drugčiji
družben
družtvo
drvodjelac, drvo
djelca (dugoje)
drvodjelstvo (dugo je)
drvodjelja, gen. mn. drvodjelja (dugo je)

drvorezac,drvorezci
drvotržac, drvotržca, drvotržci
drzak, drzka držak,
držka, držci dubac,
dubca, dubci
dubak, dubka, dubci
dubkom dubsti,
dubem dugovječan
dugovječnost dugovj
ekdugovremen
duisburžki,
prema Duisburg Dušni dan
dvadesetčetverac
dvadesetčetvero
dvadesetčetvorica
dvadesetgodišnji
dvanaestgodišnji
dvanaestnik dvie,
dat. i lak.
dvjema dvie
stotine. (ali dvjestal dvizac dvizca dvjestaiali dvie stotine)

vjestagodišnj
gimnazija
gimnazijalac
grijem

dvjestagodišnjii
dvjestoti
dvjestotisući dvje
stotisućina
dvjestotnina (1/200)
dvocievka,
gen mn. dvocjevaka
dvocjepan dvodjelan
dvogodče
dvogodišnji
dvomjesečnik
(časopis)
dvornjesečnjak
dvonožac, dvonožca,
dvonožci
dvo
rištni, prema dvorište
dvosječan
dvovlastnik
ačtvo,
.prema ak

umbir

E
edinburžki, prema Edinburg
Efialt
Egipat, Egipta
egipatski ekološki,
prema ekolog ekspresni,
prema ekspres
ekspropriacija
eksterier
eksteritorialnost
ekvatori alan
elefantiaza emblem
emfaza empirija
Englezka englezki,
prema Englez
entuziazam
epidiaskop
epski
esencialan
etimolozki, prema
etimolog etioložki,
prema etiolog etnoložki,
prema etnolog etoložki,
prema etologEuriala
Euriant europski i
evropski F
fakto
riel familiaran
farmakoložki,
prema farmakolog
fašistkinja enolozki,
prema
fenolog
ferialan fiaker
fiasko filiala
filoložki,
prema filolog financialan
financier fizioložki,
prema fiziolog
foksterier
foliant fortepiano
Francuzka
francuzki, prema
Francuz
frazeoložki,
prema frazeolog Fruška
gora furiant
Gabriel
garištni, prema garišto
garnierit
garsoniera
gatka, dat. gatci i
gatki
gdje
genialan (ali genij)
genij, genija, genijem (ali genialan)
geološki, prema geolog
geslo
gibak, gibka

gibkoća
gibkost
gimnazija
gimnazijalac
ginekoložki,
prema ginekolog gladak,
gladka gladčalica
gladčalo glatčanje
gladčati glad čina
gladiator gladkoća
gladkost
glasak, glaska glasan, glasna glas
balo glasba
glasbaonica glasbar
glasben glasbenik
glasnik glavosiek
glavonožac, glavonožca, glavonožci
GlavosJečni (Ivan)
gluhoniem gniezdo,
ali gnjezdasce
gniezditi (se)
gniež enje gnojitba
gnusan, gnusna
gnjecati gnjecav
gnječiti gnjed
(mrk) gnjesti,
gnjetem
gnjetao, gnjetla
gnjev gnj
evan
gnjeviti (se)
gnjevljiv
gnjezdašce (ali
gniezdo)
gnjezdište
gnjijem, prema gnjijenje gnjiti,
gnjijem,
gnjiješ, gnjije,
gnjijemo, gnjijete
godišnjak godišnji
godišnjica Goliat
golien, golieni (ali
goljenica)
golobradac, golohradca, golobra
dci golobradćev
golub če golubćić
golubka goljenica
(ali golien)
gombati se
gorjeli, gorim, gorio,
gorjela
gorostasan, gorostasna
gospodski
gospodstvo
gospodštija
gospodština
gostba
govedča
grabancijaš
Gracian
Gračani
Gračanin (prezime)
Gračanica
Gradac, Gradca
Gradčanin (čovjek
iz Gradca)
gradient Gradiška
gradski grafoložki,
prema grafolog grašak,
graška grebac
grebsti, grebem
Gregorianum
Gregorijanec
gregorijanski;
grešlja grešljika
Grgeč, Grgca
Grgčev,
prema Grgeč grgetežki,
prema Grgeteg grieh,
mn. griesi
(ali grjehota)
griesiti grijati,
grijem,
griješ, grije, grijemo, grijete
grijem, prema grijati

74

75


Page 40

grobak, grobka
(mali grob) groktati,
grokćem grozan,
grozna
(drugo je grozdan, groz na)
grozdak, grozdka,
grozdci grozdan,
grozdna
(drugo je
grozan, grozna)
grozničav gružki,
prema Gruž
Gubec, Gubca
Gubčev,
prema Gubec gubitak, ran.
gub.itci
gudač, gudca, gudci
gudčev gulitba
gumbača guska gusle
guščar gusčiea guščji
gvardian
76

haljetak, mn.
haljetci
hambar
hamburžki,
prema Hamburg haram
bašaHazdrubal
hekatomba
hercežki,
prema herceg
hersoneski, prema Hersones
Herodiada
Hiacint hialit
hiazam hiena
hierarhija
hieratski
hierofant
hieroglif
higiena
hiliazam hinba
h
inben
hitac, hitca, hitci
hladak, hladka
hlapat, hlapta
hljebac, hljebca
hrčak, hrčka, hrčci
hrija
hropac, hropca
hroptati, hropcem
hrušt
hrvatski
hrvatština
htijenje,
prema htjeti
htjeli
huškati, huškam
hvalevriedan
t

I
ideoložki,
prema ideolog
igda igdje
Iliada Ilija
imetak, mn. imetci
imperativ imperator
imperfekt
imponirati
impregnirati
impresija
improvizirati impuls

Indiana
Indiana (ali Indija)
Indianopolis .
Indija
Indijac
Indijanac
indijanski
industrialan (ali

industrija)
industrializacija
industrializirati
industrija (ali industrialan)
industrijalac infaman
infekcija infinitiv
inflacija influencija
informirati infula inf
uzori j inicial iniciativa
iniciator inovjerac,
inovjerca
(dugo je), ino- '
vjeraca
ino vjeran
inovjerčev (dugo
je) inovjerka
(dugo
je), gen. mn.
inovjeraka inspicient
insuficiencija interier
irižki,
prema Irig
irokežki,
prema Irokeaiskati,
ištemi iščem
iskon
iskonski
iskra
iskren
Istam, Istma
Istanbul
(ali Stambul, Stambol)
isti istina istinit
istodoban Istra
išias
izadrieti, izadrem
izasjeći, izasiečem
izba
izbieliti i j zbj clj eti
izbijeni,
prema izbiti
izbiti, izbijem
(vidi hiti)
izbliedjeti izbrijati,
izbrijem
(vidi brijati)
izbrijem, prema izbrijati
izbrusak, izbruska
izceriti izciediti (ali
izcjeivati) izcieliti (ali
izcje-ljivati)
izciepati (ali izcjepkati)

izdieliti

izcje enje izcje ivati
(ali izciediti) izcjelivati
(drugo
je izcjeljivati)
izcjeljenje izcjeljiv
izcjeljivati (drugo
je izcjelivati)
izcjenkati izcjepkati, ali

iz- .
ciepati izcrpljiv
izcuriti izcvjetati
izčačkati izčašiti izčehati
izčekati izčekivati
izčcprkati izčerupati
izčešati izčešljati
izčeznuće izčeznuti
izčistiti izčitati izčupati
izčuškati izdajničtvo,
prema izdajnik
izdašan, izdašna
izdatak, mn. izdatci
izdieliti, ali izdjeljivatt

7
7
grizkati
impuls

grizkati

H

hljebćić
grizti
hodočaslnik
grjehota
(ali grieh)
haažki,
prema Haag
holandezki, prema
grješan, grješna
hahsburžki,
prema Holandez
grješriica
Habsburg
hoteli er
grjesnički
Hadrian
hrbat, hrbta
grješnik
hajdučtvo,
prema hrbtenica
grkoiztočni
hajduk
hrbtenica


Page 41

izdievati
izdievati, ali izdjenuti, izdjeti
izdjeljati izdjeljivati,
ali
izdieliti
izdjenuti, ali
izdievati izdrieti,
izdrem izdubak,
izdubka,
izdubci
izdubsti, izdubem
izfrknuti izgrijem,
prema izgrijati izgnjiti,
izgnjijem
(vidi gnjiti)
izgrebsti, izgrebem
izgrizti, izgrizem
izhitrili izhladiti
(se) izhlapiti
izhlapljiv izhod
izhodati se i
zhoditi
izhrakati izhrskati
izkaz izkazati
izkesiti
izkidati izkihati (se)
izkipjeti izkititi
izklasati izklesati
izklična

78

izklijati
izključenje
izključiti
izključiv
izključivati
izkljuvati
izknjižba
izknjižiti
izkolačiti
izkolčiti
izkomadati
izkopati
izkopčanje
izkopčati
izkopnjeti
iskoprcati se
izkorieniti,
ali iz
korjenjivati
izkorišćivati
izkorjenjivati,
ali
izkorieniti
izkoristiti izkositi
izkradati se
izkrcati izkrčiti
izkrenuti izkresati
izkrhati izkriviti
iskriž
ati izkrsnuti
izkrvariti izkucati
izkuhati iskupiti
izkusan, izkusna

izmuzti

izkusiti
izkvačiti
izkvariti
izlazak, izlazka,
izlazc i
izlet
izletjeti,
ali izlietati
izliečiti,
ali izlječiv
izlietati,
ali izletjeti
izlievati, ali izljev
izlijem, prema izliti
izliti, izlijem (vidi

liti)
izlišan, izlišna
izlječiv
izljev,
ali izlievati
izljezti, izlježem
izmienili,
ali izmjena
izmienjati, ali izmjenjivati
izmiesiti
izmiešati
izmijem, prema izmiti
izmiti, izmijem
(vidi miti)
izmjena, gen. mn.
izmjena (dugoje)

izmjence
izmjeni ce
izmjeničan
izmjenit
izmjenjivati,
ali
izmienjati
izmjeriti
izmuzti, izmuzem
iznalazak
izrijem

iznalazak, iznaizposiecati
izpriuavanje
lazka, iznalazci
izposlovati
izpričavati
iznevjeriti
izpostava
izpričnica
iznieti, iznesem
izpostava
izprika
izobiestiti se
izpostnik,
prema post izpriečiti
izobrazba
izpovied,
ali izpoizprieka
izodsiecati
vjednik
izpripoviedati, ali

i.zobćenik
izpoviedalac, izpoizpripovjediti
izoboćenje
viedaoca,
gen. mnizpripovjediti, ali
izobćiti
izpoviedalaca
izpripoviedati
izpad
izpoviedati,
ali
izprosiecati
izpaliti
izpovjediti
izprositi
izp ara ti
izpoviest
izprosjaciti
izparili
izpovjedaonica
izprsiti se
izpasti
izpovjediti, ali izizprskati

izpeći, izpečem
poviedati
izprutati
izpeti se, izpnem se izpovjedni
izpružiti
izpijem,
prema izpovjednički
izprva
izpiti
izpovjednik,
ali
izprvičan
izpiliti
izpovied alac
izpržiti
ispipati
izprašiti
izpucati
izpirati
izpratiti
izpuhati
izpisati
izprava
izpuniti
izpit
izpravak
izopčen
izpiti, izpijem
isprazan, izprazna
izpupčina
(vidi piti)
izprebijati
izpupčiti
izpitivač
izpred
izpuriti
izpjemti se
izprcgnuti '
izpust
izpjevati
izprekidati
izpušiti
izplaćivati
izp r
emeta ti
izpuštati
izplakati
izpremiešati
izradak, izradka,
izplata
izpreplesti
izradci
izraslina izrezak,
izreska,
izrezci
izriekom
izrijem, prema izriti


Page 42

i
z
p
r
e
s
i
e
c
a
t
i
,
i
z
p
r
e
s
i
e
c
a
m (dugo je

izpresjecati)
izpre vraćati
izpričati
79
izplatiti
isplaziti
ispljuskati
jzpočetka
izpod


Page 43

izriti
izvještavati
izvjestiti
kirurški

izriti, izrijem (vidi

riti)
izseliti
izseljeničtvo,
prema izseljenik .
izseljenik izsiecati,
dugo je

osjećati
izsievati
izsievci, izsjevnka
izsiecati,
drugo je
izsiecati
isjeckati, ali
izsiecati izsječak,
izsječka,
izsječci
izsjeći, izsiečem
izsjek, gen. ma.
izsjeka (dugoje)
izslužitiizsmijati,
izsmijem
(vidi smijati se)
izsmijavati
izsmijem, prema izsmijati
izsmjehivanje
izsmjehivati
izstrugati izstup
izstupiti, drugo je

iztupiti
izsušiti
izsvojiti
izgurati
izšetati
izšibati
izštrcati
iztaći (iztaknuti),
iztaknem
iztakati
iztaliti
iztancati
iztanjiti
izteći,
iztečem
iztesati
iztezati
izticati, iztićem
iztirati iztiskati
iztisnuće
iztisnuti
iztjecati,
prema izteći iztjerati
iztjerivati i
ztočan, iztočna
iztočiti
iztočnjački, iztočnjak
iztok iztovar
iztovarivač iztraga i z
tražitelj iztraživač
iztraživalac, iztraživaoca,
gen. mn.
iztraživalaca iztrčati
iztrgnuće
iztrgnuti
iztriebiti,
ali
iztrebljivati
iztrebljiv
iztrebljivati, ali

iztriebiti iztrošiti
iztrti iztruliti
iztrunuti iztući,
iztučem iztumačiti
iztupiti,
drugo je
izstupiti
izturati
izumrieti, izumrem
izuzetak, mn. izuzetci izvadak,
izvadka,
izvadci
izvedba
izvesti, izvedem
izvezti, izvezem
izviestiti, ali
izvješćivati, izvještavati
izviešten
izvijen, prema iz viti
izviti, izvijem
{vidi.
viti) izvjesiti
izvjestitelj
i
zvjestnica
izvjestnost izvješće
izvješćivati,
ali izviestiti
izvještačiti
izvještaj
izvještavati,
ali izviestiti
izvještiti (se)
izvjetriti izvježbati
izvlastbe,
prema izvlastiti izvreti:
izvrim,
iz vrij em; izvrio,
izvrela
izvrstan, izvrstna
izvršan, izvršna
izzviždati izžeći
izždrebati izžednjeti
izženita izžeti,
izžmem izžliebiti
izžvakati, izžvačem
jamb jambski,
prema jamb
jarostan, jarostna
jusan, jasna jasle
jasnoća jastreb
Jazak, Jazka, Jaz
čanin jazbina
jedak, jedka jedkad
jedanput
jedanaestgodišnji
Koriensko pisanje
jendnačba
jednobožac, jednobožca, jednobožci
jednobožtvo
jednocievka,
gen.
mn.
jednocjevaka
jednogodišnji jeftin
jeftinba
jeremijad a.
ali Jeremija,
Jeruzalem jesti,
jedem, jeo
jugoiztoćan
jugoiztok Julian
Juliana, ali Julija
Julija, ali
Julian,
Juliana junačtvo,
prema junak
jurišni
Justinian

