HOME

Filološki fakultet u Puli, vežba iz jezika:

JEZIKOMJER

1. Sljedeće rečenice izrecite na bolji način!

Organizirali su sjednicu kako bi zajednički raspravljali o programu.

Kako se bliži ljeto, turisti sve više dolaze.

Kako su građani većinom glasovali za tu stranku, ona je dobila većinu u parlamentu.

Kako mu ne vjeruje, nije mu povjerio tu zadaću.

Kako je odluku donio Sabor, općina je ne može mijenjati.

Rekao je kako je to važno.

To je stup koji je srušio automobil koji je jurio.

2. Postavite pitanja da dobijete sljedeće odgovore:

To je istina.

To će se dogoditi.

Piše tako u novinama.

Bilo bi bolje tako učiniti.

Skakali su preko ograde.

3. Što je točno napisano?

egzaktan, egsekucija, egsemplar, egzistencija,

egsorcist, ekscentričan, ekstreman

4. Što je točno?

Preko/prijeko ulice valja prijeći na drugu stranu

jer je preko/prijeko ta prodavaonica.

Došli su bez turista/turiste, biciklista/bicikliste i lingvista/lingviste.

Konferencija za tisak. Konferencija za novinare.

Volim slušati jazz/džez.

Nekada sam posuđivao videokazete/vidokasete, a danas gledam filmove preko kompjutora/kompjutera/računala.

Jezični seminar

POGREŠNO PRAVILNO

aktuelan

Australijanac

arhipelag

besparica

bespotrebno

bezbjednost

biber

bijeli luk

biljar

blagovremeno

blamirati

bojati

bombonjera

brojati

cifra

čim više

čitak

čulo

dati podršku

decenija

defile

delfin

deponij

dezerter

dijametralno

dječiji

dobijati

dokud

donle

doseći

dugme

dvocifreni

dvotočka

dvoumiti

faširani šnicl

fićukati

frižider

front

gajiti nadu

garsonjera

izvjestioc

krivično goniti

govoriti ispred organizacije

uhapsiti

izvinjenje

kandža

karta za kino

kazeta

kćerka

kičma

knedla

kokoška

kometa

korpa

kovrdža

krofna

kreč

kubni metar

kućepazitelj

kupatilo

lavabo

lažov

malter

mantil

milion

moreplovac

obim

odbrana

pakovanje

papagaj

patike

pejzaž

planeta

po završetku sjednice

pobrojati

podesan

podstrek

popravka

posjeta

postepeno

predmnijevati

perut

prijemni

prikačiti

razvod braka

redovno

ringišpil

rođaka

ruksak

salveta

sanke

saopćiti

saučešće

sijalica

sjedište

skoncentrirati se

snabdijevanje

saft

spakovati

spisak

sprat

sramno

stanovište

stepenica

stolica

stomak

supružnik

svakodnevnica

šamar

šema

šine

šleper

šnura

špica sezone

štampati

štrajkač

štrikati

tabela

tacna

taksa

taksena marka

tastatura

tikva

tiraža

traka

trenerka (odjevni predmet)

trpezarija

učestvovati

usitniti novac

vanredno

vašar

veče

vjerovatno

zakletva

značaj

žvakaća guma

PISANJE RIJEČI IZ DRUGIH JEZIKA

Riječi stranoga podrijetla ulaze u jezik od najstarijih vremena, a najviše je riječi ušlo iz onih jezika koji su nam tijekom povijesti bili najbliži.

Uzroci: internacionalizacija života.

Težnja: umjesto tuđih riječi upotrebljavati domaće riječi.

Purizam, čistunstvo - iz jezika ne treba ništa izbacivati (sat - čas - ura), vodi se računa o stilskoj raslojenosti jezika.

Načelo: Tuđe riječi treba upotrebljavati tek onda kad za pojmove koji se njima izriču nemamo dobrih zamjena u svojem jeziku i ne možemo ih lako načiniti.

Riječi se stranoga podrijetla dijele:

a) tuđe riječi

  1. tuđice, prilagođenice, usvojenice = posuđenice

TUĐE RIJEČI - riječi drugoga jezika u hrvatskome tekstu, izvorni oblik pisanja

(tuđa imena, izreke, citati… - pisati kurzivom); upotreba iz stilskih razloga, treba zamijeniti domaćom riječi u stilski neutralnome tekstu.

Sklanjaju se kao i hrvatske riječi.

