"Ma kako ga zvali – ipak je jedan!"
"Eppur c
è uno!"

Štokavski jezik
(momentalno sa 3 socio-politička serbofona standarda – 4. u nacrtu ustava Crne Gore)

Varijantnosti zagrebačkog, beogradskog, sarajevskog i podgoričkog
editoringa unutar štokavskog jez
ika
na nivou su sinonima istog jezika

Sistematizacija i stavovi: Dr. Korađo Merlokampi (Coraggio Merlocampi)
Dr. Coraggio Merlocampi: e-mail: stokavac@yahoo.com

Differences between Serbian and Croatian "language"?

19th century: Vatican is trying to unite Serbocroats ("ILYRS" ) in language as well as in Catholic religion
20th century: Vatican is building linguistic barrier between catholic and orthodox Serbs
21th century: Germany is particulating Balkans and trying to suppress every possibility of new Yugoslav union (outburst of multiple artificial standard languages is the side effect)

Central dogma of "Croatistics": Can it be that one dialect contains several self-proclaimed languages, yet languages are considered dialects?

JEZICI nasuprot JEZIČKIM STANDARDIMA
sa područja Jugoslavije

Štokavski:
(standard u 4 države)

SRBOFONI STANDARDI:

Čakavski
(nije standard)

Kajkavski (Vendski):
(standard u Sloveniji)

Makedonski
(standard u Makedoniji)

a) srbijski srpski

hrvatski
(nenormiran)

a) slovenački (slovenski)

makedonski

(sazdan nakon 1945. od nekolicine dijalekata)

b) hrvatski srpski

c) crnogorski srpski

b) kranjsko-bezjački
(dijalekti četvorožupanijske Hrvatske)

d) bosanski srpski

 

 ijekavica

Prvi praktični eksperiment u razgraničenju "hrvatskog" od "srpskog" jezika

Neobjavljeni predgovor
Rječniku hrvatskog jezika
iz 2000.

Korěni hrvatske mržnje spram pravoslavnih Srba

Zabavno!

Jezikomjer!

Moj jezik zove se kajkavski!

Na televiziji propagiraju taj novogovor, a ljudi govore normalno, srpski na ijekavici

Nationalism and Language

Bunjevci

Bogovi ili sveci?

Štrosmajerova ideja "jugoslavenstva"

1990's lexical changes in Zagreb

Who are Croats?

Prědlog vladi i lingvistima u Srbiji

Jezikoslovne podvale

Ćirilica baba Smiljanina

Dubrovčani

Bosanski jezik

Jezik – vatikanski osvajač teritorije i pastve

Nije stvar u pismu već u jeziku

Srpska narodna epska junačka pěsma

Radikalno pisanje u Hrvatskoj?

Dijalekatska karta štokavskog jezika:
Štokavija

Oskudice i rashodice

Jezik kao temelj opstanka nacije

Spisak rěči štokavskog jezika

Za Hrvate koji žele razumjeti Srbe

U 19. stoljeću Hrvati su bili ti koji su forsirali ideju jedinstva, a kad je ujedinjenje ostvareno, cilj je izdvajanje iz Jugoslavije.

Sadašnji hrvatski pravopis nametnuo ban Hedervary

Iz kuće je izletěo
na ulicu Iva…

Hrvati su se odrekli svog čakavskog

Lobiranje protiv Bunjevaca

Hrvatski rječnik istumačen srpskijem slovima

E, moj Laslo
ili
ne lipši magarče…

Ko uređuje srpsku Wikipediju?

Bečki dogovor
o srpskom
književnom jeziku
(1850)

Novosadski dogovor
(1954)

Deklaracija o
nazivu i
položaju hrvatskog
književnog jezika
(1967)

Povelja o
bosanskom jeziku
(2002)

Stavovi lingvista iz Srbije

Stavovi hrvatskih lingvista
iliti sv. Dalibor (tj. Jelibor)

Stavovi bošnjačkih lingvista

Moji stavovi

Meša Selimović

Tko pravi hrvatski jezik
(coming soon)

Domorodni jezik

Jezik ilirski

Hard Rock
Hallelujah!!!

Razlike:
British English
American English

Sve vreme,
svo vreme,
celo vreme,
čitavo vreme!

Nepoćudni tjekotok

Srbi svi i svuda

Krađa srpskog jezika

Promidžbene muke

Bosanski razgovori


Vuk St. Karadžić
Objektivno Srbi,
ma gdě bili


Lazo M. Kostić:
Krađa srpskog jezika -
(cěla studija)


O Lazu M. Kostiću


Biljana Panić-Babić:
Solarićeve misli

Vlasi

Hrvatska politička emigracija
i hrvatska država

TRANSLITERATOR
ćirilično-latinični
latinično-ćiriličn
i

Miloš Kovačević:
Latinično ili ćirilično
SLOVO?


Mrkalj

2005:
Jubilarna (ko-zna-koja po redu) deklaracija o Hrvatskom jeziku, njegovoj čistoći…

Međunarodni projekat iz 2007: "Razlike između "bosanskog/hrvatskog/srpskog"

Od šverca cigareta
do crnogorskog jezika

Robert D. Grinberg:
Jezik i identitet –
na balkanski način


Robert Greenberg:
Talasi na lokvi identiteta

Prof. Volf Ošlis:
Štokavci na pragu Evrope


Draga Bojić:
Prěimenovanje srpskog
u crnogorski


Dubravko Škiljan (1995):
nemoguće je dokazati
da su hrvatski i srpski
dva različita jeizka


Marijan Krmpotić – Jezikoslovac


Srpski pěsnik
Ivan Gundulić


Brozović (2002) priznaje
srpsku osnovicu
hrvatskog standardnog jezika


Sean McLennan:
Sociolinguistic Analysis of "Serbo-Croatian"


Radmio Marojević:
Srpski među slověnskim jezicima


Daria Sito Sucic:
The Fragmentation Of Serbo-Croatian


The Chicago Manual of Style


Institut za srpski jezik SANU


Slobodan Remetić:
Srpski u zagrljaju pitona


Napulj 2006: Forum o lingvističkoj situaciji na područjima neoštokavskih standarda


Radovan Damjanović:
Otkud Hrvatima srpski jezik?


Svetozar Miletić:
O srpskom jeziku i Hrvatima


Ljubomir Durković-Jakšić:
O primasu srpskom i
Zavodu sv. Jeronima


Hasan Rebac 1925:
Srbi muslimanske věre u BiH


Božidar Jovović:
Srpski jezik
u zapisima stranaca

 

  avgust 2008


Petar Milosavljević:
Obnova svěsti o srpskoj jezičkoj zajednici


Petar Milosavljević:
Dragoslav Mihailović
u borbi za spski jezik


Petar Milosavljević:
Srpsko pitanje i
potrěbne proměne u
Matici Srpskoj


Petar Milosavljević:
O multikonfesionalnoj naciji


Milomir Nikezić:
Prisvajanje srpskog jezika


Zdravko Krstanović:
O zlatnom jeziku


Dušan Banjac:
Šta nudi srbistika?


Petar Milosavljević:
Pokret za obnovu srbistike


Slobodan Jarčević:
Hrvatski filo
lozi i srpski jezik


Slobodan Jarčević:
Hrvatsko jezik umire


Slobodan Jarčević:
Srědnjověkovni dokumenti o
Srbima u Krajinama


Slobodan Jarčević:
Narod srpski
a istorija hrvatska


Stjepan Babić:
"Muke mi ježove"


Stjepan Babić:
Jezični separatist u defanzivi


Bečki književni dogovor:
interpretacija


Lužički Srbi


SENZACIONALNO
Govor Sakcinskog iz 1843 -
temeljac "hrvatskog" jezika:
FALSIFIKAT!


Matija Antun Reljković:
Slavonski ikavci govore srpski


Vuk Karadžić i Đura Daničić:
Razlike između srpskog i hrvatskog jezika


"Hrvati ijekavci"


Miloš Kovačević:
Srpski jezik
i njegove varijante


Sněžana Kordić:
Kroatisti govore kao
dnevni političari


Nikola Žutić:
Vatikan i srpski jezik
od 17. do 20. věka


Odgovor Jovana Subotića
Anti Starčeviću, 1853.

 

 

  novembar 2008

Hermann Ignaz Bidermann:
„Zur Ethnographie von Dalmatien"
1888/89

Jovo Bajić:
"Kako je pokatoličena zapadna Hercegovina"

Radoslav M. Grujić:
"Najstarija srpska naselja po sěvernoj Hrvatskoj"
1912.

Dositej Obradović:
"Život i Priključenija"
1783/8
4.

Petar Milosavljević:
"Srpska pisma"

Petar Milosavljević:
"Vukova latinica"

Petar Milosavljević:
"Srbistika pre i posle serbokroatistike"

Petar Milosavljević:
Memoar o srpskom jeziku,
srpskoj književnosti
i srpskoj sabornosti

Petar Milosavljević:
"O bečkom Književnom dogovoru"

Petar Milosavljević:
"O Novosadskom dogovoru"

Zaključci naučnog skupa
„Srpsko pitanje i srbistika"

Dejan S. Šunjka:
"Krađa srpskog jezika"

Momčilo Subotić:
"Filologija i ge
opolitika"

Ljubiša Mitrović:
"Jezik, identitet i duhovno jedinstvo srpskog naroda u doba globalizacije"

Dr Gojko Malović
"Hrvati nisu istorijski narod"

Tatjana Rakić:
"Pokret Srba katolika i srpski pokret u Dubrovniku krajem XIX věka"

Miloš Kovačević:
"Identitet srpskoga jezika u ogledalu lingvistike i politike"

Nikola Ramić:
"Ikavizam u govoru Srba na Kupresu"

Vladimir Perić:
"Srbistika i srednjoškolski udžbenici istorije književnosti"

Nikšićki profesori
srpskog jeizka

Boris Dežulović:
"Kojim je je
zikom napisano?"

Momo Kapor:
"Muke sa jezikom"

 

Dubravko Škiljan:
"Govor mržnje danas djelotvorniji je nego u devedesetima"

Radmilo Marojević:
"Srpski jezik, srbistika i slavistika"

Mihal Tir:
"Šafarikova klasifikacija slovenskih jezika"

Nebojša Kuzmanović:
"Srpsko-slovensko zajedništvo"

Vladimir Maričić:
"Slovenska Germanija"

 

  mart 2009

Petar Milosavljević:
"Identitet i preimenovanje srpskog jezika",
2008.

Petar Milosavljević:
"Razgovori"

Branislav Sotirović:
Udarac jugosalvizma
protiv Vuka

Branislav Sotirović:
"Hrvatsko-srpski sporovi oko jezika i pisma u Trojednici (1848.–186
1. g.)"

Svetozar Borak:
"Obijanje srpskog jezika",
1998.

Milosav Čarkić:
"Srpski književni jezik na početku novog mileni
juma"

St. Kuljbakin:
"O jeziku Ćirila i Metodija",
1925.

Vasilije Đ Krestić:
"O nazivu jezika
u prošlosti Hrvatske
(1848.–19
14. g.)"

S. Milanović:
"Hrvati i jezik srpski",
1895.

Bartol Kašić -
pisac gramatike
narodnog srpskog jezika, 1604.
.

Ljudevit Jonke:
"Češki jezični elementi u srpskohrvatskom jeziku"

Zlatko Vince:
O Bogoslavu Šuleku,
kovaču leksika

Ivan Ivanić:
"Bunjevci i Šokci",
1899.

Mara Đ. Malagurska:
"Bunjevka o Bunjevcima",
1941.

Miloš Kovačević:
Srpski jezik
nakon Ustava Srbije

Miloš Kovačević:
Srpski jezici

 

 jul 2009

Dimitrije Ruvarac:
"Evo, šta ste nam krivi!",
1895.

Tomica Kerčulj:
"Ćirilica kod katolika"

Milosavljević vs.
Petrović:
Rasprčkavanje jezika

Slobodan Remetić:
"Naučno-lingvistički gledano"
Intervju, 2006

Tomo Maretić:
"Ruskinje i Čehinje",
1891.

C. Merlocampi:
"Bartol
Kašić: Koncept jezičkog posrbljavanja i narodnog odsrbljavanja"

Aleksandar Mladenović:
"N
ěki priměri srpskog narodnog jezika prě Vuka i Dositeja",
1973.

Dragoljub Petrović:
"Bruka pred Svetom"
Intervju, 2003.

 

Ukoliko bude světa, jedinstvo kulturnog prostora doněće kroz 60-ak godina unifikovani

ŠTOKAVSKI JEZIK


Štokavski jedinstveni standardni jezik objedinjuje sve srbofone standarde. Imaće:

Premijerno - Ćirilično-latinični i latinično-ćirilični transliterator © Dr Merlocampi (program za prevođenje ćirilice u latinicu i obrnuto.

Može li nacija nastati tamo gdě tri crkve ljude děle? Samo ako svi stave državu ispred crkve i bolje s Bogom povežu!

U međuvremenu, kako se meni čini, ovo ostaje problem crkvenih para… (C.M.)

 

 

"Da je u pitanju jedan standardni jezik, a ne više njih jasno je, izgleda, svima koji žele da budu iskreni."
"Mnogo dijalekata ovog jadnog veličanstvenog jezika lako može roditi mnogo različitih standarda, pitanje je – kome to odgovara?" (C.M.)
Je li moguće da jedan dijalekt sadrži više jezika, a da se istodobno jezici proglašavaju dijalektima?!? ("centralna dogma hrvatskoga jezikoslovlja" C.M.)
Razl
og postojanja "hrvatskog jezika": "hrvatski jezik ima za cilj da kvazi-etnički odvoji štokavce rimokatolike i štokavce svetosavce"; naknadno je ista priča sa bosanskim jezikom. (C.M.)

 

Central dogma of Croatian linguistic: "One dialect (SHTOkavian) contains 3 languages (Croatian, Serbian, Bosnian), yet 3 languages (KAYkavian, CHAkavian or Medieval-Croatian and SHTOkavian) – all spoken on territory of today's Croatia – are claimed to be 3 dialects of "Croatian" language, but only one is taken for Croatian standard – Shtokavian (really Serbian).

 

Na pravom ste městu, počnite čitati! Sada!

Nasědate li na klasičnu zaměnu teza da kajkavski (bezjački) jezik nije jezik već narěčje i da čakavski jezik nije jezik već narěčje? Kojeg to jezika? Hrvatskog štokavskog jezika, možebiti? To su, dakako, posebni jezici, a narěčjima su nazvani iz razloga hrvatsko-državnog unitarizma. Iz tog istog razloga, ali sa suprotnim predznakom, kontraunitarizma, prě dvadesetak godina se narěčje ijekavsko proglašavalo jednim jezikom, a narěčje ekavsko drugim. Zašto se ikavsko narěčje nije proglasilo trećim? Opet iz razloga hrvatsko-državnog unitarizma."

Draga braćo posvađana: "Sve vi budale koje ste dozvolile da vas poděle pa vama zavladaju, prvo, ako imate muda ostavite se puške i uhvatite se pičke, a drugo, dozovite se pameti i shvatite, ako ništa drugo, da Vam je jezik isti." (…) "

Cincarin Miroslav Krleža ironično konstatuje da su Srbi i Hrvati dva naroda poděljena jednim jezikom i jednim Bogom. Ja kažem: istina je skoro pogođena, ali je unekoliko drugačija: Srbi i oko 50% hrvatske amalgam-nacije pripadaju istom narodu, koji je poděljen crkvom, a da bi ostao poděljen, hrvatska vlast i Vatikan měnjaju identitet srpskog jezika u Hrvatskoj. Bog je, ipak, daleko od cěle priče jer taj proces děljenja "braće po mlěku" traje i dan danas dok ovo pišem.

Možda bi bilo dobro da se (kroz 10-ak godina) uvede grafema jat (ě) na městu gdě postoji razlika u dijalektima (ekavski/(i)jekavski/ikavski). Slovo jat (ě) se u jekavskom dijalektu ispravno čita kao "je" odnosno "ije" u zavisnosti od akcenta rěči (dugog ili kratkog), zatim kao dugo ili kratko "i" u ikavskom odnosno "e" u ekavaskom dijalektu. Zato je opravdano napisati i slijedeći (idući za kim) i sljedeći (koji stiže poslě čega), jer je to samo stvar akcentuacije rěči. Modernizacija jezika vapi za pojednostavljenjima i zato predlažem da se uvede grafema jat, a neka ga čita kako ko hoće! Odmah bih izbacio slovo t iz tko, netko, nitko, svatko i itko u arhive arhaizama jer im je tamo i město. Ostale bi rěčne varijante vrědělo ostaviti kao sinonime pa će svejedno biti da se kaže svedno ili svejedno. Nakon 100 godina svi će preći na "ěkavski dijalekat" i latinicu. To je princip evolucije, a ćirilicu ne moraju znati svi, zašto bi se njome opterećivali svi? Informatizacijsko je doba pa neće otići u zaborav – ako se nakon 1000 godina ukaže potreba za njom, lako ćemo sve knjige i sredstva budućnosti preštampati na ćirilicu.