H

kaca
kačara,
umanj, pre
ma
kaca kadetski
kadšto kadkad(a)
kalabrežki,
prema Kalabrež
kalcij ev,
prema kalcij
kalijev, prema kalij
kalu
pčić kamfor
kanconier
kandidatkinja kapak,
kapka karabinier
karanfil kariatida
kariera karies
karolinžki,
prema Karolingi
kartaški, prema kartaš
kartažki,
prema Kartaga
kartuzijanac kasan,
kasna kasnije kaštel
kaviar kavkazki,
prema Kavkaz kazalištni,
prema kazalište Kijev
kinezki, prema
Kinez kinoložki,
prema kinolog
kirgizki,
prema Kirgiz kirurški,
prema kirurg


Page 44

kisnuti
kisnuti kišan, kišna
klepac, klepca klient
kliešta kliet, klieti
klietka klirinžki,
prema kliring (clearing)
klizak, klizka klubče
klubko
klubski,
prema klub
kulpčica,
umanj. od
klupa
kljenut, kljenuti
kljunorožac, kljunorožca, kijunorožciknežtvo,
prema knezknjižki,
prema knjiga
kobac, kobca kobčev,
prema kobac kobčić
kocka
koeficient koležki
kolievčica kolievka,
mrt. kolievka, kolje vaka,
kolievkama
kolonialankolosi
ekkolovozki,
prema kolovoz
82
koljenec, prema koljeno
koljenima
komediant, ali komedija komedijaš
komedijaški, prema
komedijaš
komercialan
komercijalac
komitba komižki,

prema
Komiža
komparacija
kompilacija
komponirati
kompresor
kompromis koncept
konciliantan
koncipient
kongenialan
konopac, konopca
konopčić
konjaničtvo,
prema konjanik kopca
korien, ali
korjenčić, korjenit
korienak korienski
korienje,
prema korien
koristan, koristna
koristnica
koristnik

kr
čiitb
koritce, malo korito,
drugo su
korice,
na pr. u knjige
korjenćić,
ali korien
korjenika
korjenit
Koruška
kosac, kosca
kosbaša
kositba
kosmat
kosnuti se
kostrie'š
kostriešiti se
kostri
et, kostrieti
košaračtvo,
prema košarač
košnica
koštan, koštana
kotčic,
umanj. prema kotac
kozmoložki,
prema kozmolog
krajiški
kralj ežak, kralj ež-ka,
kralj ezci
kralježnica
kralj ežnjak
krasan, krasna
krasti, kradem
kraški,
prema kras
kratak, kratka
kratčati
kr at čina
krčitba

krepak

krepak, krepka,
komp,
krepčiji
krepčina
krepkost
krepost
krepostan, krepostna
krepostnica
krepostnik
kreštati, kreštim
kriepiti,
ali okrepa
kriepljenje
kries, mn. kresovi
krijem, ,prema kri
ti
kriesnica
krilonožac, krilonožca, krilonožci
kriomčar
kripta
Kristian
kriščica
kriška
Kriško vić
kriti, krijem, kriješ,
krije, krijemo,
krijete; krljenje
krivovjerac, krivovjerca (dugoje)
krivo vjeran
krivovjerje
krivo vjernica
krivo vj
ernički
krivovjerničtvo,
'
prema krivovjernik
krivovjerski
krivovjerstvo
lieha

kronoložki,
prema lampa laringološki,
kronolog
prema krotak, krotka,
laringolog lasan,
komp. krotkiji
lasna, komp.
krozsred
lašnji i lasniji
krstaški, prema laska
lasnoća laštiti
krstaš
lažac, lažca, lažci
krstni (kum, list)
ledac, ledca, ledci
krstno ime
ledićan ledčanik
krštenje
ledištni,
prema krumpir
Iedište
kruška
leptir les
krušni, prema
kruh
Lesće
kukcojedac, kukcolešina
jeilca, kukcojedci
leš
ki, prema Leh let,
kukčev,
prema kuvidi liet letač letak,
kac
letka, letci
kukuriek
kukuriekati, kukuliana (povijuša)
riečem
lias
kukuruzčić
licenciat
kurnpanija
ličba
kupac, kupca
liečenja
kupčev,
prema kuliečiti, ali lječilište
pac
liečni
ca
kuialištni, prema
liečnički
kupalište
ličeničtvo,
prema kvasac, kvasca
liečnik
kvasan, kvasna
liečnik
kvietizam
Iieganje
Kvintilian
liegati
kvocient
lieha

L
8

labialan

3

ladožki,
prema Lndoga


Page 45

liek ______________
liek, mn. Iiekovi, ali
ljekarija
Iien, komp.
ljeniji
lienčina,
ali ljenivac
lieniti se
lienost
liep, kom.p. ljepši
liep, prema liepiti
liepiti, ali Ijepak,
ljepilo
liepost, ali ljepota
lier, mn. ljerovi
lies, mn. ljesovi
lieska, mn. lieske,
ljesaka, Iieskama,
ali
ljeskov, Ijeskovina
liešće,
jedn. sr. r.
liet
lietati, Iiećem
lievak, lievka
(druga
je ljevak, ljevaka)
lievanje
lievati, ali
ljevaonica
lievča
liežki,
prema Liege
lievi, Heva, ali ljevak
limb
lisac, lisca
listak, listk
a
listnat
listnica
listonožac, listonožca, listonožci
listorožac, listorožca, listorožci
liti, lijem, lijes, lije,
lijemo, lijete
lopta lotarinžki,
prema Lotaringija
lovištni, prema
lovište lovničtvo,
prema lovnik
Lucian
luckast
lučba (kemija) luče
ludbrežki,
prema Ludbreg
lukiernar
lukšija
lumbarda
lupežčić
lupežki
lupežtina
lupežtvo
lutka

U

lječilište,
ali liečiti,
liečnik lječilištni,
prema lječilište
ljekarija,
ali liek
ljekarina ljekarna
ljekarnički ljekarnik
Ijekarstvo

ljeva
č
ljekovit
ljenčariti
ljenivac,
ali lienčina
ljenivica
Ijepak,
ali liepiti
ljepenka
ljepilo, ali liepiti
ljepljiv
ljepojka, ali
liep
ljeporječiv
ljepota,
ali liepost
ljepotica
ljepšati
ljepušan
ljepuškast
ljesica
ljeskov, ali lieska
L
jeskovac
Ijeskovača
ijeskovina (drvo od
lieske)
ljestve, ljestava
lješnjak ljeti ljetina
ljetište ljetni ljetnik
ljetnikovac ljeto,
gen. mn. ljeta
(dugo je)
ljetopis ljetos
ljetošnji
ljetovalište
ljetovati ljevač

ljevak

ljevak, ljevaka
(drugo je
lievak,
lievka) ljevaonica
Ijevčić,
umanj.
prema
lievak
ljevica ljevičar

M

magnezijev, prema
magnezij
makiavelizam
malocjen
malovriedan
maltežki,
prema Maltežanin
maljušan, maljušna
Mardal
marcialan
Marija
Marijan
Marijana
Marijanci

marijanski, prema Marija
maslac
maslina
maslo
mast
mastan, mastna,
komp.
mastniji
mastnica
mastnoća
masla
material,
ali materija
materialan
',:
materializam materij a,
ali
material
Matijaš Matijević
matriarhat
mayerlinžki,
prema Mayerling
Medak, Medka;
Medčanin, medački
medialan
mediatizacija
M.edvešćak
medvjed,
gen. mn.
medvjeda (dugoje)

me upriečnica
me uriečje
mekušac, mekušca
memorial,
ali memorija
memorija, ali
memorial
Merežkovski
meridian
merovinžki,
prema Merovingi
mesni, mesna, prema meso
mesnica
mesti, metem
mestve
metak, mn.
metci
Metković
metodološki,
prema metodolog
mjede

n
miazam
mieh, mjehovi
miena, ali promjena
mieniti (se)
mienjanje
mienjati, ali.
mjenjač
miesiti,
ali primjesa
miešalica
miešanje, prema miešati
miešati, ali mješavina
miešenje, prema miesiti
miešnja
Mijat
mijem, prema- miti
miliarda
milijun
milostan, milostna
rnilostnica
milostnik
Miltiad
mimogredce
miniatura
ministerial
ministerialan
miriada
miriametar ■
misn
ičtvo, prema misnik
miti, mijem, miješ,
mije, mijemo,
mijete; mijenje
mjed, mjedi
mjeden
85


Page 46

mjedenic
a

mjedenica
mj eho vit
mjehur
mjenben
mjenica
mjeničan
mjenjač,
ali
mienjati
mjenjačnica
mjera,
gen. mn.
mjera (dugo je)
mje
rač
mjeračina
mjeraći
mjerenje
mjerica
mjerilica
mjerilo
mjeriti
mjerit
mjerni
mjernik
mjerodavan
mjerstvo
mjesaći (na pr. korito, u kojem se
kruh miesi)
mjesec
mjesečan
mjesečar
mjesečarka
mjesečev
mjesečina
mjesečnik
mjesečnjak
mj
estance, mjestanca
mjestašce, mjestašca mjestimice
mjesto, gen. mn.
mjesta (dugoje)
mjestni mjestnik
mješaljka mješanac,
ali

miešati mješaonica
mladac, mladca,
mladci
mladčev,
prema mladac
mladenačtvo,
prema mladenac
mlatac, mlatca,
rnlačev,
prema mlatac
Mletci, Mletaka
Mletčanin mlieč,
ali
mlječika mliečac
mliečin mliečiti
mliečnica mliečnjak
mlieko,
ali mljekar
mljaskati, mljaskam
mlječika,
ali mlieč
mljekar,
ali mlieko
mljekarica
mljekarnica
mljekarski
mljekarstvo

mriestilištn
i

Mljet; Mjećanin,
mljetski
mljeti; meljem ...
mljevenje,
prema mljeti
mnienje
mnogovrstan,
mnoguvrstna
množtvo,
prema mnogi
momačtvo,
prema momak
monaštvo, prema
monah moreška
morfoložki,
prema morfolog
mostni, prema
most
motčica,
prema motka motka
mračnj ačtvo,
p rema
mračnjak
mravojedac, mravojedca, mravojedci mrcina
mrcvariti mreža
mrežica mrežkati
Mrežnica mrezotina
mriest mriestiliate
mriestilištni, prema mriesti liste

mriestit i

nadpit
mriestiti se
nacje ivati, ali naNadko nadkonobar
mrieštenje, prema ciediti
nadkrijem, prema mriestiti se
nacjelivati se
nadkriti
mrieti; mrem ...;
niacjepkati. ali

nadkriliti
mro, mrla .. .
naciepati
nadkriti, nadkrimrsan, mrsna
načitati
se
jem
(vtdi kriti)
mrzak, mrzka.

načuditi
se
nadkučiti se nadnieti
mučeničtvo,
prema nadbijem, prema (se); nadmučenik
nadbiti nadbiti,
nesem.. nadmuriatičan
nadbijem
nieh ...; nadnemušterija muzti,
(vidi biti)
savši, nadnievši
muzem mužkara
nadcarinar
se, nadnio, nadmužkarac
nadcestar
niela ...; nadnemužkaračtvo,
nadčovječan
sen
prema mužkarac
nadčovjek
nadoliti,
vidi liti
mužki,
prema nadculan
nadolievanje
muž
naddvornik
nadolievati
mužkobanji
nadhrvati
nadomjestak, nadomužkost
nadieliti,
ali
mjestka, nadoIV
nadjeljivati
mjestei
N
nadievati ali
nadomjestiti
nabieliti (se)
nadjeti
nadomještati, nadonabijem, prema nad jel jati
mještam, prema nabiti
nadjeljivati, ali
nadomjestiti
nabili, nabijem,
nadieliti
np.dolijem, prema (vidi biti)
nadjenuti, ali nadie
nadoliti nadošiti,
nablied
vatinadjesti nadjeti,
nadošijem
nabrijati se, nabriali
{vidi siti)
jem se (vidi brinadievati (vidi
nadpievati. drugo
jati)
odjeti) nadjev,
je nadpjevati
nabrijem se, prema gen. mn.
nadpijati nadpijem,
nabrijati se
nadjeva (dugoje)
prema naciediti, ali
nacjenadjevač nadjevak,
nadpiti nadpis
ivati
nadjevnadpiti, nadpijem
naciepkati,
ali naka, gen. mn. na(vidi piti)
djevaka

S
7


Page 47

nadpjevati
namještenik
namještenje
naviti
nadpjevati, drugo je
nadpievati
nadpolovičan
nadporučnik
nadpričati
nadprirodan
nadtajnik
nadtrčati,
drugo je natrčat;
nadrieti; na-drem..,; na-drieh..
nadriliečnik
nadskočiti
nadstojnik
nadstrešnica
nadstrieliti
nadstrjeljivati
nadvesti, nadvedem
nadve
zti, nadvezem
nadvijeni, prema nadviti
nadviti, nadvijeni (.vidi
viti)
nadzorničtvo, prema nadzornik
nadžak-baba
naglasak, naglaska
nagniezditi
nagnječiti
nagnjesti
nagnjijem,
prema nagnjiti
nagnjiti, (vidi gnjiti)
nagodba
nagoviestiti, ali
nagovješćivati
nago vieš ten
nagovješćivati,
ali nagoviestiti
nagrebsti, nagrebem
nagrijati se, nagrijemo se (vidi grijati)
nagrijem se, prema
nagrijati se
nagrizti, nagriženi
nahodče
naizkap
najedanput
najposlije i najprije i najradije i
nakazan, nakazna
nakostriešiti se
nalazak, nalazka, nalazci
naladke
naliegati, naliežem
naliep,
ali naljepnica
naliepiti, ali na-ljepljivati
nalietati
nalievanje
nalievati, ali nalje-vak;
nalievo
nalijem, prema nalili
naliti, nalijem, {vidi liti)
naljepljivati, ali naliepiti
naljepnica, ali
naliep
naljev, ali nalievati
naljevak
naljezti, nalježem
namicniti.
ili namjenjivati
namiesiti
namjena, gen. mn. namjena (dugoje)
namjenjivati, ali namieniti
namjera, gen. mn, namjera (dugo e
namjerati (
dugo e)
namjeravati
namjeriti
namjernik
namjerno
namještan, namijestna
namjestiti, namjestim
namjestnički
namjestničtvo,
prema namjestnik
namjestnik
namjesto (priedlog)
namještač
namještaj
namještati
namještenik
namještenje
namrieti, namrem

nanieti, nanesem
nankinzki, prema Nanking
naobrazba
napijem, prema napiti
napitak, mn. napitci
napili, napijem (vidi piti)
napjev, gen. mn. napjeva (dugo je)
napjevati se
naplatak, mn. naplatci
naplieniti
napovied
napoviedati, ali napovjediti

napredak, napred-ka, napredci
napried
naprstak, ngprztka
naputak, mn. naputci
naredba
narezak, narezka, nareztci
narječje.
mn. narječja (dugo je)
naručba
naručbenica
nasiecati,
ali na-sjecati
nasijati, nasijem (vidi sijati)
nasijem, prema nasijati
nasjeckati, ali nasjeckati
nasjecati (tren.)