TUĐICE - riječi stranoga podrijetla koje su pravopisno prilagođene hrv. glasovnom sustavu, ali zadržavaju neka svojstva izvornoga jezika;

Sklanjanje: sako - sakoa

radio - radija, radiom

atelje - ateljea

žiri - žirija

finale - finala

PRILAGOĐENICE - riječi stranoga podrijetla koje su naglasno, glasovno, sklonidbeno prilagođene hrv. jeziku:

Ponekad se lik oblikuje pod utjecajem jezika posrednika, a ne jezika izvornika:

šport, športski (preko njem.) - sport, sportski (jezik izvornik: engl.)

bazen, kazeta (iz njem.) - kaseta (iz. franc. - jezik izvornik)

USVOJENICE - potpuno uklopljene u hrvatski jezik

INTERNACIONALIZMI - međunarodne riječi

1. riječi latinskoga ili grčkog podrijetla - imaju prednost pred drugim internacionalizmina (shema - šema; aktualan - aktuelan, vizualan - vizuelan)

- kasnije preuzimanje - dalo je /h/: historija, hereza

  1. anglizmi - iz engleskog jezika (č, dž)

- bolje je uzeti iz lat. j.

  1. galicizmi - iz francuskog jezika
  1. germanizmi - iz njemačkoga jezika

- najčešće razgovorni stil i dijalekti: špajza, šrafciger, rajsferšlus

- prevedenice; Bahnhof = kolodvor

  1. talijanizmi - iz talijanskog jezika (imaju č, đ)
  1. rusizmi - iz ruskoga jezika
  1. hungarizmi - iz mađarskoga jezika

- integrirane u hrv. j. : gulaš, hajduk, lopta, kečiga

  1. turcizmi - iz turskoga i orijentalizmi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nove riječi: novotvorenice, oživljenice, primljenice, prilagođenice, tuđice

  1. oživljenice: domovnica, kuna, naslovnica, ophodnja, oporbenjak, ozračje, pismohrana (arhiv), promidžba, prosvjed, vjerodajnica (akreditiv), vježbenik (pripravnik)
  2. novotvorenice: božićnica, perilica, poček
  3. prave strane riječi - flash (bljeskalica), paparazzo, Amnesty International (upotrebljavati s mjerom)
  4. tuđice i poluprilagođenice: play-off = doigravanje, dijaspora = izvandomovinstvo, surfing = jedrilo, apstrakt = nacrtak, džingl = najavnica, bajpas = premosnik, fotokopija = preslika, kandidat = pristupnik, pasoš = putovnica, klasifikacijski ispit = razredbeni ispit, tastatura = tipkovnica, bestseler = uspješnica, ambasada = veleposlanstvo, viktimologija = žrtvoslovlje
  5. primljenice: bit, čip, kamp, karate, laser, modem, picerija, radar, raketa, robotika
  6. značenjske posuđenice: stare riječi s novim značenjskim proširkom;

miš (uređaj),kum (vođa mafijaške družine), zvončić (ubojita naprava)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vježba – interpretativno čitanje

 

Antun Gustav Matoš

 

UTJEHA KOSE

Gledo sam te sinoć. U snu. Tužnu. Mrtvu.
U dvorani kobnoj, u idili cvijeća,
Na visokom odru, agoniji svijeća,
Gotov da ti predam život kao žrtvu.

Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam stao
U dvorani kobnoj, punoj smrti krasne,
Sumnjajući, da su tamne oči jasne,
Odakle mi nekad bolji život sjao.

Sve baš, sve je mrtvo: oči, dah i ruke,
Sve, što očajanjem htjedoh da oživim
U slijepoj stravi i u strasti muke,

U dvorani kobnoj, mislima u sivim.
Samo kosa tvoja još je bila živa,
Pa mi reče: - Miruj! U smrti se sniva.

 

 

 

 

 

 

O razlikama između hrvatskoga i srpskoga (standardnoga) jezika te detaljnije o srpskome standardnome jeziku možete pronaći u sljedećim knjigama i člancima:

1. Language Planning in Yugoslavia, (Uredili Ranko Bugarski i Celia Hawkesworth), Slavica Publishers, Columbus, Ohio, 1992.

2. Српски језик – Zbornik, (ur. Milorad Radovanović), Uniwersytet Opolski – Instytut Filologii Polskiej, Opole, 1996.

3. Šamija, I. B.; D. Lukačić: Razlike između hrvatskoga i srpskog jezika. Zagreb, 1991.

4. I. Pranjković: Hrvatski standardni jezik i srpski standardni jezik. Jęzik webec przemian kultury, str. 50 – 60. Katowice.

5. Taj hrvatski (priredio A. Selak), ŠN, Zagreb, 1992.

6. M. Kačić: Hrvatski i srpski – Zablude i krivotvorine, Zavod za lingvistiku FF u Zagrebu, Zagreb, 1995.

7. J. Silić: Lingvističke i sociolingvističke zakonitosti. Kolo, V/2: 243 – 248. Matica hrvatska, Zagreb, 1996.

8. B. László: Općitbena bilježitost pri odredbi srbštine i hrvatštine.

9. V. Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, ŠN, Zagreb, 1991.