"Razlike u književnim narěčjima ili izgovorima nastale su zbog različite zaměne nekadašnjeg samoglasnika "jat" u štokavskim govorima. Praštokavsko "jat" po izgovoru je bilo između glasova "e" i "i", a do kraja srednjega věka diferenciralo se uglavnom trojako: izgovornim otvaranjem u "E" (ekavica), zatvaranjem u "I" (ikavica) i diftongizacijom (raščlanjivanjem samoglasničke artikulacije) u zaměne tipa "IE", "IJE" i "JE" (ijekavica). Na "hrvatskom" govornom prostoru ikavica i ekavica nisu ušle u književni standard nego se on ograničio na ijekavski govor. U Srpskom književnojezičkom izrazu ili jeziku javlja se dvojstvo književnog narěčja, tj. ekavica i ijekavica te treba poznavati njihov međusobni sistemski odnos".

Iako bi uvođenje jata, koji se na latinici piše kao "ě" razrěšilo mnoge poteškoće koje zagrebački lingvisti imaju u poslědnjih 100 godina u pogledu fonetskog pisanja je i ije (ljepo, liepo, lijepo = lěpo), tome se ipak ne priběgava iz bojazni da će se taj, tako napisani jat, vrěmenom u izgovoru sve češće prětvarati u "e" (Miro Prpić: "bolje čuva jekavizam"), što bi onda raspršilo znojave nade upetih hrvatskih jezikoslovaca na njihovim "uradcima" biblijskih razměra "glede" "razlikovnosti dvaju jezika" – hrvatskog i srpskog. Znajmo da je jekavski dijalekat srpskiji od ekavskog, to je jezik Nemanjića, devet Jugovića, cara Lazara, Marka Kraljevića, Vuka Karadžića, Nikole Tesle itd.

Štokavski jezik govori jedan narod – Štokavci, i oni ne treba da žive po protektoratima i kolonijama kao danas, već u normalnoj samostalnoj i suverenoj državi "Štokaviji", "Iliriji", "Jugoslaviji", "Balkanu" i sl.. Oni sami treba da pokažu da su toga dostojni. Danas su oni mnogostruko poděljeni: věrski, politički, teritorijski, jezički, kulturno (pa čak i civilizacijski) i mentalitetski, iako žive jedni uz druge. U suštini, oni su najdublje věrski poděljeni, ali i za to ima lěka.

Pošto čujem da ima světa što bez věre u Boga ne može, što po navici, avaj, bez crkve ne može, onda im treba vratiti našu zajedničku staru věru u naše stare Slovenske Bogove (Vida-Svetovida, Peruna, Svaroga, Vesnu, Velesa itd.), a ne u neki jevrejski/hebrejski panteon kojim vlada bog otac kojem se ni ime ne zna, Jošua mesija njegov sin, sveti duh, Marija, majka njegova, anđeli serafimi, anđeli heruvimi (kerubini), sve im kvari nečastivi, a tu je i translacija cěelog grčko-rimskog Panteona. Tako je, šta ja znam, uměsto grčkog zaštitnika putnika došao hrišćanski Sv. Nikola, umesto Dionizija i Bahusa – bog vina sv. Martin, tu su i Sv. Petar, Sv. Ovaj, Sv. Onaj, Sv. Majka Tereza. Nevěrovatno da im polazi za rukom da lažu ljude da je to monoteistička religija – pored tolikih svetaca zaštitnika ovog ili onog, jasno je da se radi o politeističkoj religiji, više politeističkoj od starorimske, starogrčke, staroegipatske i sl.. Pitanje věre je, isto tako, političko pitanje kao i pitanje jezika. Rěšio bih ga tako što bih prvo razvio oružje za masovno uništavanje, npr. atomsko oružje (bez kojega u 21. stolěću nema suvereniteta). Ne, ne da bih nekoga ubio, već zato da bih bio ozbiljno shvaćen i da mi se ne bi měšali u unutrašnje stvari države. Ono ostalo bih odradio preko sredstava za informisanje masa.

Što se mentalitetske poděljenosti tiče, ovdě treba istaći da je ova kolektivna psihna udaljenost proizvod viševěkovne klasne, věrske, a manje teritorijske poděljenosti. Narod na teritoriji današnje Hrvatske ima uglavnom ono što ja nazivam kmetskim (mužečkim) mentalitetom, a na prostoru današnje Srbije, uskočkim (hajdučkim) ili kozačkim. Kmetski mentalitet proističe iz stotina godina života u centralnoevropskom feudalizmu; njegova osnovna crta jeste slěpo poslušništvo i poštovanje prema autoritetu – vlastelinu i biskupu. Tako se, u Hrvatskoj cěni onaj koji je na vlasti, onaj koji je bogat, dok se u Srbiji po njemu pljuje i naziva ga se lopužom. U Srbiji je ispoljen fascinantan stepen kolektivizma u emocijskom smislu, mentalitet stada, mentalitet, velike porodice, dok je u Hrvatskoj kolektivizam ispoljen u zajedničkom poštovanju vlasti i unisonoj političkoj podobnosti. U Hrvatskoj postoji visok stepen samoprěkora i autocenzure, autodogmatizma, dok je u Srbiji suprotno – uvěk je neko drugi kriv za sopstvene neuspěhe, a govori se ono šta se želi. U tom smislu je u Srbiji razvijenija sloboda govora, sloboda mišljenja i individualnost. Uopšte, Srbijci imaju veće osěćanje slobode u kolektivnoj svěsti jer su se kroz svoju istoriju ne štedeći živote borili za svoju klasnu slobodu i za svoju državnu nezavisnost, koju imaju od 1830. Početkom oktobra 2005. objavljena je studija američkih psihologa koja je pokazala da su Srbi narod sa najviše samopouzdanja na Planeti. U Srbiji, zahvaljujući junačkoj srpskoj epskoj pěsmi, nikad nije zavladao stav o pokornosti zavojevaču, niti turskom feudalcu. Ovdě se može reći da su Srbi imali svoj srednjevěkovni medijum za masovno informisanje i tokom srednjeg věka u kontinuitetu pružali svěstan otpor, i tako izgradili hajdučki ili kozački mentalitet. Srbi iz onog děla naroda koji nije istrajao u otporu, za sebe danas znaju da su – što Turci, što Bošnjaci.

Oni Srbi u Hrvatskoj koju su se naseljavali od 16. věka nakon što su ju Hrvati pred Turcima ostavili praznom razběžavši se daleko na zapad, bili su sistemski prisiljavani da uzimaju katoličku věru i kmetski jaram."Od 16. i 17. věka, kad su Srbi, pod pritiskom Turaka, počeli masovno da naseljavaju opustěle hrvatske zemlje, pojava 'pravoslavnih šizmatika' na tlu Hrvatske dovela je do mnogih pitanja věrskog, socijalnog i ekonomskog karaktera. Naseljeni na posědima hrvatskih feudalaca, kako duhovnih tako i světovnih, Srbi su bili izloženi dvostrukom pritisku; pritisku pokmećivanja i "unijaćenja" ili pokrštavanja. Većinom, Srbi su se tome oduprli želeći da ostanu slobodni ljudi, pretežno težaci, sa obavezom da budu i vojnici-krajišnici, koji brane granicu od Turaka, vazda věrni svom imenu i svojoj pravoslavnoj věri. U Krajini koja je trajala preko tri věka, kao zasebna oblast pod neposrednom upravom Beča, Srbi su stekli naročita prava koja su proisticala iz teških dužnosti: da vazda budu spremni prolivati krv u odbrani hrišćanstva. To je izazivalo mržnju feudalnih gospodara, i hrvatskih i ugarskih, pa i zavist hrvatskih seljaka, koji su bili kmetovi, to jest neslobodni – odnos koji dělimično podsěća na razliku između kozaka i mužika u Rusiji. Kažem dělimično, jer su i kozaci i mužici bili pravoslavni, pa nije bilo povoda za věrske mržnje, dok su hrvatski staleži i tada bili poznati po mrzećem věrskom fanatizmu. Već 1608. godine hrvatski sabor donosi zakon, do kojega je naročito stalo zagrebačkim biskupima, koji u Hrvatskoj javna prava priznaje samo katolicima, držeći se gesla: čija zemlja onoga i věra. Upravnik zagrebačke biskupije Ambroz Kuzmić, kivan što pravoslavni Srbi nisu dužni da plaćaju katoličkoj crkvi razne dažbine, u izvěštaju od 13. novembra 1700, piše da bi bilo bolje "Vlahe vse poklati nego ztaniti", tj. nastanjivati – poklati pravoslavne Srbe zato što nisu bili katolici i kmetovi."

Na ovaj način Srbi prolaze kroz selekciju. Dělom postaju katolici i kmetovi, ali oni koji ostaju "slobodni ljudi, věrni imenu i pravoslavnoj věri", upravo su to oni ljudi koji danas sebe prepoznaju kao Srbe i, budući da su prošli ovu četristogodišnju selekciju karaktera, jasno je zašto je mentalitetska poděljenost među Srbima i hrvatskom amalgam-nacijom ovako upadljiva. Srbi su, prě svega ponosan narod, a vidi se i da imaju zbog čega da budu. Na suprotnoj strani je hrvatska amalgam-nacija koja ima kompleks niže vrědnosti i ja u skladu s tim i vidim njihovo ponašanje – vazda se trude da budu ono što nisu. A, u stvari, niko i ne može reći šta oni zapravo jesu. Doduše, neki Hrvati su danas ponosni na "blěsak" i "oluju". Oni će uskoro opet uletěti u probleme iz kojih će Srbe moliti da ih spasu, ali molim da Srbija po četvrti put ne pomaže svome ubici bez čvrstog i koristoljubivog ugovora.

Vrěme je da srpska nacija postane kulturni magnet za sve Srbe ovog světa i sve one koji se tako slobodno i ponosno osěćaju da žele sa Srbima živěti. Tu Srbiji predstoji težak put, pravi put, koji tek počinje da se nazire.

Ispisivanjem granica ujedinjene Evrope, ispisuju se granice od prě 1918. godine! Srbiji, koju je Milošević doveo u mat-mat poziciju na slědećih 30 godina, ne preostaje ništa drugo, nego da se povinuje kusajući govnjivu kašu slobizma. Sloba se saginjao nije, ulizivao nije, dodvoravao nije, pa Srbija je završila u okovima. Ako ni zbog čega drugog, Srbija će u Evropu ovaj put ući iz inata! Mora se afirmisati rad i poredak, a raditi na iskorěnjivanju primitivizma, alkoholizma, neprosvěćenosti, neodgovornosti, korupcionizma.

JEZIK

Ovo malo područje središnjeg Balkana karakteriše se poděljenošću bez premca u světu. Jezik je atribut državnosti i, pored religije, kao drugi, ali ne i od sekundarnog značaja, predstavlja instrument u poděli jednog istog naroda – Štokavaca. Kao bitan atribut državnosti kroz zadnjih 100 godina težio je da se što je moguće više dirigovano měnja. Měnjao se u pravcu što većeg razlikovanja njegovih frakcija. Šta god da se dešavalo sa jezikom, u zadnjih 100 godina, dešavalo se u Zagrebu; u Beogradu se nije činilo gotovo ništa, a ono što se činilo bilo je u korist hrvatskog nacijsko-jezičkog programa.

Branko Radičević svěstan je etničkog jedinstva katoličkih, muslimanskih i pravoslavnih Srba (ovdě se ne radi o jugoslovenskoj ideji kako je to proturila kom-propaganda – nema pomena Slovencima, Kajkavcima i Čakavcima – već se radi o sveštokavskoj - svesrpskoj ideji; Branko različitim imenima poziva razjedinjeni Srpski narod na jedinstvo, još 1847. godine):

Đački rastanak, Brankovo kolo

Tambur, tambur, sitna tamburice -
Udri, pobro, u sićane žice!
Danas ima, a sutra nas nema,
Hajd' u kolo, ko će tu da drema...

Kolo, kolo, naokolo,
Vilovito, plahovito,
Napleteno, navezeno,
Okićeno, začinjeno.-
Brže, braćo, amo, amo,
Da se skupa poigramo!

Srbijanče, ognju živi,
Ko se tebi još ne divi!
Hrvaćane(*), ne od lane,
Od uvěk si ti bez mane!
Oj Bosanče
, stara slavo,
Tvrdo srce, tvrda gla
vo,
Tvrd si kao kremen kamen
Gdě stanuje živi plamen!
'Ao,
Ero, tvrda věro,
Ko je tebe jošte těr'o?
Ti si ka'no hitra munja,
što nikada ne pokunja.
Ao, Sremče
, gujo ljuta,
Svaki junak po sto puta!
Crnogorče, care mali,
Ko te ovde još ne hvali?
Mačem biješ, mačem sěčeš,
Mačem sebi blago tečeš:
Blago - Turska glava suva,
Kroz nju větar gorski duva!
Oj sokole Dalmatinče,
Divna mora divni sinče!
Oj ti krasni Dubrovčane,
Naš i danas běli dane,
Ta se pěsma iz starine,
(pěva) Puna slave i miline!
Oj Slavonče
tanani!
Banaćane lagani!
Oj
Bačvani zdravo, zdravo,
Ko j'u pěsmi veći đavo!
I vi drugi duž Dunava
,
I vi
drugi gdě je Drava,
I vi drugi, tamo, amo,
Amo da se poigramo!
Hvatite se kola toga,
Od višnjega je ono Boga!
. . . . . . . . . . . .
(*) Branko misli: Kraji
šniče (Ličanine, Kordunašu i Banijče); Dalmatinca i Slavonca posebno doziva

 

 

Kao uvod u jezičku priču navodim mišljenje hrvatsko-američkog pisca i novinara Vladimira Petera Gossa koji kaže:

"Hrvatska 1700. nije Hrvatska 1500. Ne samo kulturno već etnički. Hrvati su se masovno iselili u Austriju, Mađarsku, Sloveniju, Furlaniju, Slovačku... U oslobođene krajeve useljava se čudo stranaca – pretežno srednjeeuropejaca. Veliki dijelovi Hrvatske ostaju Vojna Krajina, naseljena vlaškim prebjezima uglavnom pravoslavne vjere. To područje je praktički do 1995. izgubljeno za Hrvatsku.
Kako je iz te mase preživjelih Kajkavaca i Čakavaca, i doseljenih Štokavaca, rekonvertiranih hrvatskih Muslimana, Turaka (Turčin, Turković...), Katoličkih Vlaha, Cincara i Cica, Grka, Arbanasa, Nijemaca, Čeha, Slovaka, Ukrajinaca, Mađara i Mađarona, Talijana i Talijanasa, Francuza i Židova, Autonomaša i Narodnjaka, Partizana i Ustaša ispala nacija koja je uspjela stvoriti državu i više
je nego čudo.
Postoji sekundarni mit, kojem sam i sam podosta doprinijeo – a taj je da Hrvatska nije zemlja, nije narod, već ideja, podneblje, koje djeluje na mnoge od doseljenika da vrlo brzo postanu "Hrvati". Čvrsto vjerujem da u tom mitu ima i više ne
goli zrno istine. Inače se navedeno čudo ne bi dogodilo. A to čudo je i izravna negacija mita o nepostojanju Hrvata koji je tako veselo lansirao Vuk S. Karadžić. Hrvati postoje iako sam Bog zna kakva nam krv kola u žilama (četiri pra-pretka pisca ovih redaka su: erdeljski Szekely, gradišćanski Židov, Ukrajinka rođena u Srebrenici, i lička Hrvatica – moguće mađarskog porijekla)."

Kako reče g. Vladimir Goss, "Hrvatska nije zemlja, nije narod, već ideja, podneblje, koje djeluje na mnoge od doseljenika da vrlo brzo postanu "Hrvati". " Odatle slědi: Hrvatski jezik je jezik ideje, podneblja, onih doseljenika koji su vrlo brzo postali Hrvati.