nasjeći, nasiečem; nasječen
nasjedati
nasjediti se
nasjek
nasjesti, nasjedem i nasjednem
nasliediti,
ali naslje ivati
naslie e, ali nasljedstvo
nasljedak, nasljedka, nasljedci
nasljedan
nasljednica
nasljednik
nasljedovao
nasljedovanje
nasljedovati
nasljedstvo
naslje ivali, ali nasliediti
nasmijati, nasmijem (se) {vidi smijati se)
nasmijem se, prema
nasmijati se nasmjehivati se
natrij
natući, natučem natuckati

naušnica
navesti, navedem
navezak, navezka,
navezi

navezti, navezem naviestiti, ali
navještaj navijem, prema naviti


Page 48

navješćivati
navješćivati
navještaj
namješten je,
ali
naviešten navrieti,
navrem na vrtak, mn..
navrtci nazadak,
nazadka,
nazadci
nazebsti, nasebem
nazubčati naždrieti se
nebce nebčan
nečastan, nečastna
nedjelja,
gen. mn.
nedjelja (dugo je)
Nedjeljko (dugo je)

nečovječtvo,
prema nečovjek
nedorastao, nedorasla
nedoraslost nedostatak,
nedostatci negrda
negdašnji negociacija
neiskren neistina
neizcrpljiv neizkazan
neizkusan, neizkusna
neizpitan
neizplaćen
neizplativ
neizporediv
neizpravan
neizpunjen
90
neizpravan
neiztrebljiv
neizvjestan, neizvjestna neizvj
estnost neliep
nenadkri lijen
nenadkriljiv
neobhodan

neodklonjiv
neodpremljen
neopredjeljen
neopredieljenost
neosviešten
neozbiljan
nepobie en, ali
nepobjediv
nepobjediv, ali
nepobie en
nepodobština
nepodpun
nepomiešan
nepovlastan, nepovlastna
nepovrediv, ali nepnvrie en
nepovrie en, ali
nepovrediv
nepriekoran
nerazdieljen, ali
nerazdjeljiv
nerazdjeljiv, ali
nerazdieljen
nerazgovietan
nerazmjer
nerazmjeran
nerazpadljiv

neuspjeh

nerazpoložen
nerazpoznavanje
nerazrješiv
nerazsudan
neraztvoriv
nerazumievanje
neriesen,
ali nerješiv
nerješiv, ali
neriešen
nerodkinja
nesavjestan, nesavjestna
nesavjestnost
nesnosan, nesnosna
nesreća
nesretan
nesretnica
nesretnik
nestorijanac
nestrpljiv
nestručnjak
nesviest,
ali nesvjestica
nesviestan, nesviestna
nesvjestica, ali nesvie
st
neukusan, neukusna
netko
neumieće
neumjeren
neumjerenost
neumjestan,
neumjestna
neumj estnost
neupotrebiv
i neupotrebljiv
neuspjeh

neuvredljiv
obavješ
ćivati
neuvredljiv
niekalac, niekaoca,
nurnberžki,
prema neuztrpljiv
gen. mn. niekalaca
Nurnberg
nevjera, gen. mn.

niekati, niečem
nutkati (govoriti
nevjera (dugo
je)
niem, ali
njemota
nut, nuto)
nevjeran
Niemac, ali Njemačka
nuzpostaja
nevjernica
Niemci (selo)
nuzpristojba
nevjernički
niemčiti,
ali ponuzprostorija
nevjerničt
vo, prema njemčivati
nuz zanimanje
npviprniV
nipmipti nipmim
nuzarada
nevjernost
niemljenje
nuzzgrada
nevjerovanje
nietiti,
ali njetilo
nuždan, nuždna
nevjesta,
gen. mn.
nije, ali
niečan,
NJ
nevjesta
(dugo je.)
niekati
nevješt
nijedan
njedra, gen. mn.

ne vještina
niodkud(a)
njedara
nevoljničtvo,
prema nisam, nisi. nije,
Njemačka,
ali
nevoljnik
nismo, niste, nisu
Niernac
nevriedan
nitko
njemački
nevriednik
nizak, nizka
Njemica
nevriednost
nizkoća
njemota,
ali niem
nevrieme, nenizkost
njetilo, ali
nietiti
vremena
Norvežka
njisak, njiska
newyorški
norvežki
njiskati
nezamienjen,
ali
nosni, prema
nos
njuška
nezamjenljiv
nosorožac, nosorožci
njuškati
nezamjenljiv,
ali
noviciat
nezamienjen
novovječan
obadvie
ob
amrieti, obamrem
obastrieti, obastrem
obaviest, ali obavještenje
obaviestiti, ali
obavješćivati
obavjestnica
obavješćivati,
ali
obaviestiti


Page 49

n
e
z
a
v
i
s
a
n
,
n
e
z
a
v
i
s
n
a
nezgrapan
n
e
z
n
a
b
o
ž
a
c
.
nezna-bošca,
neznabožci
neznabožtvo
niansa
niečan,
ali nije (od
nisam)
niečno
91
novovjek
novovjekovan
novovjerac, novovjerca,
gen. mn.
novovjeraca
nozdrva
nožka
nudkati,
prema nuditi (drugo je
nutkati)


Page 50

obavještenje
obavještenja, ali
obaviest obazreti
se,
obazrem seobćarati
obćaravati občiniti
občinjavatiobčuvati
obćen obćenit
obćenitost obćen je
obći obćilo obćina
obćinski obćinstvo
obćiti obdjelati ob
djelavati
obezcieniti,
ali
obezejenjivati
obezcjenjivati, ali

obezcieniti
obezčastiti
obezčašćen
obezčasćenje
obezčašćivati
obezhrabriti
obezkrepl jivati,
ali
obezkriepiti
obezkriepiti. ali

obezkrepljivati
obezsnažiti
obezsvetiti
obezznaniti (se)
obhod
obhodati
obhoditi
obhodnica
obhodnik
obhodnja

obho enje
obiediti, ali objeda,
obje ivnti obieliti
i obieljeti obiest
obiestan, obiestna
obiestnica obiestnik
obijeni, prema obiti
obitavalištni, prema obitavalište obiti,
obijem (vidi
biti)
obje, gen. obiju
objed
objeda, ali obiediti
objed
ovati
objelodaniti
objeručke objesili
obješenjak obkollti
obkop obkopan
obkopati obkoračiti
obkročiti
oblastni, oblastna
oblietanje oblietati,
obliećem

obsjena

obliepiti, ali obljepljivati
oblievanje
oblievati
oblijem, prema obliti
obliti, oblijem (vidi
liti) obljepljivati,
ali

obliepiti obljetnica
obnieti, obnesem
obodac, obodca,
obodci obodčić
obodnica obradba
obranben obrazac,
obrazca,
obrazci
obrazčić obrijati,
obrijem
(vidi brijati)
obrijem, prema obrijati obsada
obzcen ob
seg
observacija
observatorij
observirati
obsidian obsiecati
obsjeći
obsjedanje ob
sjedati
obsjednutost
obsjena

obsjenar

obsjenar
obsjeniti
ob jesti
obskrba
obskrbilištni, prema obskrbilište
obskrbiti
obskuran
obslužiti obstanak
obrtati o
bstinatan
obstipacija
obstojati
obstrukcija obšav
obšijem, prema obšiti
obširan obšiti,
obšijem
(vidi
sili) obteći
obterećenje
obterećivati obteretiti
obtjerati obtjecaj obt
jecati obtočiti obtok
obtrčati obtrčavati
obtužba obmienik
obtužiti obtužnica
obvezan, obvezna
ociediti,
ali ocjedina
ocieniti, ali ocjenjivati, ocjena ocjedan,
ocjedna ocjedina
ocjedit ocje ivati, ali
ociediti ocjel
ocjena, gen. mn,
ocjena (dugo je),
ali
ocieniti
ocjenjivač
ocjenjivati,
ali
ocienitl ocrniti
o
crtati očevid očevidac,
očevidca,
očevidci očigledac,
očigledca,
očigledci očinski
očinstvo očuh očupati
očvrsnuti odahnuli
odaprieti, odaprem
odaljiti
odaprieli, odaprem
odastrieti, odastrem
odavno
odavrieti, odavrem
odbijem, prema odbiti
o
dbitak, mn. odbitci
odjelit

odbiti, odbijem (vidi

biti)
odbjeći (odbjegnuti), odbjegnem
odbjeg
odbljesak
odciediti,
ali odcjeivati
odciepiti, ali odcjepljivati
odcje ivati, ali
odciediti
odcjepljenje
odcjepljivati, ali

odciepiti
odčepiti (drugo je
očepili, stati komo na nogu)
odčepljivati
odčitati
oderati
odgrizti, odgrižem
odhraniti
odhrvati se .
odieliti,
ali .odjeljivati
odielo
odievanje
odievati, ali
odjenuti
odignuti
odisati
odjeća
odjedanput
odjel,
ali odieliti
odjelan, odjelna
odjelit
- '
92
93


Page 51

odjeljak
odpravni
čtvo
odjeljak, odjeljka,
odletjeti
odpadanje
gen. mn.
odjeljaodliegati
odpadničtvo,
prema ka
odliepiti, ali odljepodpadnik
odjeljati
ljivati
odparati
odjeljenje, prema odHetati
odpasti
odieliti
odlievati, ali
ododpečaćivati
odjeljivati, ali
ljev, odljevak
odpečatiti
odieliti
odlijem,
prema ododpievanje
odjenuti, ali odievati
liti
odpievati (drugo je
odjeti, odijem, odjeli,
odliti, odlijem (vidi
odpjevatli)
odjevši, odio,
liti}
odpijem, prema odjela, odjeven,
odljepljivati, ali

odpiti
odjevena,
odliepiti
odpirač
odjeveno
odljev
odpiriti
odjevni
odljevak, odljevka
odpis
odkad(a)
(dugo
je), gen.
odpisati
odkako
mn. odljevaka
odpiti, odpijem (viodklj
učati
odmieniti,
ali oddi piti)
odkopčati
odpješačiti
odkos
odmjena,
ali ododpjevatt (drugo je
odkotrljati
mieniti
odpievati)
odkračunati
odmjenjivati,
ali
odplaćivati
odkraviti
odmieniti
odplata
odkriće
odmjeranje (dugo_/e)
odplatiti
odk
rijem, prema odmjerati (dugo je)
odplavi ti
odkriti
odmjeriti
odplivati
odkriti, odkrijem
odnieti, odnesem
odploviti
(vidi
kriti)
odnosni, odnosna
odpoceti
odkucati
odojiti
odpočinak
odkučiti
odoljen
odpočinuti
odkučivati
odoljeti, odolim
odpočinjati
odkud(a)
odolievati
odpoiučiti
odkup
odora
odpomčivati
odkupitelj
odozdo
odpravak
odkupiti
odozgo(r)
odpravljač
od kvačiti
odpadak, odpadka,
odpravničtvo,
prema odlazak, odlazka,
odpadci
odpravnik
odlazci

odpravnik

odpravn
ik
odprema odpremiti
odpremnički
odpremničtvo,
prenut
odpremnik
odpremnik
odprhnuti
odprije
odprilike
odpučiti
od pust
odpustiti
odpustnica
odpuštati
odputiti se
odpuzati
odredba
odrezak, odrezka
odriešiti,
a!i odrjcšivati
odrieti, odrem
odrješen je
odrješit
odrješito
odrješivati, ali odriešiti
odrjesnica
odsad(a)
odseliti (se)
odsiecati, ali
odsjeći
odsievati,
ali odsjev
odsječak
odsjeći,
ali odsiecati
odsjedati
odsjednuti
odsjek
odsjesti
odsjev, ali odsieva
ti
odskakati
odskočiti
odslužiti
odspried
odstrag
odstraniti
odstriel
odsudan
odsuditi
odsukati
odstup
odsutan
odsutnost
odsvagda
odsvakud
odsvirati
odsvojiti
(drugo je
osvojiti) odsvud
odšepati odšetati
odšijem, prema odšiti odšiti,
odsšjem

(vidi M)

odškrinuti odšteta
odštetiti (drugo je

oštetiti) odšuljati
se odtad(a) odteći,
drugo je
oteći (otegnuti),
oteći (o rani) od
tegliti

ogrebsti

odterećenje
odteretiti
odteturati
odtisnuti
odt jecati
odtjerati
od tkati
odtraga
odtrčati
odtrgnuti
odtud(a)
odtu iti
oduprieti
odušak, oduška
oduviek
odvijem,
prema odviti odviti,
odvijem (vidi

viti)
odužiti se odvesti,
odvedeni odvezti,
odvedem odvjetak,
odvjetka,
mn. odvjetci
odvjetnica odvjetnički
odvjetničtvo,
prema odvjetnik odvjetnik
ofidal oficiant
oficielan ogorjelina
ogorjelište ogorjeti,
ogorim ogrebsti,
ogrebem
9
5
94


Page 52

ogriešiti
ogriešiti (se), ali
ogrješivati se
ogrievati, ali ogrjev
ogrijati, ogrijem
(vidi grijati)
ogrijem, prema ogrijati
ogrizti, ogrizem
ogrjev, gen. mn.
ogrjeva (dugo je),
ali ogrievati
ogrjevni
oklievalac
oklievalo
oklievanje
oklievati okolišni,
prema
okoliš okostnica
okraćati, postati
kraći,
drugo je
okratčati okratčati,
postati
kratak,
drugo je
okraćati
okrepa,
ali okriepiti
okrepljivati okriepiti,
ali okrepljivati,
okrepa Oktavian
olieniti se oliepiti,
ali oljepljivati
oljepljivati, ali
oliepiti oljeniti se
96
ome ak, ome ka,
ome ciomiesiti
omjer omjera, gen,
mn.
omjera (dugo je)
omjeriti omjerka
omriestiti se
onesviestiti se, ali

onesvješćivati se
onesvieštren onežki,
prema Onega
onesvješćivati se,
ali
onesviestiti se
oniemiti i
oniemjeti
ontoložki,
prema ontolog
opasan, opasna
opazka opcija
opievati, drugo je
opjevati
opijem, prema opiti
opiti, opijen (vidi
piti) opjevati,
drugo je
opievati
oplieniti
oplieviti
opredieliti, ali opredjeljivati
opredieljenost
opredjeljenje
opredjeljivati, ali

opredieli
oprečan

osje
ćaja
n
oprečnost
opreka
oprieti se
oprost ni
opsovati
optant
optativ
optičan
optičar
optički
optika
optimist
optimizam
optirati
ordinariat
Orient
orientacija
orientalac
orientalan
orientirati se
orientalist
orijaški,
prema orijaš ornitoložki,
prema ornitolog
oružničtvo,
prema oružnik
osamnaestgodišnji
oseka
(protivno od
plima)
Osian
osiedjeti
Osiek
Osječanin
osječki
osjećaj
osjećajan

osje
ćajnost
osjećajnost
:
osjećanje
'>..
osjećati
osjeći (se) osiečem
(se),
drugo je
odsjeći osjekom
oajeniti osjet,
gen
mn. osjeta
(dugo je)

osjetilo
osjetiti
osjetljiv
oskubsti, oskubem
oskudievanje
oskudievati :
osladćati osliepiti,
ali
osljepljivati
osljepljivati, ali
osliepiti osmieh, ali
osmjehnuti se osmjehnuti
se, ali

osmieh
osmjeliti se
osniežiti
osn
utak, mn. osnutci
osobština osrčje
oprednji ostarjelost
ostatak,
mn. ostatci
ostrižak, ostrižka,
ostrižci Ostrožac,
Ostrožca
7
Korienako pisanje
otvarati

ostružak, ostružka,
otčvina
ostružci
oteći, otečem i
osuda
oteknem (drugo je
osuditi osviestiti
odteći)
(se),
aliotegnuti otegotiti
osvjesćivati (se)
oteklina oteliti se
otepsti, otepem
osvietliti,
ali osvjetotesati oteti
ljivati
otežati otežčati
osvitak,
mn. osvitci
otići otiesniti
osvjedočen
otimati otirač
osvjedočenje "
otmjenotok
osvjedočiti
otočiti otopiti
osvještenje
otopliti otrčati
osvjetlati
otrebine otresati
osvjetljavati i osvjetotresti, otresem
ljivati,
ali osvietotriebitl, ali otrebine
liti
.;
otriezniti (se), ali

osvjetljenje
otrežnjavati se
osvježiti
otriežnjen
osvježivati
otrov otrti
oštar
otući oticat
oštetiti
otupiti
otac, otca, otci
oturpijati
i otčevi
otvarati
otačbina
otajstvo
otakati