Tu je i jedno od najsvěžijih mišljenja o misterioznom porěklu Hrvata – mišljenje turskog historičara iz Ankare – Osmana Karataya, u intervjuu povodom njegove knjige iz 2005. (prvo izdanje 2000.): "In Search of the Lost Tribe: The Origins and Making of the Croatian Nation". Pa kaže:

Iako smo s njegovom teorijom, uz slavensku, indoeuropsko-slavensku, germansku, germansko-karpatsku, germansko-gotsku, karpatsko-ilirsku, karpatsko-tračku, karpatsko-alarodijsku i kavkasko-alarodijsku, iransku, iranskokavkasku ili osetsku, alansku i možda još koju teoriju o porijeklu Hrvata, dobili i teoriju koju bismo mogli nazvati hrvatsko-ogurskom , Karatay ipak kaže: "Istražujući protobugare, točnije, tražeći prve Bugare, našao sam prve Hrvate!"

Najkraće rečeno – tursko pleme Oguri, koje su Avari sredinom 6. stoljeća istjerali s njihove postojbine na sjeveroistoku Crnog mora u Galiciju, došli su u Dalmaciju i odande, godine 620., istjerali Avare. Tamo su došli zajedno sa Slavenima koje su zatekli u Galiciji i, kako su bili malobrojni, Oguri su i sami bili "poslavenjeni". Država koju su u Dalmaciji osnovali, i nazvali hrvatskim imenom, bila je začetak hrvatske države i, kasnije, hrvatskog naroda", sažima svoju teoriju Karatay.
Prije nego što sam postavio svoju teoriju, proučio sam ostale: germansku, iransku, slavensku, avaro-bugarsku", nastavlja Karatay. "Sve trpe od ozbiljnih slabosti", kaže Karatay
. Čak i "najjača" i, po njegovu mišljenju, najšire prihvaćena "iranska teorija" sasvim je slaba. Po njoj su Hrvati iransko pleme došlo s Kavkaza, sa sjevera Karpata i poslavenjeno tijekom migracija na sjeveroistok Balkana. "Ne postoji", smatra Karatay, "nikakav trag da je pleme koje bi se moglo smatrati Hrvatima obitavalo na Kavkazu, osim nekih lingvističkih indikacija, što nije dovoljno."
Slavenska je teorija, kaže, također vrlo slaba, utemeljena samo na tome da Hrvati danas govore slavenskim jezikom, dok
srednjovjekovni izvori jasno pokazuju da su Hrvati bili drugačiji od ostalih Slavena, a to je krucijalno. Upravo zbog slabosti slavenske teorije proučavatelji se, po njegovu mišljenju, okreću drugim teorijama. No, sve se one zasnivaju na spekulacijama, dok u njegovoj teoriji nema uopće spekulacija. "Nisam tako slavan povjesničar da bih si mogao dopustiti spekulacije, moram biti oprezniji, osloniti se na provjerene izvore", kaže Karatay, dok na pitanje što bi njegova teorija trebala značiti nama danas, objašnjava:
"Ne tvrdim, i nikada nisam tvrdio, da su Hrvati Turci, ali sam rekao da su Turci započeli proces formiranja hrvatskog naroda. Hrvati su i Slaveni, i Turci, i Nijemci, Iliri, Talijani... Ali, Turci su započeli proces formiraja hrvatskog etnosa. To je ključni moment.

 

 

ISTORIJAT MODERNOGA ŠTOKAVSKOG JEZIKA – kako nastaje HRVATSKI JEZIK

Zbog činjenice da se "štokavsko" nikada nije moglo razgraničiti od "srpskog" hrvatski klero- i franko-lingvisti su u nekoliko istorijskih navrata posezali za prekrajanjem Vukovog srpskog štokavskog jezika ne mireći se sa činjenicom da kao nacija (amalgam naroda) nemaju sopstvenoga jezika. Boreći se protiv daleko odmakle germanizacije (němački je službeni jezik u austrijskoj pokrajini Hrvatskoj sve do 1867.) i delom italizacije, hrvatska nacija naměrno se i institucijski srbizovala, a da to nikad nije priznavala (u početku su srpski jezik zvali ilirski i naški jezik).
Ovaj poslědnji istorijski period redefinicije jezika na prostoru današnje Hrvatske najduži je do sada
i viděćemo dokle će dovesti.

Četiri su faze, s obzirom na naziv pod kojim se na univerzitetima predavala i izučavala štokavska književnost.

PRVA FAZA – prě 1918.

"Društvo Srpske Slovesnosti, sa nešto skromnijim imenom, dalo je ipak Zagrebu svog najvećeg filologa onog vremena, dr. Đuru Daničića, da onamo krene izgrađivanje novog i najvećeg Rječnika našeg zajedničkog štokavskog jezika srpskih narodnih pesama, a koji je srpski filolog na tom delu i umro, ostavivši da Rječnik produži drugi Srbin, Dubrovčanin dr. Pero Budmani, a najposle hrvatski filolog, dr. Toma Maretić. Ovaj Rječnik Daničićev je glavno naučno delo koje je ikad Zagreb krenuo. Daničić je trebao da stvori onamo jezičnu osnovu za jezik hrvatske Akademije Nauka. Bio je lepo primljen i kao prijatelj jedinstva, što je značilo širokogrudosti prema hrvatskom nacionalnom imperijalizmu, što će Daničić uvideti tek sedamdesetih godina. Došavši 1886, došao je u doba zajedničke borbe s Bečom, koja je i na njega dejstvovala. On je već 1850, s Vukom Karadžićem napisao na sastanku u Beču sa glavnim Ilirima "Pravila" za upotrebu srpskog književnog jezika u Hrvatskoj. Pisao je dotle i "Razliku srpskog i hrvatskog jezika" utvrdivši da je jezik hrvatski dijalekat čakavski, i kao Vuk, verovao da štokavski govore samo Srbi, ma na kojem mestu se nalazili. Već sedamdesetih godina, Daničić je dobro osetio hrvatski šovinizam. "Književnik" časopis, preteča "Rada", pisao je da se Srbi trebaju u buduće nazivati Hrvati ili Srbi. Daničić je stoga u to vreme pisao Novakoviću iz Zagreba: "Ovde je smrt a tamo život…' (v. Vrhovac o Đ. Daničiću). Ali mu se nije napuštao Rječnik koji je već dostigao bio reč "čobo". Pisao je u Beograd da bi bilo šteta napustiti taj veliki naučni posao: "Bolje MI nego ONI…"" (J. Dučić: Istina o Jugoslavizmu)

DRUGA FAZA - od 1918-1960

TREĆA FAZA - od 1960-1990/92.
Opet se ide preko forme

 

ČETVRTA FAZA – nakon 1990.
pregalački autogol hrvatskih franko-lingvista:
De facto priznanje da se u Hrvatskoj govorio i govori srpski jezik nalazimo u
u inicijaciji i trajanju jednog dugotrajnog procesa njegovog intenzivnog prepravljanja
uvođenjem čitave sile novih rěči stvorenih arhaizacijom, kalkiranjem i neologizacijom

Carevo novo ruho

Raspad Titove Jugoslavije obělodanio je činjenicu da su srpski lingvisti do 1990. radili protiv srpskih, a za račun hrvatskih filoloških interesa. Provodeći tuđi i potpuno zapostavljajući vlastiti filološki program, "Srbi su se našli u položaju gdě su bili prě Bečkog dogovora" (1850.). Tako se savremena istoriografija srpske književnosti našla "u diskontinuitetu sa srpskom i slovenskom filologijom u prošlosti".

Međutim, danas se velik broj Hrvata buni protiv jezičkog nasilja koje im svakodnevno spremaju i serviraju njihovi lingvisti. Jer, potrebno je učiti novonastale rěči i izraze koji nikada nisu nigdě postojali. Nove rěči niču preko noći. Iako je Srpska pravoslavna crkva, možda i kao najzaslužnija, u minulim stolěćima od Srba katolika načinila Hrvate, a Tito podělio srpski narod na još dvě nacije – Crnogorce i Muslimane (danas Bošnjake), forsirana težnja hrvatskih lingvista ("jezikoslovaca") da udalje "hrvatski jezik" od svojih srpskih korěna samo je jedan u nizu potvrda istinitosti tvrdnje da su štokavci jedan isti narod – Srbi.

Za razliku od Srbije u kojoj jezik hiljadu godina proističe iz naroda, u Zagrebu imamo slučaj gdě je jezik politički surogat odozgo nametnut narodu. Politički je utoliko što je lingvistika u Hrvatskoj dignuta do nivoa vladinog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a svi službenici, javni radnici i prosvětari silom zakona prisiljeni su da uče nove izraze kako ne bi strčali izvan ravni nacijske podobnosti. Novi udžbenici, knjige, novinska izdanja, elektronski mediji ažurno prate najnovije direktive ovog instituta. Istovremeno, čak i dok ovo pišem, u Srbiji je lingvistika na nivou hobija pojedinaca entuzijasta, kakvim će možda neko i mene viděti.

Sve ovo klero-lingvisti vladinog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje rade svěsni činjenice da to "što neka etnička ili nacijska skupina koristi neki književni jezik ne daje joj za pravo da taj jezik zove svojim etničkim ili državnim imenom". Tako, npr. najmoćnija država světa svoj jezik ne zove imenom svoje nacije već izvornim – engleski, kao i Australija; u Meksiku i Argentini se govori španski, a u Brazilu portugalski, iako postoje dijalekatske, pa tako i standardske razlike u odnosu na matične zemlje. E zato je hrvatskim franko-lingvistima potrebno da preprave srpski štokavski jezik do te měre da njegovo stvarno porěklo ne bude očigledno – u tome neviděvši da su sopstvenim pregalaštvom zabili autogol vlastitom cilju.

Šta se dešava za to vrěme u Srbiji? S raspadom Jugoslavije, okolnosti su Srbima nametnule, i pored protivljenja, vraćanje jeziku srpskog imena (1992. god.). Na nazivu se, na žalost, sve i završilo, jer su protagonisti stare jezičke politike nastavili istim putem – davno promovisanu ideju o (i)jekavici kao nesrpskom izgovoru, odmah su pokušali da realizuju u praksi. Odvajanje děla srpskog jezika pod imenom hrvatskog jezika nije bilo dovoljno. Hrvatima očito nije poklonjeno sve što im je davno naměnjeno kada je (i)jekavica proglašena diferencijalnom crtom između srpske i hrvatske varijante. (Projekat novog rastakanja nominalno vaspostavljenog srpskog jezika nije uspěo samo zahvaljujući tome što su identifikovani nosioci i ciljevi tog projekta.)

Vraćanjem Vuka na město koje mu zasluženo pripada, srpski filolozi zapravo prvi put inaugurišu nacijsko-istorijski princip standardizacije, koji učvršćuje narodno jedinstvo i jezičkom politikom pozitivno utiče na oblikovanje nacijske svěsti. To, s druge strane, znači da književni jezik mora svako da uči, jer on "nadrasta i teritorijalne i socijalne granice". Svođenje književnog jezika na jezik jednoga centra ili jezik jednoga kraja danas nije moguće – svaki književni jezik jeste funkcijski polivalentan.

Pošto se dosadašnja jezička politika srpskih lingvista bazirala na standardizaciji nepostojećeg srpskohrvatskog jezika, Srbi danas samo mogu konstatovati da nemaju ni normativnog pravopisa, ni normativnog pravogovora, ni normativne gramatike, ni normativnog rěčnika srpskoga jezika. (Za ovih 150 godina od Vuka Srbi su stvarali pravopise i gramatike nepostojećeg srpskohrvatskog jezika, a Hrvati, htěli mi to da priznamo ili ne, pravopise i gramatike danas postojećeg hrvatskog jezika.)

U današnjim okolnostima veliki problem predstavljaju tvorbena i leksička norma srpskoga jezika. U leksičkoj normi srpski lingvisti moraju drugačije nego do sada gledati na pojam tzv. čiste hrvatske leksike. Ona je dosada na srpskoj strani podvođena pod pojam "bogaćenja" književnog jezika. Treba, međutim, odvojiti onu leksiku koja zaista predstavlja bogaćenje, od one koja je balast u srpskom jeziku, koja dovodi do narušavanja jezičkog sistema i stabilnosti književnog jezika. Tu se u prvom redu misli na leksiku koju su Hrvati, da bi isforsirali leksičke razlike, stvorili arhaizacijom, kalkiranjem i neologizacijom. Ta leksika ne ulazi, niti može ulaziti u aktivni leksički fond srpskoga jezika.

Krunski dokaz da Hrvatska nacija i danas koristi srpski jezik, a koji će i najokorělijeg hrvatskog klerofašistu i frankovca ostaviti bez kontraargumentacije toliko je jak, a toliko jednostavan i svima pred nosom da ga ljudi samo po navici ne priměćuju.

Od svih Slovena, ne Južnih Slovena, već svih Slovena, jedino Srbi u svom jeziku imaju dva glasa za "č/ć" i dva glasa za "dž/đ". Oni koji danas sebe smatraju Hrvatima, a imaju po materi govor sa dva različita glasa "č" etnički su isti narod sa Srbima. Isto se odnosi na muhamedance koji razlikuju č i ć.

To je prilično precizan kriterijum za određivanje etničke pripadnosti srpskom narodu. Onaj ko po materi, ne po priučenosti, već po materi, babi i prababi razlikuje č i ć te dž i đ, etnički pripada srpskom narodu, tačnije, istom narodu kojem pripada većina onih koji se smatraju Srbima. Jedna Dejana iz Hrvatske konsternirano će napisati: "Meni se čak dogodilo da mi je logopedica u Suvagu (dakle, akademski građanin, morala je završiti barem fonetiku!) rekla da pravim preveliku distinkciju u izgovoru između č i ć (što govori o njezinoj svijesti o jeziku!). A što je isto kao da nekome kažeš da radi preveliku razliku između k i p!"

Kada majka foka izađe na obalu, njeno mladunče ju među hiljadama drugih prepozna po glasu. Ono nauči na glas svoje majke sa prvim sisanjem odmah po rođenju. Tako je sa svim sisarima, ali i pticama i nekim reptilima.

Zato jezik kojim govorimo, "jezik na kojem sanjamo" i zovemo maternji jezik. Majčin glas i majčine rěči urezuju nam se duboko na samo dno, u sam temelj naše svesti. Iako u toku života koristimo različite standardne jezike, sa starošću i senilnošću vraćamo se na jezički sistem maternjeg govora. Maternji dijalekat, padeži, rečenične konstrukcije, vokabular, sa starošću i razvojem senilnosti sve učestalije izbijaju na površinu.

"Ovo današnje frankovsko prepravljanje jezika neodoljivo podsěća na nacistička spaljivanja knjiga, s tom razlikom što su ovdě spaljivanja odložena za završnu fazu, a spaljivaće se ne samo knjige, već i filmovi snimljeni tokom 20. stolěća, eda budući katolički naraštaji u hrvatskoj ne bi naslutili da su im roditelji, babe i dědovi istim jezikom kao i Srbi govorili i da je 50% pripadnika hrvatske katoličke amalgam-nacije srpsko. CM"

Danas su sve aktualnija naručena genetska istraživanja koja za cilj imaju da pokažu kako su muslimani, ustvari, Hrvati, a da su Srbi sasvim neka druga rasa koja ni sa jednima neme veze. Izvinićete ali, onda ste još jednom u svojeručno iskopanu jamu upali, jer logično je tada pitanje: ko je kome ukrao ovaj jezik?

"Svi su gledali u novo carevo ruho šiveno nevidljivim koncem i divili se finoći njegovoga sukna, kroju istančana ukusa, koji samo najplemenitije, najučenije i najkulturnije osobe vide… dok jedan mališan, provukavši se do ketvoka po kojem ovaj car samouvěreno paradiraše kao proviđenjem ne povika :'Pa car je go golcat!'" (Hans Kristijan Andersen)

 *****************************************************************************************************************

*****************************************************************************************************************

Srpski jezik po drugi put među Srbima – zaslugom (anti)vukovaca

Vuk Karadžić je srpskom jeziku dao status književnog (standardnog) jezika. Reformator kakvog je malo koji jezik imao. Podario mu je najsavršenije pismo, reformisavši ćirilicu; napravio jedan od najlakših pravopisa, odredio mu za osnovicu istočnohercegovački dijalekat ijekavskog tipa, "oplemenio" osnovicu: njen organski preveo u neorganski karakter. Otkrio Srbima u světu lěpotu zapostavljenog narodnog jezika. Srbima podario jezik, upućujući ih na sebe same. A světu preko jezika kao niko prě njega predstavio Srbe. Srpskim narodnim pjesmama, Srpskim narodnim pripovjetkama, Srpskim narodnim poslovicama, Srpskim rječnikom… afirmisao njegovo srpsko ime, "a prihvatila ga čitava učena Evropa". Srpsko ime bilo je jedino ime Vukovom (i srpskom jeziku). A srpski jezik – jezik svih Srba. Vuk bi rekao: Srba sva tri zakona, i onih "zakona grčkoga", i onih "zakona rimskoga", i onih "zakona turskoga". I Vukov jezik bi prihvaćen kod Srba sva tri zakona. Bi prihvaćen kao srpski jezik. Vuk umrě s uběđenjem da je Srbima sva tri zakona ostavio srpski jezik.

Na početku niko ne osporavaše ni njega ni njegovo srpsko ime. A i kako bi kad je ime odražavalo njegovu etničku suštinu. To su naglašavali i najveći lingvisti onoga vrěmena. Tako je "patrijarh slavistike Vatroslav Jagić utvrdio da književni jezik na štokavskoj osnovici… u suštini nije ništa drugo nego srpski narodni jezik. Vođa ilirskog pokreta Ljudevit Gaj je bio svěstan da su Hrvati 'prigrlili' srpski jezik", a Dubrovčanin Milan Rešetar je isticao da onaj "ko děli srpsko od hrvatskoga mora priznati da je Dubrovnik po jeziku bio uvěk srpski."

Kratko, međutim, trajaše ta saglasnost imena i suštine jezika. Neposredno po Vukovoj smrti upotrebna počinje nadvladavati etničku suštinu srpskoga jezika. Srpsko ime u Hrvatskoj počinje alternirati s hrvatskim imenom. Srpski jezik na hrvatskom tlu počinje živěti pod imenom hrvatski i srpski jezik. Najveća zasluga za to pripada Đuri Daničiću, onovremenom vodećem srpskom lingvisti. Prešavši iz Beograda u Zagreb i postavši "tajnik" Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, on "je prihvatio da građu iz srpskih istorijskih i folklornih izvora daje pod imenom Rječnik hrvatskoga i srpskoga jezika". Tako je jezik koji se do tada nazivao samo srpski jezik dobio naziv "hrvatski ili srpski jezik". Upotrebna vrědnost tako je postala ravnopravna njegovoj etničkoj suštini. Věrovatno je to bio znak Daničićeve širokogrudosti, privrženosti ideji zajedništva s Hrvatima, za čije potpuno ostvarenje, smatralo se, nijedna žrtva nije prevelika.

Iako je, věrovatno, i tada svima bilo jasno da sam "naziv hrvatski ili srpski književni jezik nije sasvim tačan: taj jezik je hrvatski samo utoliko što su ga Hrvati prihvatili da se njime služe (što nije dovoljan razlog da se tako imenuje), a srpski je zato što je to osnovno obělěžje srpskoga etnosa" – ipak, Daničićev potez na srpskoj strani nije izazvao veća negodovanja. Među rětkima koji su taj potez osuđivali bio je veliki Laza Kostić, koji je 1880. "poručivao Daničiću da ne pravi Hrvatima jezik, neka ga oni prave sami, a on neka se bavi srpskim jezikom". Lazin usamljeni glas protivljenja (iz)gubio se u moru prećutne saglasnosti sa Daničićevim postupkom. Tako je zapravo sa Daničićem, koji je toliko zaslužan za pobědu Vukove reforme i prihvatanje Vukovog srpskog jezika kod Srba sva tri zakona, počelo "rasrbljavanje" srpskoga književnog jezika. On će u narednih 150 godina, istina, uvěk biti i srpski, ali nikad ono što jeste – srpski jezik. I da bude još interesantnije, sam naziv "hrvatski ili srpski jezik" biće kod Srba kasnije obrazlagan kao znak dobre volje Hrvata prema Srbima: "Iz korektnog odnosa prema Srbima - veli Pavle Ivić - potekao je i izraz hrvatski ili srpski jezik". Trebalo je valjda da Hrvati odmah preimenuju jezik i da iz naziva potpuno izbace srpsko ime zaměnjujući ga samo hrvatskim. Tada takav postupak nije bio moguć jer su, kako smo viděli, i sami hrvatski lingvisti isticali da je jezik kojim se Hrvati služe srpski. Nikakvog "korektnog odnosa" tu nije bilo. Naprotiv. Najviše što se moglo u tome trenutku, Hrvati su postigli: uz srpsko dodali su i svoje ime u naziv jezika. I još napravili permutaciju: u nazivu je hrvatsko došlo na prvo, a srpsko na drugo město. Tako je tada i počelo ostvarivanje hrvatskog nacijsko-jezičkog programa.

Daničićeva "faza" preimenovanja srpskog u hrvatski ili srpski jezik prvi je i najznačajniji korak na putu njegovog ostvarenja. A realizacija tad započetog programa trajala je više od 100 godina. Ona zasigurno ne bi uspěla da srpska jezička politika, svěsno ili nesvěsno, taj program nije prihvatila kao da je njen. Pronalazeći u njemu uvěk elemente "korektnog odnosa" prema Srbima, ona je po pravilu previđala njegovu suštinu. Zapravo, nije ju želěla viděti i kada je ona bila očigledna. Tako je procvat hrvatske jezičke politike istovremeno značio i sunovrat srpske jezičke politike. Na hrvatskoj strani srpski jezik je postepeno prerastao u hrvatski, a kod Srba je srpski jezik postajao više sve drugo nego srpski. Hrvati su postepeno sprovodili fazu svog nacijsko-jezičkog programa. Srpsko prećutno saglašavanje na hrvatsko učešće u nazivu jezika trebalo je pretvoriti i u zvanično. Ta etapa ostvarena je Novosadskim dogovorom 1954. godine: "Cilj je bio da Srbi prihvate hrvatsku komponentu u imenu jezika čime bi hrvatski legitimitet na književni jezik na štokavskoj osnovici bio potpuno ostvaren". I zvanično běše prihvaćen naziv srpskohrvatski jezik – i još, da se Hrvati ne bi osjetili neravnopravnim, paralelno s tim nazivom i naziv hrvatskosrpski jezik. Srpski jezik tako je konačno prestao biti srpski: u srpskim tumačenjima on je postao i hrvatski, a u hrvatskim tumačenjima – i srpski. Ravnopravnost hrvatskog imena u nazivu imala je daljnje nužne negativne poslědice. Srbi su naziv prihvatili kao srećno rěšenje, kao izraz zajedničkih težnji, kao ovaploćenje Vukove ideje da jedan narod mora imati jedan jezik, ali sada s nešto izměnjenom argumentacijom: da je jezik Srba i Hrvata jedan jezik, što se, eto, potvrđuje i složeničkim nazivom.

Hrvati su, međutim, to shvatili samo kao jednu od ostvarenih faza davno zasnovanog programa. Njihovoj komponenti u složeničkom nazivu brzo je postalo "pretěsno". Htěla je osamostaljenje. A do tog ostvarenja ne može se bez "pokrića". Naučno pokriće pružila je hrvatsko-srpska i srpsko-hrvatska verzija teorije varijantnosti. Ta je teorija iskorištena za završni, smrtonosni udarac Vukovom srpskom književnom jeziku. U razradi i priměni te teorije Srbi su svojski pomogli Hrvatima u odbrani teze da se kod srpskohrvatskog jezika čak "ne može govoriti o procesu varijantnog raslojavanja, već o varijantama kao entitetima koji su svaki za sebe, postojali i prě formiranja zajedničkog standarda" (misleći pritom na Srbe u zapadnim srpskim zemljama, prim C. Merlocampi). Tako su se za hrvatsko učešće u nazivu jezika počeli pronalaziti i opravdavati nevukovski, nesrpski sadržaji, mada nikad niko nije mogao poreći činjenicu da Hrvata štokavaca i nema i da su u vrěme formiranja standardnog jezika "na zemljištu tadašnje Hrvatske ijekavski govorili samo Srbi i, tu i tamo Hrvati u njihovom susedstvu i pod njihovim utěcajem" (Srbizovani Hrvati, C. Merlocampi). Hrvatima su nuđeni argumenti i za ono što ni sami nisu mogli prihvatiti. Srpski lingvisti su, naime, kao varijantsku opoziciju počeli isticati ekavski i ijekavski izgovor, čak i onda kada su hrvatski lingvisti ekavski i ijekavski izgovor smatrali nediferencirajućom crtom istočne i zapadne varijante, jer istočna (srpska) varijanta ima i ekavsku i ijekavsku zonu.

Varijante su počele da funkcionišu kao zasebni jezici, svi savezni dokumenti počeli su se "prevoditi" i na hrvatsku varijantu, tako da je ona i praktično i pravno u bivšoj Jugoslaviji dobila status posebnog jezika. Trebalo je još samo da to i zasebnim, hrvatskim imenom potvrdi. I Hrvati su istupili sa zahtěvom da se zapadna varijanta proglasi hrvatskim književnim jezikom, pozivajući se na "neotuđivo pravo svakog naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom, bez obzira radi li se o filološkom fenomenu koji… pripada i nekom drugom narodu". I bez obzira na sva negodovanja, oni su u Ustav SR Hrvatske uveli naziv Hrvatski književni jezik, s obrazloženjem da "hrvatski književni jezik pripada i Srbima u Hrvatskoj. On stoga jest i srpski" (Radoslav Katičić). Tako se za samo sto godina situacija s početka književnog jezika potpuno preokrenula: prihvativši Vukov srpski jezik Hrvati su na početku tvrdili da je on i hrvatski, sto godina kasije Hrvati obrazlažu da je hrvatski jezik i srpski. Ispade tako da su Srbi "prigrlili" hrvatski jezik. Učinak dobro isplanirane i dobro vođene hrvatske jezičke politike na ovom městu je potpuno jasan: više gotovo niko ne postavlja pitanje srpskog karaktera "hrvatskog jezika", nego čak sa srpske strane počinje borba za ostanak srpske komponente u nazivu tzv. hrvatskog književnog jezika. Srbi dolaze u paradoksnu situaciju da se moraju boriti za srpsko učešće u sopstvenom jeziku koji se više tako ne zove u Hrvatskoj. Grčevito se bore za očuvanje naziva srpskohrvatski jezik.

A Hrvati rade svoj posao: naziv podupiru neophodnim priručnicima – Pravopisom hrvatskog jezika, Tvorbom riječi hrvatskog jezika, Sintaksom hrvatskog jezika, Rječnikom hrvatskog jezika… Za to vrěme Srbi se bave samo srpskohrvatskim jezikom, braneći taj termin i u vremenu kada takva odbrana děluje tragikomično. U jeku žestokih rasprava oko vraćanja srpskog imena jezika, na tlu bivše Jugoslavije de facto postoji srpskohrvatski jezik kojim se služe Srbi, i hrvatski književni jezik, kojim se služe Hrvati. Za nešto više od 100 godina Hrvati su tako uspěli Vukov srpski jezik prevesti u hrvatski, a Srbi svoj srpski jezik u srpskohrvatski. A "paralelna upotreba termina hrvatski jezik, za Hrvate, i srpskohrvatski, za Srbe, govori samo o jednom: da je srpskohrvatski teritorijalna ili plemenska varijanta hrvatskog jezika".

Hrvatski priměr, međutim, ne ostaje usamljen. Uvidjevši da je teorijom varijantnosti moguće "dokazati" i nemoguće, i drugi kreću hrvatskim stopama. Javljaju se glasovi o "crnogorskom" jeziku, glasovi o "bošnjačkom/bosanskom" jeziku. Najprě stidljivo, kasnije sve jače. Argumenti nisu bitni, bitno je vrhovno načelo da svaki narod ima pravo da jezik koji upotrebljava zove svojim imenom, zaboravljajući pritom da to "što neka etnička ili nacijska skupina koristi neki književni jezik ne daje joj za pravo da taj jezik zove svojim etničkim ili državnim imenom". Međutim, to što važi za ostale jezike očito ne važi za srpski. Uostalom, Srbi su, kako smo viděli, taj Vukov naziv prvi i "izdali" dodajući i odobravajući njegov hrvatski prilěpak. Slědeći hrvatski priměr, drugi ne slěde i način hrvatskog ostvarenja "rasrbljenja" ili "pohrvaćenja" srpskoga književnog jezika. Oni bi odmah na realizaciju završne faze. U tome im pomažu izměnjene društveno-političke okolnosti, prě svega raspad bivše Jugoslavije. Ali oni, kao i Hrvati, neće svoj naziv za srpski jezik samo za sebe nego i za Srbe koji žive u tim republikama.

Na taj način od Srba je gotovo iznuđeno da i oni, poslědnji napuste naziv srpskohrvatski jezik i da svom jeziku vrate srpsko ime.

Tako se srpski jezik, više voljom i postupcima drugih nego Srba samih, po drugi put vratio među Srbe. A Srbi, nenaviknuti da žive sa Srpskim jezikom, ne prihvatiše ga s radošću, nego sumnjičavo, s podozrenjem. Uostalom, oni ga i nisu zvali, on im se vratio.

Slučaj školaraca koji su 1991. godine iz Hrvatske izběgli u Srbiju bio je taj da su već 1990. godine u Hrvatskoj slušali nastavu hrvatskog jezika i književnosti, a onda, izběgavši u Srbiju, još pune dvě godine učila su srpskohrvatski jezik i književnost da bi tek na kraju školske1992/1993. godine u svědočanstvima pisalo srpski jezik i književnost. Tada je u Srbiji na vlasti bio Milošević i njegov oblik vladavine – slobizam, kojeg, suprotno od uvrěženog mišljenja, ne karakteriše ni nacionalizam ni komunizam, već samo težnja za ličnim sticanjem moći i novca.

1990-tih se vojvođanski i srěmski katolički štokavci – Bunjevci i Šokci redefinišu kao Hrvati. Sve u interesu politike zvaničnog Zagreba, dok zvanični Beograd ne mari, kao što ni za svih 13 godina Miloševićeve vlasti i nije mario. (Tokom 1990-tih, u srpskoj intelektualnoj eliti sporadični su slučajevi nacionalizma.) Šokci i Bunjevci se sami, do tada, nikada nisu smatrali Hrvatima – imali su svěst o sebi kao o Šokcima i Bunjevcima, južnoslovenskim katolicima, a imaju je još uvěk dok ovo pišem. Zašto se na Balkanu věroispověst smatra nacionalnošću?

Zbog traljavosti srpske lingvistike i srpske pravoslavne crkve (s kraja19. věka), umalo i Srbijanci progovoriše hrvatski. Zato hvala Srbima van Srbije, kako pravoslavcima, tako i onim katolicima i muslimanima koji su bili svěsni da su svoje štokavskog, srpskog identiteta i – zato hvala velikom srpskom piscu katoliku Ivi Andriću, hvala Simi Matavulju, predsedniku Srpske akademije nauka i umetnosti, hvala Josifu Pančiću, velikom biologu, takođe Srbinu katoliku i predsedniku SANU, hvala velikanu Meši Selimoviću koji je u testamentu ostavio zavěštanje da je njegova književnost srpska, a da je on Srbin muhamedanskog zakona, znajući da bi muslimanski fundamentalisti u Bosni mogli da zloupotrěbe njegov lik i dělo, hvala cincarinu Miroslavu Krleži, velikom kajkavskom i štokavskom piscu koji je isticao kako se od kajkavskog ne može napraviti jezik za Hrvate, jer mu je velik děo vokabulara němački, hvala velikom Emiru Kusturici koji shvata da je štokavski narod jedan narod i podjednako tretira sve njegove frakcije. Hvala mnogim drugim istinoljubivim i bratoljubivim ljudima, koji su se svojim dělom zalagali za jedinstvo naroda štokavskog, za jedinstvo Štokavaca.

Zašto su Hrvati uzeli srpski jezik?