9

otančati

7

otanj iti
otapati
otava
otcoubojica
otcoubojstvo
Otčenas
otčev


Page 53

otvarač
otvarao
otvoriti
otvrdnuti
ovdje
ovdješnji
Ovidije, Ovidija,
Ovidijem
Ovidijev
ovijem, prema oviti
oviti, ovijem (vidi

viti)
ovisan, ovisnu
ovjekovječiti
ovjenčati ovjeroviti
ovjerovljenje ovj
erovlj ivati
ovogodišnji ozbiljan
ozd
o ozebsti,
ozebemozgo
ozgoraozliediti, ali
ozlje ivati
ozlieden ozljeda,

gen. mn,
ozljeda (dugoje)

ozlje enik
ozlje ivati, ali
ozliediti Ozren
ozied se, ozrem se
oždriebiti
ožedniti i ožednjeti
Ožegovićianum
oživjeti
pacient
pacifistkinja
pačji
pakostan, pakostna
pakostnik
paleontološki,
prema paleontolog
paliativan
paljenje, prema
paliti
paljetak, nm. paljetci
pametca palje tko vati
pamtiviek parcialan
papak, papka
paripče,
prema parip
parižki,
prema Pariz
parožak, parožka,
parožci
parožčić pasti,
padem pasti,
pasem
patak, mn. patci
patče, patčeta
patčetina
pačići
patka
patoložki,
prema patolog
patriarh
patriarhalan
patriarhat
patriarhija

piesak

pavian
pazka
pažki,
prema Pag
pčela
pedagožki,
prema pedagog
ped
iatrija pekinžki,
prema Peking
peloponeski, prema
Pelopones Pelješac,
Pelješca Pelješčanin
pelješki peruški,
prema Perast
percipient pest
pestnica Peščenica
Petak, mn. petci
petdeset petgodišnji
petdesetgodišnji
petnaestgodišnji
Petrijevci petsto
petstoti pettisući
piano pianino pianist
Piemont piaster
piesak, pieska,
(ili
pjeskar

pietao

ptetao, pietla, ali

pjetlić
pietet
pietizam
pievac,
ali pjevač
pijem,
prema piti
pijenje
pisac, pisca
piščev
pisak, piska
piti, pijem, piješ,
pije, pijemo, pijete; (iz)pijem,
pijenje
pjega, gen. mn. pjega (dugo je)
pjegav
pjena
pjeneznica
pjenica
pjeniti (se)
pjenušav
pjenušiti se
pjesan, pjesni
pjeskar, ali piesak
pjeskarnica
pjeskorovka
p ješko vit
pjeskulja (zemlja)
pjesma
pj
esmarica
pjesmica
pjesnički
pjesničtvo,
prema pjesnik
pjes tinja
pjestovalište
pjestovati
pješačenje
pješačiti
pješački
pješačtvo,
prema pješak
pješak pješčan
pješčanik pješćara
pješčenjak pješice
pješke pjetlić,
ali
pietao pjev
pjevač,
ali pievac
pjevačica pjevački
pjevačtvo,
prama
pjevač
pjevalište
pjevanje
pjevati
pjevčić,
ali pievac
pjevica pjevuckati
plagiat plemenitaški,
prema
plemenitaš
plemićki
plesni,
prema ples
plesti, plešem plićak,
prema plići: (komp.
od plitak).

pobjedni
čk
i

plitčina,
prema plitak
plien, ali pljenitba
plieniti
plienjenje
pliesan, pliesni, ali
pljesniv
plievitt
plomba
plosnat
pluvjal
pljenitba, ali
plieniti
pljenitelj
pljesak, pljeska
pljeskati, pljeskam i
plješćem
pljesniv,
ali pliesan
pljesni viti
Plješivica
pljeva
pljusak, pljuska
pobiediti, ali pobjeda
pobieden
pobielitj
poliijem, prema pobiti
pobiti, pobijem
(vidi
bili)
pobjeći, pobjegnem
pobjeda,
ali pobiediti
pobjedan
pobjedilan
pobjeditelj
pobjediv
pobjedn
ički
9
9


Page 54

pobjednik
;
pobjednik
pobjedonosan,
pobjedonosna
pobje ivati, ali pobiediti
pobijesnitii pobjesnjeti
pobliediti
pobolievati
pociepanost j.
pociepati, ali pocjepkati
pocikivati
pociknuti
pocjepkati, ali pociepati
pocrkat
i
pocrpsti, pocrpem
pocrveniti i pocrvenjeti
počastan, počastna
počastnica (pjesma u
čast)
pobrežje
pobrijati, pobrijem
(vidi brijati)
pobrijem, prema
pobrijati
pečašnica (pjesma uz
čašu)
poček
počešati
početak,
mn. početci
početi
počiniti
(drugo je
podčiniti)
počinuti
100
počistiti
počivati
počupati
poćudan
podatrieti, podatirem
podaničtvo,
prema podanik
podastrieti, podastrem
podašan, podašna
podijem, prema podbiti
podbiti, podbijem
(vidi biti)
podbrijati, po brijem (vidi brijati)
podbrijem, prema podbrijati
podcarinar
podcieniti, ali podcjenjivati
podcikivati
podciknnti
podcjenjivati, ali

podcieniti
podcrtati
podčastnik
podčiniti
{drugo je
počiniti)
podčinovnik
podčinjenost
poddialekt

podkrovnic

poddnevnik (drugo je
podnevnik, meridijan
pod akon podgrijati,
podgrijem
(vidi grijati)
podgrijem, prema podgrijati
podgristi, podgrizem
podhraniti podlivat
podignuti podieliti,
ali podjela,
podjeljivati,
podievati (se)
podjela
podjeljivati, ali
podieliti

podkivač
podkoljenica
podkopati
podkornjak
podkova
podkožan
podkožiti
podkradati
podkraj
podkralj
:
podkratiti
podkrepa
podkrepljivati,
ali
podkriepiti.
podkresati
podkriepiti, ali podkrepljivati
podkrovnica

podku
ćnlca
pogrebat

podkućnica
podpomagač
i
podkupiti
podpomoć
podsmjehnuti se
podkupljiv
podpomoći
podstanar
podliegati
podpora
podstava
podlievati
podprašiti
podstrešje
podlijem,
prema podpredsjednik
pods trići
podlitt
podliti,
podpukovnik
podstupac

podlijem

podpun
Podsused, ali susjed

(vidi liti)

podrieti, podrem
podsviest

podmetak, mn. pod
podrietlo
podsviestan, podm
e
tci podmetče
podrijem,
prema sviestna
podmiesiti
podriti podriti,
podsvojče
podmjehuriti se
podrijem

podšijem, prema
podmjeravati
(vidi riti) podsada
podšiti
podmjeriti
podsiecati, ali
podpodšiti, podsijem
podmladak, podsjeći podsijati,
(vidi šiti)
mladka, podmladci
podsijem
podtajnik podtip
podnesak, podneska,
(vidi sijati)
podturiti poduprieti,
podnesci podnevnik
podsijem, prema podu(meridian,
podsijati
prem
drugo je
poddnevpodsjećati podsjeći,
podvesti, podvedem
nik)
podsiečem,
podvezti, podvezem
podnieti, podnesem,
ali podsiecati
pod vijem, prema
podnožak, podnožka,
podsjedati
podviti podviti,
podnož
ci
podsjedanje
podvijem
pododsjek
podsjesti
(vidi viti) poetski
podpadati
podsjetiti
pognjiti, pognjijem
podpaliti
podsmieh, ali pod(vidi gnjiti)
podpalublje
smjehivati se
pognjijem, prema
podpasač
podsmijati se, podpognjiti
podpasati se
sm
ijem se (vidi
pogodak, pogodka,
podpasti
smijati se)
pogodcipodpis
podsmijem se, prema
pogodba
podplaćivati
podsmijati se
pogorjelac (dugoje)
podplat
podsmjehivati se,
ali
pogorjeti pogresti,
podplatiti
podsmieh
pogrebem

101


Page 55

pogriešiti
porazbolievati se

poredak
potrk
pogriešiti, ali
pogrješka
pogrievati
pogrizti, pogrizem
pogrješan
pogrješiv
pogrješka
poiskati
pokadkad
poklopac, poklopca,
poklopci
poklopac
poknjižki,
prema knjiga
pokostnica
pokrepa, ali pokriepiti
pokrepljivati, ali pokriepiti
pokriepiti, ali pokrepljivati
pokrijem, prema pokriti
pokriti, pokrijem
(vidi kriti)
pokusni, prema
pokus
pokućtvo
polabski
polazak, polazka,
polazci
polet
poliandrija
poliedar
poliegati
poliepiti,
ali poljep
polietati
102
polievatii, ali
poljevač
polijem,
prema politi
politi, polijem (vidi
liti)
polugodišnji
polumjer
polusviest
polusviestan, polusviestna
polusviet, ali polusvjetski
polusvjetski, ali
polusviet
polječe
poljep,
prema poliepiti
polje
pšati
poljepšavati
poljevač,
ali polievati
poljevačica
poljubac, poljubca,
poljubci
pomienjati
pomiešan
pomiešati
pomjediti
pomjeriti (na pr. pameću)
pomjestan, pomsjetna
pomjestiti
pomještati
pomrieti, pomrem
pomuzti, pomuzeni
ponajprije
ponamjestiti
ponamještati
ponedjeljak, ponedjeljka (dugo je)

poniemčiti, ali ponjemčivati
ponieti, ponesem
ponizan, ponizna
ponosan, ponosna
ponjemčivanje
ponjemčivati,
ali poniemčiti
poočim
poodsiecati,
ali poodsjeći
poobćiti
poobćivanje
popi
evati (drugo je
popjevati)
popievka, gen. mn.
popjevaka
popijem, prema popiti
popiti, popijem (vidi
piti)
popjevati, (drugoje
popievati
poplieniti
popijesniviti
popravilištni, prema
popraviliste
poprečan
poprieko
popunitben
poputbina
porazbolievati se
poredak, poredka,
poredci
poriečje
porječkati se
posijati, posijem
(vidi sijati)
posije (mekinje)
posijem, prema posijati
posiecati, ali
posjeći
posiedjeti
(drugo je
posjediti)
posielo
posječen,
prema posjeći
posjećen,
prema posjetiti
posjeći, posiečem
posjećivati
posjed
posjedanje
posjediti
(drugo je
posiedjeti
posjednica
posjednik
posjednuti
posjedovanje
posjedovati
posjesti, posjednem
posjet, gen. mn. posjeta (dugo je)
posjetilac
posjetiti
posjetnica
poskubsti,
posku-bem
poslije
poslušan, poslušna
posljedak, posljedka,
poslj edci
posljedica
posljedičan
posljednji
posmieh,
ali posmjehnuti se
posmjehniti se, ali

posmieh
posmrtče
pospjeh
pospješan
pospješiti
pospješivati
posrebriti
posred
posrednički
posredničtvo,
prema posrednik
posredovati
postan, postna
postelja
postotak, mn.
postotci
postrieljati
postupak, postupka,
postupci
posvietliti
posvjedočavati
posvjedočiti
posvjetovati se
posvjetoviti
posvjetovljenje
potaknuti
potapkati
poteg
potencial
potencialan
potepati se
potepsti se, potepem
se
potez poteškoća
poticati
(na pr.
vatru) potisnuti
potišten pot jecati
{na
pr odnekoga)
potjera potjerati
potlačiti
potleušica
potmuo potom
potomak
potonina
potonuti potop
potraga potratiti
potražiti
potrbuške
potrčati potreba
potreban
potrebština
potreptjeti
potres potrgati
potrk