Nametanje srpskog jezika Hrvatima izvedeno je radi širenja hrvatskog imena, i samim tim austrijskog uticaja, na zapad. U narednih sto godina pohrvaćeni su praktično svi Srbi katolici u Slavoniji, Dalmaciji, Dubrovniku, Bosni i Hercegovini. Najprě je njihov jezik proglašen hrvatskim, a onda su oni preimenovani u Hrvate. Prě ovog doba, Hrvati nisu imali svoj službeni jezik. Kod njih je bila situacija otprilike kao sada u Indiji: svi obrazovani Indijci govore engleski jezik, a ko ne ide u školu govori samo lokalne indijske dijalekte. Tako su obrazovani Hrvati govorili latinski, mađarski, italijanski ili němački, zavisno od istorijskog perioda i teritorije na kojoj su živěli. I nekada, kada su imali svoju državu, od 900. do 1100. godine, Hrvati nisu imali sopstveni književni jezik, već je to bio latinski. Latinski je bio službeni jezik u Hrvatskom saboru i u prvoj polovini 19. veka. Kada je 1832. godine jedan poslanik zatražio uvođenje hrvatskog službenog jezika, svoj prědlog je morao da obrazloži na latinskom, jer da je govorio na hrvatskom niko ga ne bi razuměo. Naime, kako nisu postojale hrvatske škole, knjige, novine, itd, obrazovani Hrvati su vremenom i privatno počeli da koriste strane jezike, zaboravljajući svoj maternji jezik. "Pravo reći", pisao je hrvatski istoričar Ferdo Šišić, "prije 1848. godine hrvatski jezik nije se koristio "ni u kućama"". A Antun Mažuranić je pisao 1852. godine: "Ni najučeniji naši ljudi nisu mogli skladno i uglađeno ni deset rieči progovoriti našim jezikom". U Hrvatskom saboru neko je prvi put progovorio na hrvatskom jeziku (a zapravo na srpskom) tek 2. maja 1843. godine. Bio je to Ivan Kukuljević, koji je tada doslovce rekao: "Mi smo malo Latini, malo Nijemci, malo Mađari, malo Sloveni, a iskreno govoreći nijesmo ukupno ništa. Mrtvi jezik rimski, a živi jezici: mađarski, njemački i talijanski – to su naši tutori". Naravno, Kukuljevića je malo ko razuměo.

Ali, šta se podrazuměvalo pod pojmom "hrvatski jezik"? Po tom pitanju evropski lingvisti nisu bili složni. Jedni su davali prednost čakavskom govoru, drugi kajkavskom, a treći su smatrali da oba ova dijalekta pripadaju Hrvatima. Uglavnom, prě austrijskog projekta "Vukova reforma" nijedan lingvista nije smatrao štokavski govor hrvatskim – svi su ga računali u srpski jezik. Onda je bečki dvor odlučio da Hrvatima nametne srpski štokavski jezik ijekavskog (hercegovačkog) narěčja. "To je isprvce bilo vrlo teško mnogim hrvatskim piscima, jer su poznavali samo kajkavštinu, u školi učili latinski jezik, a u obitelji govorili većinom němački. Mnogi Ilirci počnu marljivo učiti štokavsko narěčje", pisao je hrvatski istoričar Rudolf Horvat. A hrvatski istoričar, teolog Šime Ljubić, sredinom 19. věka pisao je ovako: "Današnji Hrvati, kojih nema mnogo, na Gajev poziv odlučno odstupiše od svoga (jezika) pomiešanog poriekla... te su ozbiljno poprimili takozvane srbske načine i oblike jezične... do ciela u učenju i u javnom životu". (Za obilje sličnih citata čitaoca upućujemo na knjigu dr Laze Kostića "Krađa srpskog jezika".)

Ilirski pokret je srpski jezik proglasio za službeni jezik Hrvata 1836., a Hrvatski sabor 1861. godine. Bila su u opticaju tri imena za naziv novog jezika: ilirski, jugoslavenski ili hrvatski. Sabor se opredělio za treću opciju, pa je srpski jezik preimenovan u hrvatski jezik. Po prirodi stvari, ostavljanje srpskog imena nije dolazilo u obzir. Pa ipak, tokom narednih decenija Hrvati nisu skrivali ovaj čin, prosto zato što to nije bilo moguće. Ljudevit Gaj je, još dok proces nije bio okončan, 1846. godine, pisao: "Nu nama još iz daleka nije na um palo tvrditi da to nije srpski već (da je) ilirski jezik; pače se ponosimo i hvalimo Bogu velikomu što mi Hrvati s braćom Srbljima sada jedan književni jezik imamo".

I Vatroslav Jagić je kasnije pisao u istom duhu: "Samo se po sebi razumě da mi je bilo smešno kada se sa srpske strane prigovaralo Hrvatima (upravo Ilircima među g. 1834. do 1848) da su neopravdano sebi prisvojili srpski jezik kao književni – mesto da se vesele toj koncepciji". Srbi se, naravno, nisu veselili, sem možda zagriženih Vukovaca, jer je bilo jasno da Hrvati krađom jezika ciljaju na mnoge druge stvari. Tako je francuski slavista i filolog Selest Kurijer pisao 1875. godine: "Srbi se revoltiraše... videći da Ilirci prihvataju njihov jezik, njihovu istoriju i tradicije, i zadenuše polemiku koja i dan-danas traje". Traje i 130 godina nakon toga dana. Naime, Hrvati nisu srpski jezik proglasili hrvatskim samo u tom trenutku, već, na pojedinim teritorijama, i unazad kroz věkove. Srpske narodne pěsme iz Bosne i Hercegovine počele su se štampati u Zagrebu kao "Hrvatske narodne pěsme", a Ivan Gundulić i drugi dubrovački pisci srednjeg věka, koji su kao Srbi pisali na srpskom jeziku, proglašeni su Hrvatima. Dubrovačka književnost danas se i na beogradskom Filološkom fakultetu proučava kao – hrvatska. U početku, međutim, taj proces nije tekao glatko, jer su evropski autoriteti, poput citiranog Kurijera, pisali u korist Srba. "I Hrvati su, otprilike prě 35 godina, město njihovog narodnog dijalekta, podigli srpski jezik na svoj pisani jezik", pisao je Feliks Filip Kanic 1868. godine. Tako isto bio je precizan i bečki etnograf Fridrih Samuel Kraus početkom 20. veka: "Kad se danas govori o srpsko-hrvatskom ili hrvatsko-srpskom jeziku odn. literaturi, pod tim treba razuměti slovenski dijalekt srpskog plemena i književnost sastavljenu na tom dijalektu.

Pokušaj Pavla Ivića

Gdě su i šta rade srpski lingvisti u cěloj ovoj priči? Kao što se vidi, pitanje pisma je složeno i povezano sa mnogim strateškim pitanjima – zbog kojih je, uostalom, i otvoreno. A pred ozbiljnim rěšenjem tog pitanja sada je, čvrsto kao granit, stajao i kult Vuka Karadžića. Gordijev čvor mogao je da presěče samo neko sa velikim autoritetom, a to je bio vodeći srpski lingvista akademik Pavle Ivić, koji je na žalost rano preminuo. Osěćajući da nastupa jedan od onih istorijskih trenutaka kada se preko pitanja jezika lomi sudbina čitavog naroda, Pavle Ivić je 11. aprila 1994. godine u "Večernjim novostima" objavio članak "Vuk je napravio grešku". Pored ostalog, on je tada pisao: "Novi zajednički književni jezik (ijekavski) uspěšno je ujedinio katolike u hrvatsku naciju i, baš zato što je bio na vukovskim osnovama i kao takav bliži prosěčnom srpskom narodnom govoru nego hrvatskom, poboljšao je političke šanse Hrvata u predělima gdě su se njihovi interesi ukrštali sa srpskim, pored ostalog u Bosni i u Dubrovniku. Uz to je usvajanje književnog jezika bliskog Srbima u Hrvatskoj otklonilo opasnost da oni na podlozi jezičke posebnosti izgrade svoju kulturnu autonomiju. Tako je stvorena čudna asimetrija, na štetu Srba: ijekavski književni jezik kod Hrvata, muslimana, i u zapadnoj grani srpskog naroda, i ekavica kod ostalih Srba. To je dalo povoda da hrvatski nacionalisti, među njima i neki od najistaknutijih hrvatskih lingvista, počnu govoriti kako je ijekavica hrvatska, a ekavica srpska, svojatajući time sve one koji se služe ijekavskim književnim izgovorom...

Ako bi uopšte bilo izgleda da Hrvati odmame na svoju stranu zapadne Srbe, oni bi to lakše mogli ostvariti ako ove od drugih Srba i dalje bude odvajao ijekavski standardni jezik".

Dok su svi evropski narodi u 19. věku u službenom književnom jeziku ostavili samo po jedan dijalekt, kod Srba to nije bio slučaj. Italijani su se, na priměr, između 15 svojih dijalekata opredělili za toskanski, jer se prostirao na najvećoj teritoriji i njime je govorilo najviše građana. "Gdě dva jezika gospodare, tu ne može biti jednodušja. Ovo dvojstvo pokazuje dva različita naroda koja su strana jedan drugom", pisao je Italijan Nikolo Tomazeo 1842. godine. Drugim rěčima, ostavljanjem više dijalekata stvara se mogućnost cěpanja nacije, a danas to vidimo na još jednom primeru – crnogorskom.

Ostrašćeni zaštitnici hrvatskoga nacinalnog interesa u svojim "priopćenjima" izlaze daleko izvan granica istinitog.

Ovi franko-brozovićevci negiraju kulturno-historijske činjenice o upotrebi termina "ilirski jezik" u značenju "srpski jezik" sve do sredine XIX. věka. Ono što oni ne znaju, znao je Ljudevit Gaj:

Ljudevit Gaj: 'U koga se je sačuvao čisti jezik ilirski, u koga običaji, tko li nam je ponajviše gojio od kolěna do kolěna narodne pěsme ilirske? U svakom odgovoru naći ćete Srblje i Srpstvo'.

Križari brozovićevštine pokazali su neshvatljivo nepoznavanje i pogrešili su za više od dva stolěća. U pokušaju da dokažu da se ilirsko ime vezuje za hrvatsku (i slovenačku) jezičku supstancu oni kao argument navode Gramatiku Bartola Kašića iz 1604. godine (Gramatica linguae illiricae). A za nju i sam Vatroslav Jagić kaže:

Vatroslav Jagić: To je gramatika narodnog srpskog jezika (…) Već 1636. godine u Zagrebu prihvaćaju taj jezik koji su nazvali najprě ilirski, a zatim i hrvatski. Ali u suštini to nije ništa drugo nego srpski narodni jezik.

Brozovićevci kriju činjenicu da su Hrvati napustili svoj maternji jezik i prihvatili srpski kao svoj književni jezik.

Kulturno-istorijske analogije sa Novozelanđanima, Čileancima i Brazilcima, koji se služe engleskim, španskim odnosno portugalskim jezikom, ne idu u prilog pobornicima hrvatskog književnog jezika. Ni jedan od navedenih naroda, za razliku od Hrvata i Muslimana, nije preimenovao jezik kojim govori, pa nemamo novozelandski, čileanski ili brazilski jezik. Zato je kulturno-historijski i lingvistički presedan da se srpski jezik zove "hrvatski" i "bosanski".

 

Nenaučni i krivotvorački duh brozovićevske filološke prakse nedvosmisleno pokazuje da prošlost predugo traje. Balkan i dalje grabi ka XVII. stolěću.

 

 

***************************************************************

 

Prilikom svojeg "prigrljivanja srpskoga jezika" hrvatska lingvistika je imala nekih suštinskih nerazuměvanja. Tako su u današnjem hrvatskom standardu srpskog jezika smatrane za sinonime i jednostavno zaměnjene rěči kao što su: zadnji = poslědnji i bezbědnost = sigurnost. Zadnji u srbijanskom standardu srpskog označava ono što je u hrvatskom standardu stražnji, a poslědnji je rezervisan za vremenski niz (pogrěšno je reći "zadnja godina 20. věka"). Bezbědnost je ekvivalent engleskog security ili safety, a sigurnost se odnosi isključivo na visoku věrovatnoću, na izvěsnost (engleski ekvivalent surety, certainty, indubitableness).

Zašto ih zovem franko-lingvisti? Je li hrvatski standard srpskog jezika 1941, 1971. i 1991. bio funkcijski ugrožen da je trebalo na njemu vršiti takve radikalne izměne? Nije uopšte. Izměne su sredstvo rata protiv jedinstva jezika i jedinstva katoličkog i pravoslavnog děla srpskog naroda! 1991. nastupilo je razdoblje pravog silovanja jezika, ni krivog ni dužnog, pa se zato vinovnici tog zločina u ovom dokumentu nazivaju franko-lingvistima. Inače, frankovci (1. dr Jozua Frank, hrvatski političar rodom iz Osijeka, koji je slědio Antu Starčevića i njegov šovinizam, organizujući progone Srba i formirajući frankovačke legije koje su bile preteče kasnijih ustaških bojni. 2. prema naslědniku velikohrvatskog nacionalističkog ideologa Ante Starčevića, Josipa Franka; (Josip Franko); 3. prema ostalim slobodnim asocijacijama: španski general Francisco Franco, franjevci, Franz Ferdinand, Franjo Tuđman itd.) na vlasti u Hrvatskoj periodična su pojava koja zajedno sa hrvatskim klerom sprovodi ekspanzijsku politiku Vatikana. Karakterišu se neobičnim fanatizmom, čiji pobornici najčešće nemaju za cilj lično koristoljublje, već ciljeve katoličkog šovinizma: učvršćenje, samobitnost i ostvarenje teritorijske ekspanzije hrvatske katoličke amalgam-nacije prema istoku.

Zašto ih zovem klero-lingvisti? Pored upadljivo izraženog elemanta fašizma, centralna okosnica hrvatske politike, otkad se zna za hrvatsko ime, bila je antisrpstvo. Ona se u poslědnjih 150 godina velikim dělom realizovala putem jezičke politike. Kako se antisrpstvo, u tom kontekstu, ne može razgraničiti od antipravoslavlja, tj. prokatolicizma, tako se ni dělovanje hrvatske lingvističke politike ne može razgraničiti od rimsko-katoličkog klerikalizma. "Hrvati su srpski u crkvi naučili" – po nalogu Vatikana i njegove politike istočne ekspanzije.

Iako Česi i Poljaci više vole da kažu zaparkovat (parkirati) i fungovat (funkcionirati, funkcionisati), Hrvatima se mnogo više dopada němački nastavak -irati. Naročit problem predstavljale su im rěči sa sufiksom -sati i -ovati jer njih su morali da naprave ispočetka. (npr. krunisati – okruniti, jer ne može krunirati). Kada su, iritirani nastavcima -ovati i -isati koji su kud i kamo češći u srbijanskom standardu srpskoga jezika, zagrebački franko-lingvisti doněli prelomnu odluku da sve rěči na -isati i -ovati od sada treba da završavaju na němački sufiks -irati, nisu ni opazili da će se upravo u novim rěčima željno uhvatiti ovih, do tada im mrskih sufiksa. Neke od novijih rěči ovoga tipa su glasovati, prosvjedovati, prometovati, nalikovati. Nekim od starijih rěči ne smetaju "srpski" sufiksi, kao npr. glagolu biglisati (Slavuj bigliše…) ili bojadisaona. Kada sam primětio da su rěči kao pakovanje i jotovanje postale jotacija i pakiranje ("hitro mi zapakirajte dva pakiranja, grdo sam se parkirala"), shvatio sam da će se uskoro na "Adriansko more" ići na "ljetiranje" ili "ljetaciju", a zimi u Austriju na "zimiranje" ili "zimaciju"!?! "Ne ćete" mi věrovati, ali niašao sam na "rimirane" stihove! Tako je to kad uměsto da doručkuju doručkiraju… a doručak je najbitniji obrok!

Predlažem da rěč doručkovati zaměne rěčju doručkati, ili doručati jer nema u sebi "srpski" intrafiks" -ov-". Takođe, trebalo bi da vrate glasovati u glasati ili glasirati, nalikovati u naličiti ili naličirati i sl., jer ipak je hrvatskije.

Prě 1990. godine, najbitnije razlike između srbijanskog i hrvatskog standarda srpskog jezika nastajale se odabirom različitih sinonima iz srpskih narodnih govora i nekolicine kajkavizama. Kasnije dolazi zagrebačko lingvističko silovanje jezika i kao proizvod imamo, prema mome stavu, HRVATSKI SRPSKI JEZIK. Neke od novonastalih rěči spontano nalaze svoj put do SRBIJANSKOG SRPSKOG jezika odomaćujući se u njemu i postajući njegov sastavni děo. Međutim, vrabac nikada neće postati zrnojed, jer su i kanarinci, sěnice, kokoši i mnoge druge ptice takođe zrnojedi. Tako nove rěči hrvatskoga srpskog jezika despěvaju na srbijansko tle valorizovane, filtrirane i prověrene. Dakle, usvajaju se samo izuzetno slikovite, kvalitetne i neophodne rěči.