10
3


Page 56

potrošač
potrošač
potrošak, potroška
potrošiti
potrti
potucati (se)
potući
poturčiti
potvora
potvrda
povesti, povedeni
povezti, povezem
poviest, ali povjestnica
poviestan, poviestna
povijem, prema poviti
poviti, povijem (vidi
viti)
povjeravanju
povjerbeni
povjeren
povjereničtvo,
prema povjerenik
povjerenik
povjerenstveni
povjerenstvo
povjerenje
povjeritelj
povjeriti
povjerljiv
povjerljivost
povjerovati
povjesmo
povjestnlca, ali poviest
povjestnićar
povjestnički
104
povješati
----povjetarac, povjetarca
povreda, ali povriediti
povredljiv
povre ivanje
povre ivati,
ali povriediti
povriediti, ali povreda
povrieslo
pozadievati
pozadriemati
pozan, pozna
pozebsti, pozobem
pozliediti, ali pozljeda
pozljeda, ali pozliediti
pozlje ivati, ali pozliediti
požežki,
prema Požega
poznjak
pračovjek
pradjed
praotac, praotca,
praotci

prapradjed
prasac, prasca
prasak, praska
prasak, praska
praviek
pravopisni
pravoriek
pravovjeran
prec

j

en

a
pravovjerje
pravovjernica
pravovjernik prazan,
prazna praznovjerac,
praz-novjerca(dugo
&

praznovjeran
praznovjerje pražki,
prema Prag
prebijem, prema prebiti prebiti,
prebijem
(vidi
biti), ali
prieboj prebjeći
prebjeg,
gen. mn,
prebjega (dugo
prebjegavati
prebjegnuti
prebježati
prebol
prebolievati,
ali preboljeti
preboljeti, ali prebolievati
prebrodiv
preciediti, ali precjeivati
precieniti, ali precjenjivati
precje ivati, ali preciediti
precjena, gen mn.
precjena (dugoje)

precvjetati
pregorjeti

precvjetati
precjenjivati, ali
prepredsrčje
proces
cieniti
predstava
prečac
predmnjeva,
ali predpredstavljao
prečastan, prečastna
mnievati
predstavnik
preči,
kamp. od
prednjačiti
:
predstavničtvo,
prepriek
prednjački
ma predstavnik
prečistiti
predočba
predstojničtvo,
preprečka
predočenje
ma predstojnik
prečuti
predočitelj
predstraža
predak, predka,
predočiti
predsuda
predci
predočivati
predšasnik
predavač
predosjećaj .
predteča
predavaonica
predosjećanje.
predusresti
preddvorje
predosjećati
preduvjet
predhodan, predpredpjev
predvečerje
hodna
predplata
(drugo je
predvidjeti
pred
hodnica
preplata)
predvojnički
predhodnik
predpodne
predvraće
predialist
predposljednji
preferencialan
predievati,
ali prepredpostaviti
pregib
djenuti
predpotopni
pregibak, pregibka,
predispozicija
predprega
pregibak
predjel i predio
predprošli
preglasiti, ali
priepredjelni
predračun
glas
predjenuli,
ali prepredrazsuda
pregled
dievati
predrieti, predrem,
pregledao
predjeti
ali
priedor
pregledačica
predkućnica
predručak
pregledan
predlagao
predručiti
pregledba
predložak, predloška,
predsjedatelj
pregnuće
predložci
predsjedati
pregovarali
predložiti,
ali priedpredsjednica
pregovor
log
predsjednički
pregrada
predmet
predsjedničtvo,
prepregoniti, ali priegon
predmievanje
ma predsjednik
pregorievati
premnievati, ali predpredsjednik
pregorjeti, ali priemnjeva
predsoblje
gor

105


Page 57

pregrada
preno
ćište
preno
ćiti
predan

Pregrada
pregradak, pregradka, pregradci
pregra ivati
pregršti, pregrizam
pregršt, pregršti
pregrtač prehrana
prehranben
prehraniti
prehranjivati
preinačenje
preinačiti
preinačivati
preinaka prejahati
prekaliti prekid
prekidač prekipjeti
prekjučer
prekjučerašnji
preklani preklapaš
prekliet preko
(drugo je
prieko)
prekomjeran
prekomorski
Prekomurac
Prekomurje
p
rekomurski
prekonačiti
prekopati,
ali priekop
prekoračenje
prekoračiti
106
prekoračivati
prekoriti,
ali priekor
prekosutra
prekraćivati
prekret
prekretnica
prekrivač
prekročiti
prekrst
prekrstiti
prekrštavati
prekršten
preksutra
preksinoć
prekuhati
prekupac, prekupca,
prekupci prelac,
prelca,
gen.
mn, prelaca
prelazak, prelaska,
prelazci
prelazan
prelaziti, ali
prielaz
prelčev,
prema prelac preletjeti
preliep preliepiti, ali

preljepljivati
prelietati, preliećem
prelievanje
prelievati (se)
prelomiti, ali
prielom
preložiti,
ali prielog
preložki,
prema Prelog
preljepljivati, ali

preliepiti
prelj etiti
preljub
preljubnik
preljubnićtvo,
prema preljubnik
premac
premda
premetač
premetačina
premetati, premećem
premetnuti
premier
premiera
premiuće
premjestan, premjestna
premjestiti, premjestim
premjestiv
premještaj
premještati (dugo je
premještenje
premljeti premošten,
prema premostiti
premoštenje
premrežiti premučati
prenačiniti
prenačinjanje
prenapučenost
prenieti, prenesem
prenizak, preniska
prenoćište
prenoćiti prenosan
prenosilac,
gen. mn.
prenosilaca
prenositi, ali
prienos
preoblačenje
preoblačiti (se)
preobraćenje
preobrazba
preobraženje
preobterećenje
preobterećivanje
preobterećivati
preobteretiti preobučen
preobući preobučem
preodievati,
ali preodjenuti
preodjenuti, ali
preodievati preodjeti
prepečatiti prepečen
prepečenica prepeći
prepekprepeka
prepeličar prepeličji
prepievati
(drugo je
prepjevati)
prepirač prepirka
pre
pirati se, ali
priepor
prepisati, ali

priepis prepisivač
prepjev prepjevati
(drugo je
prepievati)
preplaćivati
preplesti preplet
prepletati prepočeti
prepočinjanje
prepočinjati
prepona preporod
preporučan
preporučiti
preporučivati
prepreka prepričati
prepričavanje
prepriečiti
preprodavač
preprodavalac
prepući preradba
preračunati
prera ivač prereći
(se) prerez prerušiti
presad presada
presaditi
presadnica
presahnuti preseliti
preseljenje
presenećen
presenećenje
presezati
pr
esiecati, ali
presjeći
presiecanjo
presizati
presjeći,
ali
presiecati pres jediti
presjek presjeka
preskočiti preslica
presličica presniji,
kamp. od
priesan presnoća
presrt prestići
prestrići prestupak,
prestupka, prestupci
(ali priestup)
prestupan
prestupnički
prestupnik presuda
presudan presvietao,
presvietla presvlačenje
presvlaka prešan,
prešna
10
7


Page 58

prešao
preživjeti
Priam
pri grijati
prešao, prešla, ali

pretržac, pretržca,
prieći
pretržci
prešavši
pretržćev
prešućivati
pretući
pretakati
preturati .
pretapati
preturiti
preteći
preturpijati
pretegnuti
pretvarač
pretek
pretvarati
preterit
pretvorica
pretezati
pretvoriti,
ali
pretežan
prietvor
preticati
preudesba
pretičak, pretička
preuveličavanje
pretilina pretinac
preuzvišenost
pretio, pretila
prevara
pretjecati
prevarljiv
pretjerati
preveć
pretjerivanje
prevesti, prepretjerivati pretkati
vedem
pretočiti pretoka
previd
pretopiti
previdjeti
pretorijanac
previ jem,
prema pretovariti pretraga
previti (ali

pretražiti
prievo j)
pretraživač
previti, previj em
pretrčati pretrg
(vidi viti)
pretres pretrpati
prevjera
:
pretrpjeti
prevjeriti
pre vjernik

103

prevjesiti
pre vješati
prevlačiti
prevlaka
prevlast
prevo
dilac, prevodioca, gen. mn.
prevodilaca
prevoditi, ali

prievod
prevodljiv
prevozač
prevozilac
prevoziti,
ali
prievoz
prevraćati
prevratnički
prevrat
prevreti,
ali prievor
prevrtao
prevrtak, mn.
prevrtci
prevrtljiv
prevrtljivac
prevrtljivi
ca
prevrtljivost .
prevući
prezbiterijanac
prezebsti, prezebem
prezent
prezid
prezidati
prezime
prezir
preziran
prezirati
prezreo, prezrela
prezreti, prezreni
preživač
preživjeti
Priam (trojanski
kralj) pribijem,
prema pribiti pribiti,
pribijeni
(vidi
biti)
pribjeći
prihjegnuti
pribjegavati
pribježište
pribrežan
priciepiti,
ali
pricjepljivati
priejepljivati, ali

priciepiti priča
pričanje pričati
pričestnik
pričestan, pričestnapridieliti,
ali
pridjeljivati
pridieljen
pridievanje
pridievati, ali
pridjeti
pridjeljenje
pridjeljivati,
pridieliti
pridjenuti
pridjeli, ali
pridievati
pridjev, gen. mn.
pridjeva (dugo
j e )
pridjevak
pridolazak, pridolazka, pridolazci
pridonieti,
pridonesem
prigrizti, prigrizem
prieboj, ali
prebiti
priečenje,
prema prečiti
priečiti,
ali zapreka
priečnica
priećeaje,
prema prietiti
prieći, prie em,
ali
prešao
priedlog, ali

predložiti
priedor,
ali
predrieti, predrem
Priedor
prieglas, ali preglasiti
priegon, ali pregoniti
priegor, ali pregorjeti
priek, kamp.
preči i
prieko
{drugo je
preko)
priekop, ali prekopati
priekor, ali prekoriti
priekoran
prielaz, ali prelaziti
prielog, ali
preložiti
prielom,
ali, prelomiti
prienos, ali prenositi
priepis, ali .prepisati
priepor, ali prepirati
se
prieporan
priesan, priesna,
komp.
presniji
priesnac
priestol
priestolni
priestolnica
priestolnički
priestolje
priestup,
ali prestupak
prietiti
prietnja
prietvor, ali pretvoriti
prievod, ali prevoditi
prievodan
prievoj, ali previti
prievojni
prievor, ali prevreti
prievoz, ali
prevoziti
prievozan
prignječiti
prigrievati
prigrijati, prigri-jem
(vidi grijati)
10
ali


Page 59

prigrije
m
prigrijem, prema prigrijati
prijam, prijma
prijamni
prijamnik
prije
Prijezda
prikrijem, prema prikriti
prikriti, prikrijem
(vidi
kriti)
priležničtvo,
prema priležnik
priliegati
priliepiti,
ali priljepljivati
prilietati
prilievati, ali priljev
prilijem, prema priliti
priliti, prilijem
(vidi
liti)
priložak, pri-ložka,
priložci
priljepak
priljepčiv
priljepčivost
priljepljiv
priljepljivati,
ali
priliepiti
priljev
primieniti, ali primjenjivati
primiešati, ali primješavati
primietiti, ali
primjećivati
110
primitak,
mn. primitci primjećivati,
ali
primietiti primjena,
ali primieniti
primjenjivati, ali
primieniti
primjenljiv
primjenljivost
primjer, gen mn.
primjera (dugo je)
primjerak primjeran
primjeren primjerice
primjesa, gen mn.
primjesa (dugoje)
primjesak, primjeska primjetba, ali
primietiti
principielan prinieli,
prineseni prinosnik,
prema
prinos priobćenje
priobćiti priobćivati
pripadak, pripadka,
pripadci pripievka
gen. mn.
pripjevaka (ali
pripjev) pripievati
(drugo je
pripjevati)

prisan

pripijeni, prema pripiti pripiti,
pripijem
{vidi piti) pripjev,
gen. mn. pripjeva
(dugoje)
pripjevak pripjevati
(drugo je
pripievati)
pripoviedalac, ali

pripovjedač
pripoviedalo
pripoviedan
pripoviedanje
pripoviedati,
ali
pripovjediti
pripoviedka
pripoviest

pripovjedač;,
ali prlpoviedalac
pripovjedački
pripovjedalački
pripovjediti,
ali pripoviedati
pripovjedan, na
pr.
pripovjedna književnost,
drugo je
pripoviedan od
pripoviedati
priprieti, priprem
priprietiti pripuzki,
prema pripus
priredlia
pri
rječje
prisan, prisna
prisievat
i
pronevjeri
ti

prisievati, ali
pritješnjivati, ali
prolijem, prema
prisjev
pritiesniti
proliti
prisjećati se
privesti, privedeni
proliti, prolijem
prisjedati
privezti, privezem
(vidi liti)
prisjednik
privijem, prema
proložak, proložka,
prisjenak
priviti
proložci (Durchprisjesti
priviti, privijeni
schuss)
prisjetiti se
(vidi viti)
proljeća
prisjev,
ali priprivjesak, privjeska
proljepšati se
sievati
privjesiti
proljetan
prisluš nik
privremen
p
roljetos
prispieće
prizreti, prizrem
proljetošnji
prispievati,
ali priprocjena
proljev, ali prospjeti
procjenitelj
lievati
prispijem, prema procieniti, ali
propromičba
prispjeli
cjenu
promičben
prispjeti, prispijem,
procjenjivati,
ali
promieniti, ali proali prispievati
procieniti
mjena
(vidi dospjeti)
prodriemati
promiesiti
pristaništni, prema
prodrieti, prodrem
promiešati
pristanište
prognječiti
promjena,
ali proprisutstvo
prognjijem, prema mieniti
prisutstvovati
prognjiti
promjeni!
prisvietliti, ali priprognjiti, prognjijem
promjenljiv
svjetljivati
(vidi gnjiti)
promjenljivac
prisvjetljivati, ali
progrizti, progrizem
promjenjivati
prisvietliti
prohtijem se, prema promjer, gen, mn.
prišijem, prema priprohtjeti se
promjera (dugo
šiti prišiti,
prohtjeti se, prohtije)
prišijem
jem se (vidi htjeti)
promjeriti
(vidi siti)
prolazak, prolasku,
promljeti, promepritiesniti, ali
prolazci
ljem
pritješnjivati
proletariat
pronalazak, propritisak, pritiska
proletati
nalazka
pritjecati pritjerati
prolievati, ali
pronevjera
pritj eri vati
proljev
pronevjereni
pronevjeriti
111


Page 60

proniar
proniar, ali pronija
pronieti, pronesem
pronija, ali proniar
propievati (drugo je
propjevali)
propij em, prema propiti propisnik,
prema propis, propiti,
propij em
(vidi piti) propjevati
{drugo je
propievati) propovied,
ali propovjednik
propoviedanje
propoviedati, ali
propovjediti
propovjedaonica
propovjediti, ali

propoviedati
propovjednički
prop
ovjednik, ali
propovied
propustnica
proriediti, ali prorjedivati
prorijem, prema proriti proriti, prorijem
(vidi
riti)
prorje ivati, ali

proriediti
proročtvo,
prema prorok
prosac, prosca
prosba

112
prosiecati,. ali
prosjeći
prosied
prosievat
i, ali prosjev
prosijati, prosijam
(vidi sijati)
prosijem, prema
prosijati
prositba, prema prositi
prosjačtvo,
prema prosjak
prosječan
prosječnost
prosjeći, prosiečem,
ali prosiecati
prosjek
prosjelina
prosjesti se
prosjev, ali prosievati
prosliediti
prosni dan, prema
prositi
prostačtvo,
prema prostak
prostriel
prostrieliti, ali prostrjeljivati
prostrieti, prostrem
prostrjeljivati, ali

prostrieliti
prosviećenost,
ali
prosvjeta
proturie
čiti
prosvietiti, ali

prosvjećivati
prosvietliti, ali
prosvjetljivati
prosvietljen, komp.

prosvjetljeniji
prosvietljenost
prosvjećenje
prosvjećivati,
ali
prosvietiti.
prosvjećivanje
prosvjed
prosvjedovati
prosvjeta,
ali prosviećenost
prosvjetitelj
prosvjetiteljski
prosvjetitelj
stvo
prosvjetljenje, ali.
prosvietljenost
prosvjetljivati, ali
prosvietliti
prošijem, prema prošiti prošiti,
prošijem
(vidi šiti)
proštijem, prema proštiti proštiti,
proštijem
(vidi štiti)
protimba
protjecati
protjeranik
protjerati
protjeriv
ati
protučinitba
proturiečiti

proturiečje

raz
činiti
proturiečje
puščani
razbieljen
protu vriednost
puščica
razbijem,
prema provesti, provedem
puška
razbiti
provezti, provezem
razbiti, razbijem
proviant
R
(vidi
biti)
provincial
razbjeći s
e
provincialan, ali
rabiatan
razbjesniti se
provincijalac
rabski, prema Rab

razbježati se
provincializam,
ali
radiacija
razbojničtvo,
prema provincija
radialan
razbojnik.
provincija, ali proradian
razcar
vincialan .
radiaran
razciepati, ali razprovincijalac, ali
radiator
ciepkati
provincial
radije
razciepiti, ali razcjep
provjeravati
radišan, radišna
ljivati, razcjep
provjeriti
Radko, prema Rarazciepljen
provješati
doslav
razcjep, ali
razprovjetri
radničtvo,
prema ciepati
provjetrivanje
radnik
razcjepkati, ali razprovreti, provrim i
radostan, radostna
ciepati
provrijem
radostnice (suze)
razcjepljivati, ali
provriedniti se
rampa
razciepiti
prozebsti, prozebem
rasa
razcvasti
prozreti, prozrem
rasica
razcviliti
pr
oždrieti, proždrem
rasla
(vidi rasti)
razcvjetati se
prvienac
rasni
razvrieti se, razprvokoza (koza, koja raspikuća.
vrem se
se prvi puta ojari)
rasti, rastem, rasrazčarati
provopričestnica
tao, rasla
razčehnuti
prvopričestnik
rastući
(glag- pril.
razčepiti
psihijatar
sad. od rasti),
razčeprkati
psihiatrija
drugo je raztući
razčerupati
psiholožki,
prema rašak, raška
:
razčešati
psiholog
' rašlje
razčešljati
puci, puceta
Ratko,
prema razčetvoriti
punoljetan
Ratimirrazčiniti
pun
oljetnost
razbieliti
.Koriensko pisanje
11


Page 61

razčinja
ti
razmjera
n
razmjerat
razsipni
k

razčinjati razčistiti
razčlanba razčlaniti
razčupati razčupanko
razćeretati se
razdieliti,
ali razdjeljivati razdjelnik
razdio, razdjela, gen.
mn. razdjela

(dugo je)

razdjel (vidi razdio)
razdjelan, razdjelna
razdjeljak, razdjeljka

(dugo je)

razdjeljiv razdjeljivao
razdjeljivati, ali
razdieliti
razdriemati
razdriešiti. ali
razdrješivati
razdrieti, razdrem
razdrješivati, ali
razdri
ešiti
razgnječiti razgnjeviti
razgodak, razgodka,
razgodci
razgorievati se
razgorjeti se
razgovidan
razgovietnost
razgrebsti, razgrebem
114
razgrijati, razgrijem
(vidi grijati)
razgrijem, prema razgrijati
razgrizli, razgrizem
razhladiti
razhl
a ivati
razhod
razkačkati
razkajati
razkalašen
razkidati
razkiseliti
razkivati
razklapati
razklimati
razklopiti
razkol
razkolačiti
razkoliti
razkolnički
razkolničtvo,
prema razkolnik
ruzkolik
razkomadati
razkopati
razkopčavati
ruzkoraciti
razkorak
razkoš
razkošan,razkošna
razkovati
razkralj
razkrčiti
razkrčivati
razkrečiti
razkrečivati
razkrijem,
prema razkriti razkriliti
razkrinkati raskrili,
razkrijem
(vidi
kriti)
raskrstiti (se)
razkrstnica razkršće
razkrštati razkućiti
razkućiti razkuhati
razkuhavati razkužiti
razkvasiti razletjeti se
razliegatl se razlietati
se razlievati (se),
ali
razljev
razlijem, prema razliti razliti,
razlijem
(vidi liti)
razljev
razmieniti, ali
razmjenjivati
raniesiti razmjena,
gen. mn.
razmjena (dugoje)
razmjenjivati, ali
razmieniti razmjer,
gen. mn.
razmjera (dugo je)
razmjerak razmjeran
razmjerati (dugo je)
razmjeravati razmjeriti
razmjerje
razmjernost
razmjestiti, razmjestim
razmještaj
razmještati
raznieti
raznovrstan, raznovrstna
raznovrstnost
razodievati, ali razodjenuti
razodkrijem, ali
razodievati
razodkrijem, prema razodkriti
razodkriti, razodkrijem (vidi
kriti)
razpačati
razpačavanje
razpačavati
razpad
razpaliti
rasparati
razpasti se
razpečaćivati
razpečatiti
razpeće
razpeti
razpetljati
razpiliti
razpinjati
raspiriti
razpjcvati (se)
razplamtjeti se
razplet
razpletati
razplinnti se
razplod
razplo ivanje;
razpljeskati
razpojasanost
razpolagati
razpon
razpop
raspored
razporiti
razposlati
razpoznati
razprašač
rasprava
razpreći
razpredati
razpregnuti
razpremati
razpresti
razpričati se
razprodaja
razprostirati
razprostrieti,
raz
prostrem
razprskač
razprskivač
rasprsnuti
raspršiti
razpučiti
razpuće razpući
se ra
zpuknuti
se razpust
razpuštati razrediti,
drugo je
razriediti razriediti.
drugo je
razrediti
razriešiti, ali razrješivati razrijem,
prema razriti razriti,
razrijem
(vidi riti)
razrje enje
razrje ivanje
razrjedivati, ali
razriediti
razrješavati, ali
razriešiti
razrješenje
razrješiv
razrješivost
razrješni
razrješnica
razsad
razsahnuti se
razsap
razsedlati
razseliti
razsiecati, ali
razsjeći
razsijati, ražnjem
(vidi sijati)
razsijem, prema
razsijati razsipa
razsipnički
razsipničtvo,
pre.ma
razsipnik
razsipnik
11
5


Page 62

razsječi
razsjeći,
ali razsiecati
raztezljiv
razumjeti, razumirazsjed
raztinjati
jem (vidi
umjeti)
razsol
raztiraća
razuvjeravati
razsrditi
raztjerati
razuvjeriti
razstanak
raztjerivati
r
azvesti, razvedem
razstati se

raztočen
razvezti, razvezem
razstava
raztočiti
razvijen,
prema razstaviti
raztok
razviti
razstirati
raztopina
razvitak, mn.
razvitci
razstrići
raztnpiti
razviti, razvijan
razstrieti, razstrem
raztopljiv
. .
(vidi viti)
razstrojiti
raztovariti
razvjenčanje
razsuda
raztrčati se
razvjenčati (se)
razsuditi
raztrebljivati,
ali
razvriediti
razsulo
raztriebiti
razžalostiti
razsušiti
raztresti
razžariti
razsvjeta,
ali razraztrežnjivati, ali
razzeći
svietlitj
raztriezniti
razžestiti
razsvietliti,
ali razraztrgati
razžvakati
svjeta, razsvjetraztriebiti.
ali
razžvaliti
ljivati
raztrebljivati
ražanj, ražnja
razsvietljen
raztrieskati
ražen
razsvjetljivati,
ali
raztriezniti (se), ali

ražište
razsvietliti
raztrežnjivati (se)
razni
razšijem,
prema raztrkati se
recipient
razšiti
raztrošan
redak, redka, redci
razšiti, razšijem .
raztrubiti
redovničtvo, prema
(vidi šiti)
raztući
(drugo je
redovnik
raztakati
rastući)
rekbi
raztaliti
rastumačiti
rekonciliacija
rastegnuti
rasturati
rekviem
razteći (stečeno
raztužiti
relief
izgubiti)
raztvoriti
rentgenoložki, preraztegnuće
razudba
ma rentgenolog
raztepsti, raztepem
razumievati
rentier
razterećenje
razumijem,
prema respicient
raztezati
razumjeti
rez

satrieti

rezak, rezka
rješenje, ali
riešiti
sagriešiti
rezati
rješitba
sakrijem, prema rezbar
robče
sakriti sakriti,
rezka ti
robkinja
sakrijem
rezkoća
robski
(vidi kriti)
rieć,
ali rječnik
robstvo
saletj
eti
riečca

ročištnik,
prema salezijanae
riečje
ročište
saležki,
tizp.
riečni
rodbina
salezijanac
riedak, riedka,
romancier
salietati
homp. rje i
romb
salievati
riediti
rombski, prema romb
salijem, prema saliti
riedkost, ali
rjedkoća rosan, rosna rotkva
saliti, salijem
rie enje, drugo je

rožac, rožca, rožci
(vidi liti)
re enje (na pr.
rožčić
salmiak
svećenika) riek
rubac, ribca, rubci
samačtvo,
prema rieka, ali rječica,
rubčić rukovet ružan,
samac samodržac,
rječina
ružna
samoRieka
držca, samodržci
riešen,
ali rješenje
samodržčevsamodržtvo
riešiti,
ali rješavati
sabijeni, prema sabiti
samosviest
rijem, prema riti riti,
sabiti, sabijem
samosviestan, samorijem, riješ,
(vidi biti)
sviestna, komp.
rije, rijemo, rije
te
sablastan, sablastna
samosvjestniji
riviera rjedkoća
sablazan, sablazni
saobcenje
(bolje
rječetina
sadievati,
ali sapriobćenje)
rječica,
umanf. predjeti
saobćiti
(bolje
ma
rieka rječina,
sadjeljati
priobćiti)
uveć. prema sadjenuti
sasiecati, ali
sasjeći
rieka
savjeti,
ali sadievati
sasjeći,
ali sasiecati
rječit,
ali rieč
sadrieti, sadrem
sašijem,
prema sašiti
rječitost rječkati
sagnjijem,
prema sašiti, sašijem (vidi
se rječnik,
ali
sagnjiti sagnjiti,
siti)
rieč rješavati
sagnji
jem
satjerati satjerivati
(vidi gnjiti)
satrieti, satrem
11
7
116

rezak


Page 63

savezničtvo
savezničtvo,
prema saveznik
savijem, prema saviti
savitak, mn. savitci
saviti, savijem
(vidi viti)
savjest
savjestan, savjestna
savjestnost savjet,
gen. mn. savjeta
(dugo je)
savjetnički
savjetnik
savjetodavac
savjetovati sazreti,
sazrim, sazrijem,
ali sazrievati
sazrievanje
sazrievati, ali
sazreti
scientizam Sebastian
sedmogodišnji
sedamnaestgodišnji
seizmoložki,
prema seizmolog
selja
čtvo, prema seljak
semazioložki,
prema semaziolog
semmerinžki,
prema Semmering
servieta Siam
siciliana Sicilija
sićušan, sićušna
siesta
sigurnostan, sigurnostna siečanj
siečanjski sied,
komp. sjedi siedjeti
(postajati
sied, drugo je
sjediti, sitzen)
siedost, ali sjedine
sie enje, prema siedjeti, drugo je
sjedenje
siek sieliti
sielo
sienit (vrsta kamena)
sieno, ali sjenokoša
sier
sierak, ali
sjerčan
sievak sievanje sievati
sievnuti sijati, sijem,
šiješ,
sije, sijemo, sijete
sijem,
prema sijati
silazak, silazka,
silazci simbol
simfonija simpatija
simptom sipak, sipka
sirakužki,
prema Sirakuza
siromašan, siromašna
sjedište
siromaški, prema
siromah
siromaštvo
sirotčad
sirotče
sirotčići
sitce (malo sito)
sjecalica
sjecalo

sjecati, umanj. prema
sjeći
sjecište
sjecištni,
prema sjecište
sjeckanje
sjeckalica
sjeckati
sječa
sječen,sječenje
sječica
sječimice
sječivo
sječka
sječkalica
sjećanje
sjećati se
sjeći, siečem
sjedalica
sjedalo
sjedanje
sjedati
sjedećke
sjedilac
sjedilački
sjedine,
ali siedjeti
sjedište
sjedištni
prema
sjenčanje
skrbničtvo,
prema sjedište
sjenčati
skrbnik
sjediti, sjedim
sjenica
skrijem,
prema skriti
(drugo je
siedjeti.
sjenicat
skriti, skrijem
postajati sied)
sjeničark
a
(vidi
kriti)
sjednica sjedmčki
sjeničji
skubsti, skubem
sjediniti i sjesti
sjenik
skupac, skupca
sjednjaća sjedobrad,
sjenilo
sladak, sladka
ali sieda
sjenit
sladčica
brada sjedoglav
sjeniti (se)
sladkiš
sjedokos sjedenje,
sjenka
(dugoje)
sladkoća
prema sjenokos, ali sieno
sladkohran
sjediti, drugo je
sjenokoša, ali
sieno
sladkoje a
sie enje
sjenovit
sladokusac, sladosjenjak
kusca
sjekač
sjerčan,
ali sierak
slastan, slastna
sjekavac
sjerčanica
slavospjev
sjekavica
sjest
i
slet
sjekira
sjeta
slied, ali sljednik
sjekirište
sjetan
sliediti, ali
sljedba,
sjeknuti
sjetilo
sljedbenik
sjekotina
sjetiti (se)
sliedenje
sjekutić
sjetva
sliep,
ali sljepoća
sjemenar
sjever
sliepac,
ali sljepica
sjemeni
sjeverljiv
sliepiti, ali
osljepsjemeništarac
sjevernica
ljivati
sjemenište
sjevernjača
sliepljenje
sjemeništni,
prema sjevernjak
slietati
sjemenište
sjeveroiztok
sliev, mn.
sljevovi
sjemenka
sjeveroiztočan
slievati
sjemenski
sjeverozapad
slijem,
prema sliti
sjemenjača
sjeverozapadan
sliti, slijem
(vidi liti)
sjemenje sjena
skladištni, prema
slobodština
sjenast
skladište sklizak,
služkinja
sklizka sklizkost
sljedba,
ali sliediti
skorjeti se
sljedbenik
sljednik
118
119
sljednik