*******************************************************************************

U poslědnje vrěme sam došao do zaključka da bi naučno najopravdaniji nazivi postojećih jezika koji su u inostranstvu poznati pod nazivom srpskohrvatski jezik bilo a) pravoslavni srpski, b) katolički srpski i c) muslimanski srpski jezik. Ali se u tu priču ne uklapa priča o crnogorskom jeziku, pa sam se predomislio i preformulisao zaključak priznajući vezu između jezičkih standarda i političkih establišmenta: (a) srbijanski srpski, (b) hrvatski srpski (c) bosanski srpski i (d) crnogorski srpski jezik. Dozvoljavam da svako kome je rěč srpski odvratna, može da koristi imena štokavski ili CJD (centralni južnoslovenski dijasistem). Srbijanski CJD, hrvatski CJD, bosanski CJD i crnogorski CJD. Onda sam shvatio ni da naziv CJD ne može da opstane jer, ustvari, postoje čet'ri sistema, tako da se centrani južnoslovenski dijasistem može preimenovati u tetrasistem ili, najbolje, da mi ostanemo na imenu štokavski jezik:

(1) srbijski štokavski (srbijski standard štokavskog jezika);

(2) hrvatski štokavski standard (hrvatski standard štokavskog jezika);

(3) bosanski štokavski standard (bosanski standard štokavskog jezika);

(4) crnogorski štokavski standard (crnogorski standard štokavskog jezika).

Kako su naši dušmani počeli da nas děle, ovaj sistem bi uskoro mogao da prihvati još nekolicinu štokavskih jezika (npr. vojvođanski štokavski, južnosrpski štokavski itd.)

 

* * *

 

SRPSKO SRPSKI VARIJANTNI RĚČNIK

 SRBLJANSKI SRPSKI

HRVAĆANSKI SRPSKI

Najveća zaměna teza leži upravo u floskuli da "Srbi u Hrvatskoj govore hrvatski jezik" (USTAV SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE (1974.) Član 138: U Socijalističkoj Republici Hrvatskoj u javnoj je upotrebi hrvatski književni jezik - standardni oblik narodnog jezika Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji se naziva hrvatski ili srpski.). To je naprosto zlonaměrna laž. Srbi su svoj srpski jezik sa sobom prě više od 500 godina doněli i u današnjem govoru koji Hrvati nazivaju hrvatskim nalazi se 90% rěči vokabulara srpskoga jezika. Mnogo je veća istina ako se kaže da Hrvati govore srpski jezik jer su uzeli maternji jezik i dijalekat lokalnih Srba za svoj standard.

lingvistički: SRPSKI JEZIK
socio-političko-standardološki: SRPSKI (EKAVSKI)

SRPSKI JEZIK

lingvistički: SRPSKI JEZIK
socio-političko-standardološki: HRVATSKI

BROZOVIĆEVŠTINA

očigledan, jasan

razvidan

šef 

predstojnik

šef: Šef katedre… 

pročelnik: Pročelnik katedre

 

sraz

 

popudbina

 

rijek

 

učevnik

 

podmet

 

uljudbeni spomenik temeljnoga priroka

2,4: dva zapeta četiri, dva zarez četiri, dva koma četiri

2,4: dva cijela četiri

adekvatan, primeren, prikladan

prikladan (češ. priklad = primjer)

advokat

odvjetnik, odvjetnica

advokatura

odvjetništvo

aerodrom, vazdušna luka

zračna luka

ajkula (tur.), morski pas

morski pas

akati, drndati; izakati, izdrndati

nepažljivo rabiti

akcenat: jedan dínar, dva dinára, tri dinára…

akcent: jedan dínar, dva dínara, tri dínara…

àko, i neka, neka:
Ako. Tako ti i treba. Ako si kažnjen.

i neka

akord, sazvuk, sazvučje

sazvuk, sazvučje

aktuelan

aktualan

aktuelnost

aktualnost

alhemija, alhemičar

alkemija, alkemičar

alkalija, baza

lužina, baza

ambasador, ambasada

veleposlanik, veleposlanstvo

analiza

raščlana

antene (kod insekta)

ticala (kod kukca)

aplauz, pljesak; aplaudirati - aplaudiraj!

pljesak; pljeskati - plješći!

apoteka

ljekarna, ljekarnica

apotekar

ljekar, ljekarnica

april

travanj (češki: duben)

apsolutno

posvemašno

arhipelag

otočje

arhiva; arhiv: U arhivi Državnog arhiva…

arhiv (u govornom jeziku itekako se čuje i arhiva)

artiljerija

topništvo (od 1991)

askurđel, sukurdov

–, (predak)

ašov, štijača

štihača

atelje

atelijer (nakon 1991)

Atina

Atena

auditorijum

sušateljstvo

Australijanac

Australac

autoperionica

autopraonica

autoput

autocesta (nakon 1990.)

avgust

kolovoz (češki: srpen)

avijacija, vazduhoplovstvo

zrakoplovstvo

avion, vazduhoplov

zrakoplov

azot

dušik

baba marta (opis 3. meseca)

veljača premetača (opis 2. mjeseca)

baba, baka (od mila)

baka (baba podrugljivo)

badava, džabe

badava

bajat, star, buđav, pokvaren: Lebac se ubajatio…

star, pljesnjiv: Kruh je spljesnjivio…

bajbok, bajbokana

pržun

bajonet

bajunet (nakon 1991.)

bakarni

bakreni

balvan, klada, deblo

klada

bandera

električni stup

Banija; Banijac, Banijka; Banijski

Banovina (nakon 1991); Banovinac, Banovinka; Banovinski (nakon 1991);

banja, kupalište

kupalište

banja, spa (snob.), ilidža (tur.)

toplice

banjski, kupališni

kupališni

barometar, sfigmomanometar, merač pritiska

tlakomjer

baron, baronica

barun, barunica

Barselona

Barcelona

bašta, vrt; baštenski, vrtni

vrt, bašča; vrtni, –

bata (brat od milošte)

braco, bratac (brat od milja)

Bečlija, Bečlijka (žitelji Beča)

Bečanin, Bečanka

bekstvo (Bekstvo iz Ševeningena)

bijeg

bela rada (poljski cvet)

ivančica (poljski cvijet)

belance

bjelanjak

beleg; taksena marka

biljeg

beležiti; obeležiti; pribeležiti; zabeležiti; sveska, beležnica; ubeležiti; beleg

bilježiti; obilježiti; pribilježiti; zabilježiti; bilježnica; ubilježiti; biljeg

beli luk

češnjak

beonjača (reč iz narodnog jezika)

bjeloočnica (reč je strukovno-sholastičko-lingvistički fabrikat)

berberin: Seviljski berberin

brijač: Seviljski brijač

berbernica; berberska radnja

brijačnica

berza

burza

bešika

mjehur

beskičmenjaci, ahordate

beskralježnjaci, akordati

besmisleno, nerazumno, iracionalno

nesuvislo

besnilo

bjesnoća

besparica, nemaština, oskudica

oskudica, nemaština

bespotrebno, nepotrebno

nepotrebno

bezbednost (van opasnosti, neopasnost, protivopasnost, bezopasnost, neštetnost);
bezbedan
– onaj koji je van opasnosti;
– onaj koji je bezopasan;
– onaj koji ne šteti (neštetan)
sigurnost se odnosi na vis
oku verovatnoću, izvesnost; (surety, certainty)

sigurnost

bezmalo, skoro

skoro

bezmalo, skoro

malne

beznadežan

beznadan

bezuslovno

bezuvjetno

biber

papar

biblioteka

knjižnica

biletarnica, blagajna (nikad kasa)

prodavaonica karata (?), blagajna

biljožder, biljojed

biljojed

biografija, CV; životopis, žitije

životopis

bioskop, kinematograf, kino

kino

birokratija

birokracija

biti dovoljan

dostajati, biti dostatan

blagodet

blagodat

blagosiljati, blagosiljanje

blagoslivljati, blagoslivljanje

blagosloviti, blagoslov, blagosloven

blagoslivljati, blagoslov, blagoslivljen,

blagovremeno

pravodobno

blatnjav

blatan (blatni)

bledilo

bljedoća

bliznakinje

blizanke

bludni, senzualni

puteni

bogalj

bogac, bogec (kajk.)

boginja

božica

boginje

ospice

bogoslovlje; bogoslovija

bogoštovlje

bojim se

strah me (je)

bojiti; Ja bojim, ti bojiš...; bojadisati

bojati; Ja bojam, ti bojaš...; ličiti: Ja ličim…

bokal

vrč

bokser, bokserski, boksovati

boksač, boksački, boksati

bolešljiv

boležljiv

bombona

bombon

bombonjera

bombonijera

bonsek

pila za željezo

borni

bojni

borovnica

borovica

bova

plutača

brana

ustava

branilac

branitelj

brat (od tetke)

bratić

bratanac

stričević

bratanac, bratanica

nećak, nećakinja

bre: Ej bre…

čovječe (božji) / ženo (božja)

breg i dolja talasa (fizika)

brijeg i dol vala

breskva

praskva

briga

skrb

briga; brinuti o

skrb; skrbiti o

brigadirska kolica

tačke

brijač, britvica

britva

brinuti o kome

skrbiti

brodovi

brodovlje (zbirna imenica)

broj, cifra

brojka, znamenka

brojčanik

kazalo

brojilac (mat.)

brojnik

brzak

brzica

brzo

hitro (slov.)

brzo

hitro (sloven.), brzo

buba

kukac

buba mara

ovčica božja

buba rus, tarakan

ruski žohar

bubašvaba

žohar (vic: "kukac Nijemac" C.M.)

bucov, klen

klen

buđav

pljesniv

buđaveti

pljesniviti

budilnik

budilica, veker (kol.),vekerica (kol.)

budnica (?)

budnica

buket

puket (?)

buket, rukovet cveća

pušlec

bukvalno, doslovno; biti bukvalan

doslovce; shvaćati doslovno, a ne simbolički

bukvar

knjiga početnica

bunar

zdenac

buncati

bulazniti

buranija, boranija

boranija(u) ste posudili, ali je svejedno u upotrebi u srbiji. istina riječ se koristi kao regionalizam i ima značenje zelenog graha, mahune.
to je , ustvari, preuzeti turcizam (izraz borani, su turci uzeli iz arapskog buraniyya,
ali je u arapskom posve drugog značenja);

mahune

bure, bačva

bačva

burgija

svrdlo, borer (kol.)

bušilica, bor-mašina

bušilica, svrdlo

čabar, kazan, kotao

kaca, hamper, kotao

čabar; biti u čabru; Prdnuli smo u čabar…(metafora)

gabula; biti u gabuli; U gabuli smo…

ćađ, garež, gar; čađav

čađa, gar; čađan

ćale (žarg.)

stari (žarg.)

čamac

čun, čamac

čaršav

plahta

čas, sat

ura, sat

čas; časovi, nastava

sat, ura (lok); nastava

čašica: Voli dobru čašicu… Voli da popije…

kapljica: Ljubitelj dobre kapljice…

časovi: posle časova

nastava: poslije nastave

časovničar

urar

časovnik

zidni sat

časovnik

sat (sat velikih dimenzija, zidni sat, javni sat)

čaura; učauriti; začauriti

čahura, učahuriti, začahuriti

ćebe

debela deka

ćebe, ćebence

pokrivač; deka, dekica (kol.)

celokupno, vascelo; vaskoliko, svekoliko, sveukupno

cjelokupno; svekoliko

čempres, kiparis (arh.), tuja

čempres

čemu: O čemu se radi

čem (govorno retko: čemu): O čem se radi? zbog iste stvari sa komu? O kom se radi?
Pošto je gramatički ispravno O komu?, a kako se u govoru (Srba) češće čulo O kome? Hrvati pribegavaju korišćenju skraćene forme.

čen, česno (bijelog luka)

češanj (luka češnjaka)

cenovnik

cjenik, (koštovnik, nakon 1994)

cenovnik

cjenik

centar

središte

centarfor

srednjak

centralni

središnji

cepati

derati, drapati

čepići i štapići (oftalm.)

čunjići i štapići (occul.)

češalj

češalj

četka

kefa (tur.), četka

četkica za zube

kefica za zube

četvorougao

četverokut

cifra

brojka

cifra, brojka

brojka, znamenka

cifra; dvocifreni brojevi

znamenka; dvoznamenkasti brojevi

cigara, smotka (arh.)

cigara

čigra

zvrk

ćilibar

jantar

čim: Ne treba ga buditi, čim se sam nije probudio.

dok: Ne treba ga buditi, dok se sam nije probudio.

cimet

cimt

činija

zdjela

činilac, činioci; faktor, faktori

činitelj, čimbenik

cinkariti

cinkati

cinkariti, cinkarenje

cinkati, cinkanje

cirada

cerada

cirkular

okružnica

cirkulisati, kolati

kolati; koliti

čistota

čistoća

čitak; čitko

čitljiv; čitljivo

čiviluk, okačaljka; vešalica, ofinger

vješalica

čkiljiti; čkiljav: Čkiljavo svetlo…

škiljiti; –

cmizdriti

cendrati

čorba

gusto tekuće jelo

čorbasto

jušno

ćošak, ugao

ugao

ćoškast, uglast

uglat

čovek koji govori iz stomaka, trbuhozborac

trbuhozborac

crći

krepati

crkva, Gen. pl. crkava

crkva, Gen. pl. crkvi

crni luk

crveni luk

crtać, crtani film

crtić, crtani film

crtati; nacrtati

risati; narisati

Crvenkapa

Crvenkapica

cucla, cuclati

duda, dudati

čukunbaba, čukundeda

šukunbaba, šukundjed

čulo

osjet

čulo

osjetilo

čulo

ćutilo

čulo mirisa; osećaj mirisa

osjet njuha

ćurka; ćuran

pura, purica; puran, tuka; tukan, tukac

ćutati

šutjeti

ćutati: Ćuti!; ćutanje

šutjeti: Šuti!; šutnja

ćutke

šutke

ćutljiv

šutljiv

čuven

glasovit

čuven, znamenit

znamenit

čuvstvo, osećanje, emocija; osećajan

ćut, osjećaj; osjetljiv

cvast

 

cvat, behar (tur)

cvat

cvećara

cvjećarnica, cvjećarna (kol.)

cvekla

cikla

cvetati

cvasti, cvjetati

cvetati: Voćke cvetaju...

cvasti: Voćke cvatu...

cvrčak

zrikavac

čvrsto (agregatno ili fizičko) stanje

kruto (agregatno ili fizičko) stanje

dalekovid; dalekovidost; hipermetropija

dalekovidan; dalekovidnost

danju

obdan, danomice

dasa, frajer (žarg.)

pristao mladić, frajer (žarg.)

daske

planjke

datum

nadnevak

đavo, vrag

vrag, đavao, đavol

decembar

prosinac (češki: prosinec)

decenija, dekada, desetleće

desetljeće

decidirano, slovom, eksplicitno, izričito

izričito

dečji

djetinji

deda, deka (od mila)

djed, djedica, dida

dejstvo, delovanje; dejstvovanje

djelovanje

delfin

pliskavica, dupin

delija, momčina

momčina

delimično

djelomice

delimično

djelomično, djelomice

deljenik; delilac; dividend; divizor

djeljenik; djelitelj

Demokrate su tajanstvene…
Demokrate su tajanstveni…
Demokrati su tajanstveni…

Demokrati su tajanstveni…

demokratija

demokracija

demokrata

demokrat

deoba, deobno vreteno

dioba, diobeno vreteno

deobno

diobeno

depozit

pohrana

desiti se, dogoditi se; događanje dešavanje

dogoditi se, događanje

desiti se, zbiti se

dogoditi se, zbiti se

desnoruk, dešnjak

dešnjak

detalj

potankost, pojedinost

detaljno

potanko

detaljno, iscrpno

podrobno

devojčica, curica

curica, djevojčica

devojke i momci;
moja devojka;
njen dečko

cure i dečki
moja cura;
njezin dečko

dezert

desert

dihtung, zaptivač

zaptivka

dijalekat, narečje

dijalekt, narječje

dimljena svinjska kolenica

buncek

dimničar, odžačar

dimnjačar

dinstati; prodinstati

pirjati; propirjati

diplomatija

diplomacija

direkcija

upraviteljstvo

direktno, neposredno

izravno

direktor

ravnatelj

direktor

upravitelj

dirka

tipka

disajni

dišni

disati

dihati, disati

diš-mašina © C. Merlocampi

perilica posuđa (?)

divan, predivan, prelep

krasan

dlaka: Ni dlaka s glave neće ti pasti...

vlas: Ni vlas s glave neće ti pasti...

dnevnica, radnik koji radi za dnevnicu – nadničar

nadnica, nadničar

do kraja

dokraja; do kraja

doakati (nekome/nečemu) (idiom), stati (nečemu) u kraj (idiom), rešiti problem

rješiti problem

doboš, bubanj; dobovati, bubnjati

bubanj; dobovati

dobrica, dobričina

dobričina

Dobro veče!