Page 64

sljeme
sljeme
sljepački,
ali sliep
sljepar, ali sliepac
sljeparija
sljepica, ali
sliepac
sljepić
sljepljivati,
ali sliepiti
sljepoočica i sljepočica
sljepoća sljez
sljezovačasljezovina
sljezti, sljezem smieh
smiešak smiešan
srniešatis
miešiti se
smiešnost smijati se,
smijem
se, smiješ se, smije
se, smijemo se,
smijete se smijem
se, prema smijati se smjel
smjelost smjer
smjeran smjeran je
smjerati smjernica
smjerno smjernost
smjesa, gen. mn.
smjesa (dugo je)
smjesta
smjesti
ti
smješica
smješkati se
smješljiv
smještaj
smještati
smještanje
smjeti, smijem, smiješ, smije, smijemo, smijete
smljeti, smeljem
smotčica
smotka
smrtca
smrtonosan, smrtonosna
snubdievati,
ali
snabdjeven
snabdjeti, ali snabdievati
snieg, mn
. snjegovi
sniet
snieti, snesem
sniežnica
snili, snijem
snjegović, snieg
snjegović,
ali snieg
Snjeguljica
snjetljiv, prema
sniet
snježanik
snježište
snježnik
socialan
socialist

srčanica

socializacija
socializam
sovjet, gen. mn.
sovjeta (dugo je)
sovjetski
spasonosan, spasonosna
specialan
specialist
specialitet
specializacija
spjeniti
spješiti
spjev, spjevovi
spjevati
splasnuti
spletka
sporazumievati se,
ali sporazumjeti se
sporazumjeti se,
sporazumijem se
(vidi umjeti)
sp
rečavati, ali spriečiti
spriečiti,
ali sprečavati
sprieda
(rasla, v. srasti)
sraslica
srasti, srastao, srasla
Srbkinja
srbski
srbstvo
srčan, (junačan,
vidi srdčan)
srčanik
srčanik
sretan
srčanost
sretati
srčba
srieda
srčenica
Sriem
srči
ka
Sriemac, ali Sremica
srdce
sriemski, ali
sresrdčan (na pr. grč)
mački
sreća
sriemuž
srećka
srieš
Srećko
srodničtvo,
prema sred
srodnik
sredi ca
srodstvo
sredina
staležki,
prema stalež
središte
stališki,
prema stališ
središnji
Stambol
i Stambul
središnjica
stanben
sreditba
stanovničtvo,
prema srednji
stanovnik
srednjoškolac
tapka
srednjoškolski
starješica
sredovječan (Čovjek
starješina
srednjih godina)
starješinski
sredovječan, sredostarješinstvo
vjek (što pripada
starješovati
srednjem vieku)
starjeti
Sredozemac
starosjedilac
Sredozemlje
starosjedilački
Sredozemno more
staro vjerac
sredozemski
starovjeran
sredstvo
staro vjerka
sre ivati
staro vjerski
sremski,
prema starovremešan
Sriemac
starozavjetni
Sremica, prema stepski, prema stepa
Sriemac
stieg, mn. stjegovi
sresti
stiena, ali stjenica
sretalac
stienka

strepiti

stienj
stienjak, stienj ka,
prema stienj, drugo
je
stjenjak stienje
stiesniti stisak, stiska
stjecaj stjecati,
stječem stjeciš
te
stjegonoša, ali stieg
stjenica, ali
stiena
stjeničav Stjeničnjak
stjenjak, stjenjaka
(stienje),
drugo
je stienjak Stjepan
Stjepanj-dan
Stjepanje Stjepo
(dugo je) stjerati
stogodišnji stolislnik
stovarištni, prema
stovarište
stožac, stožca, stožci
stranputica
stranputičiti strastan,
strastna strašan,
strašna stratežki,
prema strateg
stratištni, prema stratišta streha
strepiti
120
121


Page 65

striela
sviestan
sviestiti se
švabska

striela, ali strjelica
strielac
strieljanje
s
trieljati
striež
strjelica,
ali striela
strjelimice
strjelomet
strjelovit
strjeljač
strjeljački
strjeljana
strjeljivo
studij,
instr, studijem
studio, studija, instr.
studiom
stupac, stupca
subpolarni
subsidiaran
subskripcija
substancija
s
ubstantiv
substitucija
substrat
subsumirati
subtilan
subtrakcija
subtropski
sudac, sudca, sudci
sudba
su ben
sudbonosan, sudbonosna
sudčev,
prema sudac
sudičija
sudioničtvo,
prema sudionik
sudištni, prema sudište
sudjelovanje
sudjelovati sudski
sudstvo suezki,
prema
Suez
suglasan, suglasna
sujevjeran sujevjerje
suje vjernost
sujevjerstvo sumpor
suprasan, suprasna
supredak, supredka,
supredci
supružki,
prema suprug
suradničtvo,
prema suradnik
Sused-grad
susjed, gen. mn.
susjeda
(dugo je )
susjeda susjedni
susjedstvo susnježica
suspregnuti susresti
susretati sustezanje
Sustjepan sušan,
sušna sutjeska
Sutjeska
sutjeski Sutješćanin
suvlastnik
suvlastničtvo,
prema suvlastnik suvratak,
mn. suvratci suzbijeni,
prema suzbiti suzbiti,
suzbijem
(vidi
biti)
svagda svagdanji
svagdašnji
svagdje svatba
svatben svečan
svečanost
svečanostnik
svečar
svetac, svetca, svetci
svetčev sveobći svesti,
svedem sveučilištni,
prema sveučilište
svezak, sveska, svezei
sveščić
svezti, svezem svieća,
ali svjećast,
svjećica Sviećnica
sviećnjak sviest
sviestan, sviestna,
komp. svjestniji
sviestiti se svieštenje
sviet, ali svjetski
svietao, komp.
svjetliji
svietliti
svietlo, ali svjetlost
svietljenje
svijem, prema svili
svisnuti
svitak, mn. svitci
sviti, svijem (vidi

viti)
svizac, svizca
svizčev
svjećar,
ali svieća
svjećarica svjećast
svjećica svjećonoša
svjedočanstvo
svjedočba svjedočiti
svjedok svjedokinja
svjesiti svješati
svjetiljčica svjetiljka
svjetina,
ali sviet
svjetionica svjetionik
svjetlati (se)
svjetlost, ali svietlo
svjelostni svjetlucati
se svjetovati
svjetovni, ali
sviet
šiti, šijem, šiješ,
svjetovnjak
šije, šijemo, šijete
svjetovnjačtvo,
prema šipak, šipka Široki
svjetovnjak
Brieg Ši
ška
svjetski
škopac, skopca
svjež
škopce,
prema škopac
svježina
škrgorožac, škrgosvodstvo
rožca, škrgorožci
svratištni,
prema škripac, škripca
svratište
škrtac, škrtca, škrtci
svršetak, mn.
svršetci
škrtčcv
Šlezka
(u.zp. Šlezija)
Š
šlezki, prema Šlezija
šapat, šapta
šljem
šaški, prema
Šaš
Šokac, Šokca Šokčev,
šažki,
prema Šag
prema Šokac špijun
šeriat
štampa štedjeti
šeriatski
štijem, prema štiti
šestdeset
štitac, štitca, štitci
šestdesetero
štiti, štijem, štiješ,
šestdeseteros
truk
štije, štijemo,
šestdesetgodišnji
štijete
šestdeseti
štitničtvo,
prema šestdesetina
štitnik
šestdesetorica
štopski, prema
štop
šestnaest
šukunbaba šukundjed
šestnaesterac
šupljorožac, šupljošestnaestero
rožca, šupljorožci
šestnaesterostruk
šupljorožčev šuškati
šestnaestgodišnji
šutjeti švabčariti
šestnaestorica
Švabska
šestosto
šeststoti
šesttisući
šibčica
šibka
šijem,
prema šiti
122

123


Page 66

švabski
trgovištni

švabski
tetcčć,
prema tetak
tjemenjaća
švedska
tetka
tjerala c
Švedski
tetrebić,
uman;.
tjeralica
prema tetrieb
tjerati

T

tetrieb, mn. tetrebovi
tjeskoba, prema
teutoburžki, prem-a
tjesan
tajničtvo,
prema Teutoburg
tjeskoban
tajnik
težak, težka
tjeskoća
talambas
težkoća
.tjesnac
Talijan
Tiberiada
tjesnoća
Talijanče
tiek
tjesnogrudan
Talijančić
tielce,
ali tjelešce
tjestav, ali tiesto
talijaniti
tielo, mn. tiela i
tjesten
Talijanka
tjelesa
tjestenina
talijanski
Tielovo, ali tjelovski
tješilac
talijanština
tiesak
tješitelj
tambura
tiesan, tiesna, kamp.
tješiti
tangencialan
tješnji i tješniji
toksikološki, prema tantiema
tiesniti
toksikolog
tapkati
tiesto, ali
tjesten
topdžija,
bolje toptastbina
tieštiti
nik
tatbina
tipka
topništvo, prema
teleoložki, prema tisak, tiska
topnik
teleolog
tisućgodišnji(ea)
toptati
temporalan
tišina
transsibirski
teološki,
prema tišma
trans sub stanciacija
teolog
Tizian
trapistski
tepac, tepca
tjedan
trenutak, mn.
tretepčev, prema tepac tjednik
nutci
Terezianum
tjelesan, tjelesna,
treptati
Terezi ja
ali tielo
treska, ali trieskati
teritorialan
tjelesnost
treskotina
teritorij, teritorija,
tjelešce, ali
tielce
tresti, tresem
teritorijem
tjelovježba
treznoća,
ali trieznost
terier
tjelovski, ali Tielovo
trešnja
Tertulian.
tjeme
trgovištni, prema tetak, mn. tetci
tjemenica
trgovište

triada

triada
trializam
triangulacija
triarij
trias
tridesetgodišnji
triebilac
triebiti, ali otrebina
triebljenje, ali
otrebljivanje
triedar
triem, mu. triemovi
trienij trier
tries, mn,
tresovi
triesak, trieska
trieskati trieslo
trieslovina triešće
triezan, triezna,
komp. trezniji
triezniti se trieznost,
ali
treznoća
trinaestgodišnji
triumftriumvirat
trivialan trivialka
trkalištni,
prema trkalište trogodče
trogodišnji
trogodišnjica
tronožac, tronožca,
tronožci
tronožak, tronožka,
tronožci
tropski,
prema trop
trošak, troška trpak,
trpka trputac,
trputca,
trputci trska trsni,
trsna, prema
trs
trščak
trudba
trupac, trupca
tržiš
tni, prema tržište tuarežki, prema Tuareg
tulužki,
prema Tuluza tunguzki,
prema.
Tunguz
tutkalo
tvrdka
Tvrdko
U
ubieliti
ubijem, prema ubiti
ubiti, ubijem (vidi

biti)
ubjel
ubožki,
prema ubog
ubožtvo
ucieniti,
ali ucjenjivati
uciediti, ali ucjeivati

ugrizt
i

uciepiti, aliucjepkati ucjena
ucjenjivač
ucjenjivati,
ali
ucieniti uckati
učestnik
učilištni,
prema učilište udatba
udieliti,
ali udjelba,
udjeljivati
udievati, ali
udjeti
udioničtvovati
udjelak,
gen. udjelka (dugoje)
udjelba, ali udieliti
udjeljivati udjenuti
udjeti, ali
udievati
udovičtvo,
prema udovica
udubsti, udubem
uglasbiti ugniezditi se
ugnječiti ugnjesti
ugnjetač ugnjetavao
ugnjetavački
ugorievanjeugrijati,
ugrijem
(vidi grijati)
ugrijem, prema ugrijati
124
125


Page 67

HOllTXll?k
ugursuzki, prema ugursuz uhitben
ujedanput uklieštiti
ukosnica, prema kosaukorieniti, ali
ukorijenjivati
ukorienjen ukrasni
ulazak, ulazka,
ulazci uliegati
ulieniti se uliepiti,
ali uljepak ulietati
ulievati
ulijem, prema uliti
uliti, ulijem (vidi
liti)
uložak,
uložka,
uložci uljepak,
uljepka,
ali uliepiti
uljepšati
uljepšavanje
uljepšavati ulješura
uljevi, uljeva uljez
uljezti, uljezem
uljudba
umetak, mn.
umetci
umieće,
ali umjetnost umiesiti
) prema umiešati (drugo je
umješan, vješt)
umiešati, ali umješavati umijem,
prema umi ti i umjeti
umiti, umijem (vidi
miti)
umjeravati
umjeren
umjerenost
umjeriti
umjestan, umjestna
umjestnost umjestiti
umjesto umješan
(drugo je
umiešan)
umješnost

umještina
umještvo
umjetan
umjeti, umijem,
umiješ, umije,
umijemo, umijete
umjetni umjetnica
umjetnički
umjetničtvo,
prema umjetnik
umjetnik
umjetnina
umjetnost, ali

umieće
umnožak, umnožka,
umnožci
urodak
umrieti, umrem
unakrstan, unakrstna
unapre ivati, ali
unapriediti unapried
unapriediti, ali

unapre ivati uniat
unieti, unesem
unosan, unosna
uobće uobćitj
uozbiljiti se upadak,
upadka,
mn. upadci
upijam,
prema upiti
upiti, upijem (vidi
piti)
upletak, mn. upletci
upljesniv
iti se
upopriečiti upotreba
upotrebljavati
upotrebljiv
upotrebiti (i upotriebiti) uprieti,
uprem uredba
uredničtvo,
prema urednik uresan.
uresna urijem,
prema uriti uriti,
urijem, (vidi
riti)
urodak, urodka,
urodci
uru
čba
utjerati

uručba
us
pjeh, ali uspievaustrojiti
uručben
njc
ustrojstvo
usekač
uspješan, uspješnu
ustručak
usiecati,
ali usjeci
uspjeti, uspijem
ustručavanje
usjeci, usiečem,
ali
(vidi dospjeti),
ustupak
usiecati
ali
uspievuti
ustupiti
usječen
uspomena
ušće
usjed
uspor
ušećeriti
usjedati
usporiti
ušenac
usjeknuti
(drugo je
usrećiti
ušesterostručiti
useknuti se)
usred
ušetati (šetajući
usjelina
usredotočiti
ući),
drugo je
usjemeniti se
usta
uzšetati se
usjesti
ustajati
uši
usjev, gen. mn.
ustanak
ušica
usjeva (dugoje)
ustanova
ušijem, prema ušiti
usjevan
ustaša
ušiti, ušijem (vidi
uskakati (drugo je

ustašca
šiti)
uzskakati se)
ustaški
uska
uskladištiti
ustaštvo
uškopiti
uskladiti
ustati
ušljiv
uskočiti
ustati
usni
uskok
ustava
uštap
uskoriti
ustavan
ušteda
uslied
ustaviti
uštedjeti
usna
ustavljač
uštinuti
usnača
ustmen
uštrcati
usnat
ustoličili
ustrojiti
usnen
ustoličiti
ušuljati se
usnica
ustopice
ušur
usnuli
ustostručiti
ušutjeti
uspava
ti
ustrajati (trajno
utjecaj
uspievanje, ali uspjeh
prema ustrojiti,
utjecati
uspievati, ali
drugo je uztrautjeha
uspjeti
jati)
utjeloviti
uspijem, prema ustrieliti
utjelovljenje
uspjeti
ustroj
utjerati
126
127


Page 68

utjerivanje
utje
rivanje
utjerivati
utješan, utješna
utješitelj
utješiti
utješljiv
utržak, utržka,
utržci
uvesti, uvedem
uvezti, uvezeni
uvidjeti uviet;
uvijeni,
prema uviti
uviti, uvijem (vidi
viti)
uvjeravanje
uvjeravati uvjeren
uvjerenja uvjeriti
uvjerljiv uvještiti
(se) uvjet, gen. mn.