Dobra večer!

dobrovoljci

dragovoljci (od 1991.)

dockan, kasno, kasan: Sad je dockan.

kasno, kasan: Sad je kasno.

dockan: Sad je dockan…; kasno, prekasno

prekasno

docniti, kasniti

kasniti

događaj

događaj

dogled, durbin

durbin

dohvatiti, dosegnuti

dokučiti, dosegnuti

dom za invalide

ubožnica

domaća životinja

živinče

domaćica

kućanica

domaćinstvo, kućanstvo

kućanstvo, domaćinstvo

domašaj

doseg

domen

domena

donedavno

donedavna

dopunjavati

dopunjivati

dopust, odsustvo

dopust

dosetiti se; dosetka

dosjetiti se; dosjetka

došljak, dođoš

dotepenac

došljak, dođoš

dotepenac

dostava, isporuka

isporuka

dostignuće

doseg

dostignuće

postignuće

dovoljan

dostatan, dovoljan

doživotan

dosmrtan

doznaka

doznačnica

dozvola, dopuštenje

dopuštenje

dozvoliti, dopustiti

dopustiti

drama

igrokaz

drati

derati

drati se: Mi smo se drali…

derati se: Mi smo se derali…

drati, odrao me živog, celu noć se drala

derati, oderao me živog, cijelu noć se derala

draž: Njena draž bila je u njenoj neposrednosti…

dražest

drečati; drečeći

kričati; kričeći

drečave boje, drečav

kričave boje, kričav

drška

držalo, držalja

drugačije

drukčije, (?) drugačije

drugde: Idemo negde drugde…

drugamo: Idemo nekamo drugamo…

drum; put; cesta; putna/drumska mreža
Bosna, Krajina: cesta

cesta; cestovna mreža

drumski

cest(ov)ni

družina, društvo

družba

drvara

drvarnica

drvara

drvarna

drvo, G: drveta, D: drvetu

drvo, G: drva, D: drvu

dubiti; izdubiti: Dubiti drvo…

dupsti; izdupsti

đubre, smeće

smeće

đubretari, đubrište; smećari, smetlari; smetlište, smetište

smetlari, smetlište

đubrište, smetlište

smetište

đubrivo (fertilizator), đubriti (fertilizovati)

gnojivo, gnojiti

dud (kao biljka); dudinja (plod duda);

dud; dud

dugajlija

dugonja

dugme

gumb

dugme, dugmad (zbirna imenica)

puce (lok), puceta (zbirna imenica)

dugodnevica, solsticijum

dugodnevnica, solsticij

đumbir

– (engl. ginger)

dupke (pun)

dupkom (pun)

durbin

dalekozor

đurđevak

đurđica

Đuro Gavrilović

Mato Gavrilović

dušek

madrac

duvači

puhači

duvan (etim. od duvati)

puhan (duhan); slično kao što su nastali prvotno "duhači" i "duhački/duhaći instrumenti", a kasnije, nakon 1991. "puhači" i "puhačka glazbala", tj. "puhala";

duvankesa

duhankesa

duvati

puhati

duvati, dunuti

duhati, duhnuti, puhati, puhnuti (termin "duvački orkestar" i termin "duvači" dolazi iz srpskog govornog jezika i u odsustvu zagrebačke alternative, biva nespretno preveden u "duhački orkestar" što se napušta oko 1990-te i prebacuje u "puhački orekestar" i "puhači")

duž (pron.)

dužina (geom.)

duži (comp. adj.)

dulji

dužica (deo oka)

šarenica

dužina: Dužina duži…

duljina: Duljina dužine

dužiti; Da ne dužim...

duljiti; Da ne duljim...

dužni metar

duljni metar

dvanaestopalačno crevo, dvanaesterac

dvanaesnik

dvogled

dogled

dvogubi, sugubi, dvostruki, dupli; trogubi, trostruki, tripli; četverogubi, četvorostruki, kvadripli; višegubi, višestruki, multipli…

dvostruki; trostruki; četverostruki; višestruki

dvoipomesečni

dvoipolmjesečni

dvorani

dvorjani

dvorište, avlija (tur.)

dvorište

dvoumiti se; dvoumljenje

zdvajati; (ali!) dvoumica

dvoumiti se; sumnjati; dvoumljenje

zdvajati; dvojiti; dvoumica

džak, vreća; kesa

vreća; vrećica

džemper

vesta

džezva, ibrik

lončić za kavu

džigerica, jetra (isto i džigerice, jetra pl. tantum)

jetra

ekser, ekserčić

čavao, čavlić

emotivan

osjećajan

Evropa, evropski, evropeizacija

Europa, europski, europeizacija

fajront

fajrunt

falsifikat

krivotvorina

falsifikovan, krivotvoren (naročito: krivotvorene novčanice, a falsifikovana dokumenta)

krivotvoren, falsificiran

farbano jaje, (bojeno jaje): Jaje farbano u lukovini…

bojano jaje: Jaje bojano u lučini…

farmerice, (džins, teksas)

traperice, (jeans, texas)

farmerke, farmerice

traperice

fasada

pročelje

fazan

gnjetao

februar

veljča (češki: unor)

feljton

podlistak

fijoka (mađ), ali zamrzivač sa fijokama = ladičar

ladica

fil

fila

filijala, ispostava, predstavništvo

podružnica

finansije; finansirati

financije; financirati

finansijer

financijer

firma

tvrtka

fizičko vaspitanje

tjelesna kultura (školski predmet)

flaša; (boca u slučaju "plinska boca" – koja je verovatno u Srbiju došla iz INA-e, hrvatskog petrohemijskog preduzeća)

boca

flašica, bočica

bočica

foka

tuljan

fondacija

fundacija

fontana, vodoskok

vodoskok

friz

duboko smrzavanje (?)

front

fronta

front, linija fronta

bojište, bojišnica

fudbal

nogomet, nogometna lopta

fugna

fuga

oficir

časnik (nakon 1991. oficir postaje časnik)

funkcioner

dužnosnik

furuna

krušna peć (vrsta)

gaće

gaćice (narodni govor - gaće, standard - gaćice)

ganuti, dirnuti

kosnuti se

garsonjera

garsonijera

gas, plin

plin

gasovito stanje

plinsko stanje

Gde ideš?
Nigde ne idem!

Kamo ideš?
Nikamo/Nikud ne idem!

genije

genij

geografija

zemljopis

geografija; geograf

zamljopis; zemljopisac

geografska karta, mapa

zemljovid

gest

gesta

gica, guda

pajcek (kaj.), gica

gimnastika, fiskultura; –

tjelovježba; fiskulturnik

glancati, polirati

laštiti

glasati za koga
(crnog. glasati koga "Ja sam Mila glasala!")

glasovati za koga

glasati; glasanje

glasovati; glasovanje

glavačke, naglavačke, stmoglavo

stmoglavce

gledati na nešto s visine

gledati na nešta s visoka

glista (kišna glista)

gujavica

glodari

glodavci

glupost, budalaština

bedastoća

gluvilo, gluvost

gluhoća

gluvonem

gluhonijem

gmizavac

gmaz

gol

gol, zgoditak

go, nag

gol

godišnjica

godišnjica

golicati, golicljiv

škakljati, škakiljati; škakljiv, škakiljav

gološija (vrsta kokoške)

golovratka (vrst kokoši)

golotinja

golota

golub, pl. golubovi

golub, pl. golubi

goluždrav

golušav

gorušica

žgaravica

gos'in (gospodin)

gospo'n (gospodin)

gospođica

gospodična, gospođica

Gospojina (velika i mala)

Gospa (velika i mala)

gostoprimljiv, gostoljubiv

gostoljubiv

gostoprimljivost, gostoljubivost

gostoljubivost

gostoprimstvo

gostoljublje

goveđa supa

govedska juha

govedina, goveđina (arh.)

govedina

govoriti, pričati, kazivati

zboriti, govoriti, pričati, kazivati

grabljivac, grabljivica, predator

grabežljivac

grabulja, pl. grabulje;

grablje, dem. grabljice

grad

tuča

gramziv, gramzivost

gramžljiv, gramžljivost

graničiti se: Srbija se graniči sa Mađarskom…

graničiti: Hrvatska graniči s Mađarskom…

grditi; izgrditi

špotati (grd, loš. češki: špatny); zašpotati

greška

pogreška

grip

gripa

griža savesti

grižnja savjesti

groznica

vrućica

grudi, grudni

prsa, prsni (postoji razlika imeđu muških "prsa" i ženskih "grudi")

grudva, grudvati se, zgrudvati se

gruda, grudati se, (?) zgrudati se

grupa

skupina

gumica (za brisanje)

brisalo

gundelj, hrušt, gundevalj

hrušt

gunj, kožun

kožuh

gurman

sladokusac

gustina

gustoća

gvožđara

železnarija

gvožđe, železo

željezo

haljinica; odežda (odeća), odora

haljetak; halje (arh.)

haos

kaos

hartija, papir: Hartije od vrednosti…

papir: Vrijednosni papiri…

hemija

kemija, lučba

hemikalija

kemikalija

hiljada

tisuća (od staroslovenskog tisonšta)

hir, kapric

mušica, hir

hirurg

kirurg

hladnjak, frižider

hladnjak

hladno

studeno

hladovina, hlad

hlad

hleb, kruh:

"Sirotuje sirota devojka:
kade ruča, ona ne večera;
kad sastavi ručak i večeru,
onda joj je rua nedostalo;"

kruh

hlor, hlorisana voda

klor, klorirana voda

hol, predsoblje

predvorje

holesterol

kolesterol

holin, holinergijski, acetilholin

kolin, kolinergični, acetilholin

homolog(i), homologa, homologo (pridev)

homologni, -na,-no

hor

zbor, kor

horizont

vidokrug, obzor, obzorje

horizont

obzor, obzorje, vidokrug

horska muzika

zborna glazba

hrana (od mila); njupa; papica

papica

hrišćanstvo

kršćanstvo

Hrist, Hristos (od grč. hristos = prorok, mesija)

Krist (od lat. Christus)

hrizantema, jesenka, mitronka, zimska ruža

krizantema

hvatati

loviti

i, izuzetno te: ...Slovenija, Bosna i Hercegovina i Makedonija.

te: ...Slovenija, Bosna i Hercegovina te Makedonija.

igra, ples

ples

igra, ples; igrati, plesati; igrač, plesač; igračica, plesačica

ples; plesati; plesač; plesačica

imenilac (mat.)

nazivnik

indeks (pojmova)

kazalo, pojmovnik

indeks stranih pojmova

kazalo stranih pojmova

indikativno; karakteristično

znakovito

indirektno, posredno

neizravno

inostranstvo (slavenosrp. strana = kraj, država; npr. kod Korčulanina Petra Kanavelovića)

inozemstvo

insekt

kukac

instruktor

podučavatelj

interesovanje:
Koja su Vaša interesovanja…
Slušam te sa interesovanjem…

zanimanje:
Koja su Vaša zanimanja…
Slušam te sa zanimanjem…

interesovanje; interes:
U tvom je interesu da fokusiraš svoja interesovanja…

interes
U tvom je interesu da fokusiraš svoje interese/zanimanja…

interesovati se za nešto:
Mušterije se interesuju za naš novi proizvod…
Interesujem se za tebe…

zanimati se za…
Mušterije se zanimaju za naš novi proizvod…
Zanimam se za tebe…

Isaija

Izaija

isečak, insert

ulomak

iseljenje

deložacija (nakon 1991.)

ishrana; prehrambeni proizvodi, prehrambena industrija

prehrana

iskopavanje

iskapanje

iskorišćavanje

izrabljivanje

iskorišćavati, iskorištavati

izrabljivati

iskrsnuti, vaskrsnuti (u perfektu):
Nešto je iskrslo… Hristos vaskrse…

iskrsnuti, vaskrsnuti (u perfektu):
Nešto je iskrsnulo… Isus uskrsnu…

ismevati

ismjehivati

isplaziti (se), ispleziti (se)

izbeljiti se, izbekeljiti se

ispoliran, izglancan

ulašten

ispolirati, izglancati

ulaštiti

ispovest

ispovijed

ispravka

ispravak

isprepleten; ispreplitani

isprepletan

istaći: On je istakao…

istaknuti: On je istaknuo…

istorija

povijest

istovremeno

istodobno

istrajati / istrajavati: Ova struja istrajava…

istrajati / istrajati: Ova struja istraje…

Italijani, italijanski

Talijani, talijanski

ivica, brid: Britka sablja… Bridak mač…

brid

ivica; ali: rubovi na autu, porubiti pantalone, odrubiti glavu; Išao je na rub sveta…

rub

ivičnjak

rubnik (nakon 1991.)

izaći, izići

izaći, izići

izbor

odabir

izdah

izdisaj

izdati (npr. pasoš, svedočanstvo, ličnu kartu)

ishoditi (npr. putovnicu, svedodžbu, osobnu iskaznicu);
uočite kako se forsirano razlikuju nazivi državnih dokumenata, što govori u prilog tezi da se ne radi o sukobu jezika, već država tj. crkava (sve dok je Vatikan želio jedinstvo "Srbohrvata" (današnji) zagrebačk
i nadbiskup imao je titulu – Episkop zagrebački koji je imao svoju Eparkiju sa parokijama!) npr. Episkop Maksimilijan Vrhovec

izdavač (knjiga); izdavačka kuća

nakladnik; nakladnička kuća

izdavanje (A →b), iznajmljivanje (b ←A)

iznajmljivanje

izdavaštvo, izdavačka delatnost

nakladništvo

izdrati se

izderati se

izdržavati koga (finansijski); uzdržavati se (od čegta) = ustezati se = ustručavati se

uzdržavati koga (financijski)

izduvni gasovi

ispušni plinovi

opravdanje, izgovor

izlika

izjasniti se; izjašnjavati se; odrediti se (prema nečemu)

očitovati se (prema nečemu): Kolikogod je Deklaracija o hrvatskome jeziku (1967.) pisana s oprezom, "standardnom jugoslavenskom realsocijalističkom frazeologijom”, kako se o njoj devedesetih godina očitovao Dalibor Brozović…,

izlišno, bespotrebno, nepotrebno

nepotrebno

između ostalog

među ostalim, među inim

iznad

ponad

izraz

izričaj

izuzeće: Tražim izuzeće sudije…

izuzimanje

izuzetak, iznimak

iznimka

izuzetan

izniman

izuzetno; izuzetak, iznimak

iznimno; iznimka

izvesni

stanoviti

izveštaj, izveštavati

izvješće, izvješćivati (od 1991)

izvestilac

izvješćivač

izviniti se, izvinjavati se; izvinovljavati se (vaditi se iz krivice); prema tome: najpravilnije je reći: "izvinite me" ili "izvini me".