uvjeta (dugo je)
uvjetan uvjetno
uvjetovati uvježbati
uvježbavanje
uvreda,
ali uvriediti
uvreditelj
uvre enik
uvremeniti se
uvriediti, ali

uvreda
uvriežiti sa
128
uvrtjeti
uzak,uzka
uzagrabce
uzastopce
uzavreti
uzčitati
užčuvati
uzćuliti
uzda
uzfaliti
ushićen
uzhićenje
uzhit
uzhititi (se)
uzhodati su
uzhtijem,
prema uzhtjeti uzhtjeti,
uzhtijem,
uzhtiješ, uzhtije,
uzhtijemo, uzhtijete
uzkipjeti uzkličnik
uzklik uzkoća
uzkomešati
uzkotračan
uzkraćivanje
uskraćivati uzkrata
uzkratiti uzkrisiti
Uskrs uskrsni
uzkrsnuće uzlazak,
uzlazka,
uzlazci

uztreptati

uzlietati, ali

uzmiesati uznieti,
uzneseni uzobiestiti
se uzpeti se, uzpnem
se
uzpinjača uzpinjati
se uzplahiriti (se)
uzplalnuti (se)
uzplamtjeti uzpon
uzporedan uzporeditii
uzporedo uzpostava
uzpravan uzpregnuti
usprotiviti se
uzput
uzrastan, uzrastna
uzrječica
uzskakati se
(drugo
je uskakati)
uzšetati se (drugo
je ušetati)
uztalasati uzto
uztrajan uztrajati
(drugo je
ustrajati, trajno
prema
ustrojiti)
uztrčati se
uztrčavati se
uztrebati uztreptati

uztrpjeti se

uztrpjeti se
uztuk
uztvrditi uzvijem,
prema uzvitiuzviti,
uzvijem
(vidi
viti)
uzživjeti
(drugo je
uživjeti se)
užasan, užasna užba
užitak
, mn. užitci
uživjeti se
(drugo
je
uzživjeti) .
užliebitiužljeb
užljebina
vabac, vabca, vabci
Valetinian
Valerian
Valerijo
valjušak, valjuška
vampir
vapiti, vapijem i
vapajni
variabilan
variacija
varianta varieta
vazda vazdan
volikaški,
prema velikaš
venecijanski
9 Koriensko pisanje
Verdi, Verdija,
Verdijem; Verdijev
Vergilije veslo
veslonožac, veslonožca, veslonožci
vesti, vezem, u složenicama,
na pr.
povesti, provesti
{drugo je vezti,
vezem) vezak,
vezka vezti, vezem
(drago
je vesti, na pr.
provesti, provedem)
viaduki vidjelica
vidjelo vidjeti, gl.
pril. prosi, vidjevši
(dugo je)

viećanje
. vieće viećati
viećnica
viećnički viećnik
viek, mn. vjekovi
vienac,
ali vjenčić
viest,
ali vjestnik
vijati ,vijem (drugo
je viti, vijem)
vijem, prema viti
i vijati vijutak,
mn. vijutci

vjeresija

vinogradski
višak, viška, visci
vitak, vitka
vitežki,
prema vitez
vitežtva
viti, vijem, vijes,
vije, vijemo, vijete; vijenje
(drugo je vijati,
vijem)
vivianit
vječan,
ali viek
vječit vječnost
vje a vjekopis
Vjekoslav
vjekovan vjekova
ti vjekovit
vjekovjećan
vjenconoša,
ali
vienac vjenčan
vjenčanica
vjenčani list
vjenčanje
vjenčati vjenčavati
vjenčić,
ali vienac
vjera, gen. mn. vjera
(dugo je
vjeran, vjerna

vjerenica
vjereničin
vjerenik vjeresija
129


Page 69

vieritba
vre
ća
vrećast
zahtjev

vjeritba
vjeriti
vjernik
vjernički
vjerničtvo,
prema vjernik
vjerno
vjernost
vjerodajnica
vjerodostojan
vjeroizpoviest
vjerojatan
vjerojatnost
vjerol
oman
vjerolomstvo
vjeronauk
vjeroučitelj
Vjerovanje (molitva)
vjerovati
vjerovnica
vjerovnički
vjerovnik
vjerozakon
vjerozakonski
vjerski
vjerujući
vještnica
vjestnik,
ali viest
vješač
vješala
vješalica
vješanje
vješati
vješt
vještac, vještca,
vještci
vještačenje
vještački
vještak
vještčev,
prema vještac vještica
vještičiji vještina
vjetar vjetren
vjetrenica
vjetrenost
vjetrenjača
vjetrenjast
vjetrenje vjetrić
vjetriti
vjetrobran
vjetrogonja
vjetrokaz
vjetromet
vjetrovit
vjetrovod
vjetrulja vjetruša
vjeverica
vjeveričji vježba
vježbač
vježbalište
vježbaonica
vježbati
vježbenica
vježbenički
vježbenik
Vladko,
prema Vladimir
vlastan, vlastna
vlastnica vlastnički
vlaslničtvo,
prema vlastnik vlastnik
vlastnos
t
vlastodržac, vlastodržca, vlastodržci
vlastodržčev vlaški,
prema Vlah vodac,
vodca, vodci vodčev
vodka vodencviet
vodomjer vodstvo
vojničtvo,
prema vojnik vojvodkinja
vojvodski
vojvodstvo voljeti
vozčić vrabac,
vrabca; vrabci
vrabčev
vrabčić
vrabčji
vračbina
vračtvo
Vrapče
vratca
vražki
vrebac
vrebati
vrecast
vrećica
vrelište
vrelo
vrelce
vremenit,
ali
vrieme
vremenski
vremešan, vremešna
vrenja
vreo, vrela
vreti, vrim, vrijem
vreva
vrhovničtvo,
prema vrhovnik
vriedan, ali
vrjednoća
vriediti,
ali vrjednota
vriednost
vriednostni
vriednostnica
vriedati
vrieme, vremena
vries
vriesak
vrieslo
vrieža
vriežiti se
vrisak, vriska
vrjednoća,
ali vriedan
vrjednota, ali
vriediti
vrpca
vrstnoća
vršak, vrška, vršci
v
ršitba
vrutak, mu. vrutci
vrti se, vrzem se
zabavištni, prema zabavište
zabjeliti i zabieljeti
zabijem, prema zabili zabiti,
zabijem
(vidi biti)
zablieštiti, ali zablještavati
zacieliti, ali .zacjeljivati zacieniti,
ali zacjenjivati zaciepiti,
ali zacjcpljivati
zacjeljivali,, ali
zacieliii
zacjenjivati, aii
zacieniti
zacjepljivati, ali

zaciepiti
začastan, začastna
začetak,
nm. začetci začetnićtvo,
prema začetnik
zadak, zadka, zadci
zadatak,
mn. zadatci
zadievanje
zadievati, ali zadjeti
zadjeljati
zadjenuti zadjeti,
zadijem i
zadjenem, ali

zadievati zadjeva
zadjevačzadjevica
zadjevojćiti se

zadobiti (vidibiti)

zadriemati zadrieti,
zadrein zadubsti,
zadubem zadušbina
(za dušu)
zagorievati, ali
zagorjeti
zagorjelica
zagorjeti, ali
zagorievati
Zagrebčanin,
prema Zagreb zagrebsti,
zagre-bem
zagrijati,
zagrijem(vidi
grijati)
zagrijem, .prema zagrijati
zagrizak, zagrizka,
zagrizci
zagrizti, zagrizem
zahtievati, ali
zahtjev zahtjeti,
zahtijem i
zahtjednem
zahtjev, ali zahtievati
130
131


Page 70

zahtjevnica
zaplieniti

zaplienje
n
zavesti

zahtjevnica
zajedništvo, prema zajednica
zakrijem, prema zakriti zakriti
sakrijem
(vidi
kriti)
zakukuriekati
zakulisni, prema kulisa
zakutak, mn. zakutci
zalaza
k, zalazka,
zalazci zaletjeti
(se) zaliečiti zaliegati
zaliepiti,
ali zaljepljivati zalietati
se zalievati, ali
zaljev zalievanje
zalijem, prema zaliti
zalistak, zalistka,
zalistci zaliti,
zalijem (vidi
liti) zalizak,
zalizka,
zalizci
zaljepljivati, ali
zaliepiti
zaliezti, zaljezem
zaljetiti
zaljev, ali
zalievati
zuljevača
zamašan, zamašna
zametak,
mn.
zametci
zamieniti, ali
zamjena
zamiesiti
zamiešati, ali zamješivati
zamietiti, ali
zamjetba
zamjećaj
zamjećivati
zamjena
, ali zamieniti
zamjenica
zamjenički
zamjenik
zamjenit
zamjenjivanje
zamjenjivati,
ali
zamieniti
zamjera
zamjerak
zamjeralo
zamjeran
zamjeranje (dugo

P

zamjerati (dugo_/e)
zamjera vati (se)
zamjeriti (se)
zamjerka
zamješivati, ali
zamiešati
zamjetba, ali
zamietiti zamjetljiv
zamliečiti,
ali zamlječivati
zamlječivati,
idi
zamliečiti
zamotak, mn. zanotci
zamreži ti zamrieti,
zamrem zaniekati
zaniemiti zanieti,
zanesem zanoviet
zanovietalac,
ali
zanovjetaš (drugo
je zanovietaš od
zanovietati)
zanovietalo
zanovietati, zanovietam
zanovjetaa, ali
zanovietalac
zaodievanje
zaodievati, ali zaodjeti zaodjenuti
zaodjeti, ali zaodievati zapievati
(drugo je
zapjevati)
zapijeni, prema zapiti zapili,
zapijem,
(vidi piti)
zapisnik, prema zapis zapjevati,
(drugo je
zapievati) zaplieniti,
ali zapljena, zapljenjivati
zaplienjen zapljena,
ali zaplieniti
zapljenjivati
zapljeskati
zapodievati, ali zapodjeti
zapodjenuti
zapodjeti, ali
zapodievati
zaporožki (kozaci),
prema Zaporožje
zapovied,
ali zapovjednik
zapoviedati, ali zapovjediti
zapoviedka
zapoviest
zapovjediti, ali za

poviedati
zapovjedni
zapovjednica
zapovjednički
zapovjedništvo,
prema, zapovjednik
zapovjednik, ali

zapovied
zaprečivati,
ali
zapriečenost

zapreka, ali
zapriečiti
zapriečenost,
ali
zaprečivati
zapriečiti,
ali zapreka
zaprieti, zaprem
zaprietiti zapržak,
zapržka,
zapržci zapucak
zaraslica zarastao,
zarasla zarijem,
prema zariti zariti,
zarijem
(vidi
riti)
zrobljeničtvo,
prema zarobljenik
zasiecati, ali zasjeci
zasievati, ali
zasjevak zasijati,
zasijem
(vidi sijati)
zasijem, prema
zasijati zasjeci,
zasiečem,
ali zasiecati
zasjeda zasjedač
zasjedanje zasjedati
zasjednik zasjednuti
zasjek zasjeka
zasjena zasjenac
zas
jenak, zasjenka
zasjeniti zasjenjen
zasjenjivati zasjesti
zasjevak
zasliepiti, ali
zasljepljivati
zasliepljen
zasliepljenost
zasljepljivati, ali
zasliepiti zasmijati
se, zasmijem se (vidi
smijati se)
zasmijem se, prema zasmijati se
zasmrdjeti
zastidjeti
(se) zastrieliti
zastrieti, zastrem
zastudjeti
zastupničtvo,
prema zastupnik
zastupstvo, prema
zastupati
zasvietliti
zasvjedočiti
zasvrbjeti
zasijem,
prema zašiti zašiti,
zasijem
(vidi siti)
zaštedjeti
(vidi piti)
zašutjeli zatjecati
zatjerati zatrebati
zatreptjeti zauviek
zavesti, zavedem
132
133


Page 71

zavezak
zavezak, zavezka,
zavezci zuvezti,
zavezem
zaviek zavijein,
prema zaviti zavili,
zavijena
(vidi
viti) zavjera
zavjerenički
zavjeriti se zavjesa
zavjet za
vjetan
zavjetnica
zavjetovati
zavjetrina zavriediti,
ali zavre ivati
zavrieti, zavrim,
zavrijem
zavre ivati, ali zavriediti završetak,
ran,

završetci
zazbilj(a)
zazreti
zbaciti
zbačen
zbijeni,
prema zbiti
zbilja zbiti, zbijeni
(vidi
biti)

zbiti se, zbude se
zbjeći se zbjeg,
ali
bieg
zbježati se .
zbližiti zbirka
zbog zbogom
zbor
zbornički
zbornik
zborovo a
zbrajati zbrka
zbroj zbuniti
zdenac - . .
zdjelu zdrav
zdrobiti zdrug
združiti
zdušan, zdušna
zdvajati zdvojiti
zebsti, zebem
zelenbać
zemljištni,
prema zemljište
zemljodjelac
zemljodjelkazemlj
omjer
zemljomjerstvo
zgaditi (se)
zgaziti
zglavak
zgledati se
zglob
zgnječiti
zgnuiem,
prema zgnjiti zgnjiti,
zgnjijem
(vidi gnjiti)
zgoda
zgoditak, mn. zgoditci
zgotoviti
zgrabiti zgrada
zgražati sa zgrbiti
zgrčiti
zgrebsti, zgrebem
zgriešiti,
ali zgrje
šenja zgrijati,
zgrijem
(vidi grijati)
zgrijem, prema zgrijati
zgrizti, zgrizem
zgrjesenje, ali

zgriešiti
zgrnuti
zgroziti se
zgrtati, zgrćem
zgrašati se
zgusnuti
zgužvati zibčica
zibka
. zievati zievnuti
zjenica zlied,
zliedi zliediti
zlie enje
župski
zlie enje
zvjerinjak
ždreban, ždrebna
zloupotreba
zvjerinje
ždrebanje
zloupotrebiti (i
zvjerinji
ždrebati
zloupotriebiti)
zvjerokradica
ždrebčanik
zodiak
zvjerka,
ali zvier
ždrebčić
zrelost
zvjerski
ždrebešce
zooložki,
prema zvjerstvo
. .
ždrebica
zoolog
zvjezdan,
ali
ždrieb,
mn. ždrezreli na
zviezda
bovi
zrelost
Zvjezdana
ždriebac, ždriebca
zrenik
zvjezdar
ždriebe, ždrebeta
zreo, zrela
zvjezdarnica
ždriebiti se
zreti, zrem (gle-.
zvjezdarstvo
ždrielo
dati)
zvjezdast
žedca
zreti, zrim i zrijem
zvjezdica,
ali
želudac, želudca
(maturescere, reizviezda
želudčan
len)
zvjezdo . .. (tako se
ženitba
zubac, zubca, zubci
pišu sve slozenižidak, židka
zubatac, zubatca
ce, kojima je
židkoća
zubčanica
prva polovina
žižik, žižka, žižci
zubčanik
prema zviezda,
žlieb, žljebovi
na pr. zvjezdolik,
žliebac, žliebca,
zubčast
zvj ezdoznanstvo)
žlie
bci
zubčić
zvjezdovit
žliebiti
zumbul
zvonolievac
žliebnjak
zvier,
ali zvjerad
zvonoljevač
žliezda,
ali žljezdan
zviere, zvjereta
žljebast,
ali žlieb
zvierje
žljebić
zviezda,
ali
žabac, žabca, žabci
žljebovit
zvjezdica
žabokriek
žljezdan,
ali
zviež e
žalostan, žalostna
žliezda
zviždak, zviždka
žardiniera
žljezdica
žviždci (ptica)
žarištni,
prema župni, prema župa
zvjerad,
ali zvier
žarištte
(crkvena)
zvjerati
ždrebad,
ali
župski,
prema župa
zvjerav
ždriebe
(upravna)

134
135