"Srđ" god. III 1904., Dubrovnik: "Umoran od puta – izvinu se nostromima koji ga sve do vrata od avlije ispratiše"

ispričati se, ispričavati se;
August Šenoa, Pripovijesti VI, Zagreb 1933: ".. bijaše mi dakako teško izvinuti se profesoru"

jačina (struje)

jakost (struje)

jagnje; jagnjetina; jagnješce; jaganjci; jagnjiti; jagnjenje

janje; janjetina; janješce; janjci; janjiti; janjenje(?)

jagorčevina

jaglac

januar, koložeg

siječanj (češki: leden)

jasno, plastično, očigledno

zorno

jastuče, jastučence

jastučić

jastučić

jazavičar (rasa psa)

jazavčar

jedinica (u vojsci)

postrojba

jednačina

jednadžba

jednolično

jednoliko

jednosmerna struja, istosmerna struja

istosmerna struja

jeleni (stari grci), heleni

heleni

jelka

božićno drvce

jelo, obrok

objed

jemac

jamac

jemčiti, jemac

jamčiti, jamac

jemstvo

jamstvo

jeres

hereza

Jerevan

Aravan

Jermenija

Armenija

Jermenin

Armenci

Jerusalim

Jeruzalem

jesenji

jesenski

jevanđelje

evanđelje

jevreji, jevrejin

židovi, židov; hebrejci, hebrejac

jezgro, jedro; jedarce

jezgra; jezgrica

jezivo

jezovito

joni, anjoni, katjoni

ioni, anioni, kationi

jorgan

poplun (lok. kajk.)

jotovanje

jotacija

Jov

Job

 jova (vrsta drveta)

joha

jubilej

obljetnica

jubilej; godišnjica

obljetnica; godišnjica

juče

jučer

jučerašnji

jučašnji

Jugoslovenka, jugoslovenski

Jugoslavenka, jugoslavenski

juli

srpanj (češki: červenec)

jun

lipanj (češki: červen)

juriti za čim, jurcati za čim

loviti što

juvelir

draguljar

ka: Ići ka nekome… (u naglašenom označavanju kretanja tj. radnje) = prema Ići prema nekome…

prema Ići prema nekome… (u naglašenom označavanju kretanja tj. radnje)

ka: Prilazio je ka selu...

k, ka: Prilazio je k selu (Prilazio je ka gradu...)

ka: Teče ka gradu i ka selu…

k: Teče gradu i k selu…

kačamak, palenta

žganci

kačamak, palenta

žganci

kačiti

vješati

kačket

šiltkapa

kafa

kava

Kafana

Kavana

kafana, krčma

kavana, gostionica, krčma

kaiš, opasač

remen, pojas

kajmak, smetanka

skorup

kajsija

marelica

kakav, kakva, kakvo

kak(o)v, kak(o)va, kak(o)vo

kakiti (dečja defekacija od milošte)

kakati

kako dolikuje, kako treba, kako valja

kako spada

kalaj; kalajni

kositar; kositreni

kalauz

otpirač

kaldrma; kaldrmiti

taraca; taracati

kalem, namotaji (elektrotehnika)

zavojnica, uzvojnica

kalemiti, pelcovati

cijepiti; Voćke cijepimo nakon mrazova…

kaljati, blatiti

kaljati

kaljuga

kaljuža

kalkulacija, proračun

izračun

kameni: Kamene staze…

kameniti: Kamenite staze…

kamerna muzika, kamerni sastav

komorna glazba; komorni sastav

kamila

deva (tur.)

kanap, konopac

štrik

kanap, konopac: pomoću štapa i kanapa

špaga, konopac

kancelarija

ured

kandilo

kadionica

kandža

pandža

kap

kaplja

kapara

predujam

kapija

vratnice, vratnica

kapiten

kapetan

kapljati: Kaplje...

kapati: Kapa...

kapuljača

kukuljica

karakteristika

značajka

karantin

karantena

karfiol

cvjetača

karlica

zdjelica

karton

ljepenka

kasa (u prodavnici), blagajna

blagajna

kasarna

vojarna (od 1991)

kaseta, kasetofon

kazeta, kazetofon

kašičica

žličica

kašika

žlica

kasniti, docniti; zakasniti

kasniti; zakasniti

katanac

lokot

katastar

gruntovnica

kavaljer

kavalir

kavga (zapodenuti kavgu), tuča; kavgadžija

tučnjava (započeti tučnjavu)

kavurma, crevca

(?)

kazan, kotao

kotao

kazandžija; kazandžijska radnja

kotlovnik

kazati: To ti kažem...

veliti: To ti velim...

kći, kćer, kćerka, ćerka (kol.)

kći, kćerka, kćer,

kec, as

as

kecelja

kuta, pregača, fertun

kecelja

pregača (fertun), kuta

kečiga, kesega, jesetra

jesetra

keleraba; stočna repa

korabica; koraba

kelner, kelnerica

konobar, konobarica

kelner, konobar

konobar

kengur

klokan

kenjkati

(?)

kesa

vrećica

keva (žarg.)

stara (žarg.)

keziti se; iskeziti se; nakeziti se; keseriti se; iskeseriti se; nakeseriti se

kesiti se; iskesiti se; nakesiti se;

kićanka

nakit, ukras

kičica

kist

kičica, slikarska četkica

kist

kičma

kralježnica

kičmena moždina

kralježnična moždina, leđna moždina

kičmenjaci, hordate

kralježnjaci, kordati

kijati, kijanje; kijam, kijaš, kija…

kihati, kihanje; kišem, kišeš, kiše…

kijavica

kihavica

kijavica

hunjavica

kijavica

hripavac

kikirez, cverglan, cacorka, bantam
(Patuljaste kokoške poreklom su sa indonežanskog ostrva Jave odakle su ih uvezli engleski moreplovci prě 450 godina iz luke Bantam. Pored njih, uvoženi su i Japaski bantami, koji su najsitniji – mase oko 500 g).

cvergl

Kina

Kina, Kitaj

kinjiti, (kin = muka), mučiti

kiniti

Kipar

Cipar

kirija, najam, najamnina

najam, najamnina

kiseonik

kisik

kišni; Posle kišnog avgusta…

kišoviti; Nakon kišovitog kolovoza…

klanica

klaonica

klatno

njihalo

klavir

glasovir

klešta

kliješte

kliker

špekula, pikula

klima; podneblje (steklo šire značenje: klima i mentalitet naroda na datom prostoru)

podneblje

klimati, klimnuti glavom

kimati, kimnuti glavom

klizam

kližem

klizati se: prezent: ja se klizam, ti se klizaš...

klizati: ja se kližem, ti se kližeš...

ključao; Prelijemo ključalom vodom...

kipuć; Prelijemo vrijućom vodom...

ključaonica

ključanica

ključnjača, ključna kost

ključnica

klozet, toalet, WC

zahod, WC

klozetska šolja; WC šolja

zahodska školjka; WC školjka

koautor

suautor

kobajagi, tobože; tobožnji

tobože; tobožnji

kobasica koja ima mnogo belog luka

češnjovka

kod kuće

doma, kod kuće

kod: Ići kod nekoga…(u naglašenom označavanju cilja tj. objekta)
ka: Ići ka nekome… (u naglašenom označavanju kretanja tj. radnje) = prema Ići prema nekome…
Gde ideš?
(Kuda ideš?)

k, ići k nekome;
Kamo ideš?
(Kud ideš?
Gdje ideš?)

kofer

kufer

kofer, kovčeg, kovčežić

kovčeg

kokošinjac, kokošarnik, ćumez

kokošinjac

kokoška, kokoš

kokoš

kolekcija, kondenzat

nakupina

kolevka

zipka

koliba, brvnara, baraka, daščara, kućica

klijet

Koliko košta? Koliko stoji?

Koliko staje?

kolona

stupac

kolosek

tračnice

kolosek (Pruga uskog koloseka)

kolosjek

kolovoz

kolnik

kolumna; kolumnista

stubac; kolumnist

komandant

zapovjednik, (komandir do 1991)

komandant

komandir

kombajn, žetelica

vršalica

kometa

komet

kominjati (kukuruz),

komušati (kukuruz)

komisija

povjerenstvo, vijeće

komitet, komisija

povjereništvo, vijeće

komora

klijetka

kompozicija, kompozitor

skladba, skladatelj, skladbenik

komšija, sused

susjed

koncentracija

sredotočba

koncentrisati se, usredsrediti se

usredotočiti se

konkurs

natječaj

konsekvence

konzekvence

konsenz

kunsenzus (nakon 1991)

Konstantin Porfirogenit

Konstantin Porfirogenet

kontejner

spremnik

kontradikcija, protivrečnost, suprotnost

protimba

kontravezan

kontroverzan

kopredsedavajući

supredsjedatelj

kopredsednik, ko-predsedavajući

supredsjednik, supredsjedatelj

koral; koralna ostrva; pl. korali

koralj; koraljni otoci; pl. koralji

korišćenje, korištenje

rabiti, uporaba, korištenje

koristiti

rabiti, koristiti

koristiti šta

koristiti se čime

korov, trnje

drač, drača

korpa

košara

korpa
(1) za otpatke: Baci u korpu…
(2) u prodavnici: Uzmite korpu…
(3) u žargonu (korpa, pedala) = raskid veze
(4) kod automobila, deo kvačila (korpa i lamela)

koš (za otpatke); košara (u trgovini)
(1) za otpatke: Baci u koš…
(2) u košarci
(3) u prodavaonici: Uzmite košaru…

korpica

kotarica

koš (u košarci)

koš (u košarci)

košić

korpica

koštati: Koliko košta?

stajati: Koliko staje?

koštica, jatka, jedro

košpica

kotlarnica; kotlarničar

kotlovnica; kotlovničar

kotrljanje;

koturanje

kovčeg, kofer, kufer (arh); kovčežić, koferče, kuferče (arh)

kovčeg; kovčežić

koverat

kuverta, omotnica

koverat

kuverta

kovrdža, lokna; kovrdžav; rudlav

uvojak; ?;

kožun

kožuh

kožun, gunj

kožuh

kraj

svršetak, konac

krajiška kobasica

graničarska kobasica

krajnji, ivični

rubni

krasiti, ukrasiti

resiti, uresiti, krasiti, ukrasiti

kraški vrat

kračica (deo svinjskog vrata)

krasuljak

tratinčica

kratkovid

kratkovidan

kratkovidost, miopija

kratkovidnost

kreč

vapno

krečnjak

vapnenac

krem

krema

krempita

kremšnita

kretati se

gibati se

kriška

šnita, kriška

krišom, potajno

kriomice

kristal

ledac

Krit

Kreta

kriva (linija)

krivulja

krivica

krivnja

krivica: Osećaj krivice…

krivnja: Osjećaj krivnje…

krivolinijski

krivocrtni

krljušt

–, ljuspa

krofna, uštipak

krafna, krafn, uštipak

krompir

krumpir

krompir

krumpir

krst

kriz

krst, krstiti se, krštenje

križ; krstiti se, krštenje

krstarica

krstaš

krstaš, krstaški ratovi

križar, križarski ratovi

krstobolja

bol u križima

krtola

gomolj

krunisan

okrunjen

krunisanje, ?

krunidba, krunidbena (misa)

krvaviti, krvariti

krvariti

krvavljenje, krvarenje, krvoliptanje

krvarenje

kubni

kubični

kubni (metar)

kubični (metar)

kubni metar

prostorni metar (?)

kucati (na pisaćoj mašini ili tastaturi); ukucati: Ukucaj lozinku…

tipkati (na pisaćem stroju ili tipkovnici, slovištu); utipkati: Utipkaj

kucati na pisaćoj mašini

tipkati na pisaćem stroju

kuče

psić

kućepazitelj

domar (?)

kući: idem kući; ja sam kod kuće

doma; idem doma; ja sam doma

kučina, kudelja

kudjelja

kućni aparati

kućanski aparati (od kućanstvo)

kuglov, kuglof

nabujak

kuja, kučka

kuja

kujina, kuhinja

kuhinja

kukuruzovina

komušina

kupa, konus

stožac

kupatilo (1)

kupaonica, kupaona

kupatilo, banja

kupelj

kupe

odjel

kupka, kupatilo (2)

kupelj

kupola, kube

kupola

kupovina

kupnja

kurs, tečaj

tečaj

kuvar, kuvarica

kuhar, kuharica

kuvati

kuhati

kvadrat

četvorina

kvadratni

četvorni

kvadratni metar

četvorni metar

kvalitet

kvaliteta

kvalitet

kakvoća, kvaliteta

kvalitetan

kvalitetan

kvantitet

kolikoća, kvantiteta

kvasac

germa, kvasac

kvasiti

močiti

kvocijent, rezultat deljenja (razlomak C.M.)

 

labudovo jezero

labuđe jezero

Laku noć. (vam želim)

Laka (vam) noć. (neka vam je).

lala, tulipan

tulipan

lampa, svetiljka

svjetiljka

lanci, verige

lanci

lane

lani

lapeti; izlapeti; izvetriti; izlapeo

hlapiti; ishlapeti; ishapio

larva

ličinka

lasta, lastavica

lastavica

lastiš

lastika, gumi-lastika

lavabo, umivaonik

umivaonik

lažljivac

lažac, himbenik

lažno prikazivati; varati; umišljati, uobražavati, varati se;

hiniti; hiniti, hinim, (lat. decipere, fallere; fingere, simulare;)
hina - prijevara, laž; ime Hrvatske novinske agencije;
Iz Marulićevog rječnika:
hina
- laž, varka, prijevara
hinac - himbenik, lažljivac, varalica
hiniti - lagati, varati (se), lažno prikazivati; hiniti kim - varati koga; hiniti sobom - varati se
hiniti se - varati se, biti prevaren

lažov, lažovčina

lažac

lednik; ledničko jezero

ledenjak; ledenjačko jezero

legitimisati se

iskazati se

legura

slitina

leja, gredica

lijeha, gredica

leja, gredica

lijeha, gredica

lekar

liječnik

lekarski

liječnički

lektor

jezikoispravitelj (od 1991.)

lenj; lenjost; lenština, lenčuga

lijen; lijenost; lijenčina

lenjir

ravnalo

lepak

ljepilo (češ. lepidlo)

lepotica

krasotica

lepotica

krasotica

lešnik

lješnjak

lešnik

lješnjak

lešnikovo drvo, leska

lijeska

letelica

lijetalo (češ. letadlo)

levoruk; levak se ređe upotrebljava zbog sinonimije sa levkom = točirom

ljevak; lijevak = ljevoruk

ležeći

na ležëćki (kajk.), ležëćke (kajk.), ležeći

Liban

Libanon

licitacija, aukcija; aukcijska kuća

dražba; dražbovaonica

ličiti, nalikovati: Na koga liči? Na koga nalikuje?

nalikovati, sličiti: Komu sliči?

ličiti: Liči na nekoga..

sličiti: Sličan je nekomu...

lično

osobno

ličnost; osobnost=specifičnost, posebnost

osobnost (nakon 1991.)

lift

dizalo

likovno vaspitanje

likovna kultura (školski predmet)

linija, crta

crtica

linije sile

silnice

litar, litra

litra

Litvanija

Litva

lizalica, lilihip

lizaljka

ljubak

dražestan

ljubavni; ljuveni – vidi se novogrčka transkripcija, karakteristična za pravoslavlje (Vizantija, Vavilon, Vitlejem, Avram itd, itd.)

ljuveni, ljubavni

ljubavnica, metresa, švalerka

naložnica, ljubeznica, ljubavnica

ljubazan, ljubazno

ljubezan, ljubezno

ljubazno, ljubaznost

ljubezno, ljubeznost

ljubičica

ljubica

ljuljaška

ljuljačka

ljuljaška; ljuljati

njihaljka; njihati

ljutit

srdit, ljutit

ljutiti se

srditi se

ljutiti, razljutiti; srditi, rasrditi

srditi, rasrditi

ljutnja; srdžba; bes

ljutnja, srdžba, bijes

lobanja

lubanja

lokna, kovrdža

uvojak

lokvanj

lopoč

lopta (geom.): Zemlja je lopta...

kugla (geom.): Zemlja je kugla...

lopuža

lupež

los (jelen lopatar)

sob

loz, srećka

srećka

ludak

luđak

ludak; ludača, ludakinja

luđak, luđakinja

lukovina

lučina

lupa

povećalo, lupa

magacin, skladište; magacioner, skladištar; magacionirati, skladištiti; magacioniranje, skladištenje

skladište; skladištar; skladištiti; skladištenje

mahinalno; mahinacija

makinalno; makinacija

maj

svibanj (češki: květen)

majonez

majoneza

makaze

škare, nožice (lok.)

mali, malen, droban (Drobni pijesk - mesto u Crnoj Gori)

maleni, mali, droban,

malje, maljavost, maljav

dlake po tijelu, dlakavost, dlakav

maločas

netom

malokrvnost, anemija; malokrvan, anemičan

slabokrvnost, anemija; slabokrvan, anemičan

malter

žbuka, mort

malterisati, malterisanje

žbukati, žbukanje

manastir

samostan

manir: U maniru…

manira: U maniri…

mantil

mantl (?)

mapa, geografska karta

zemljovid

marama

rubac, marama

maramica

rupčić

marš

koračnica

marširati

stupati

mart

ožujak (češki: březen)

mašina

stroj

mašinka

strojnica

mašinovođa

strojovođa

mašinstvo

strojarstvo

mastiljav

tintani

mastilo, crnilo

tinta (ger.)

mastionica

tintarnica

materica, materični

maternica, maternični

maternji jezik

materinski jezik

matine

matineja

međusobno

uzajamno

međusprat

međukat

mekika

memla

mema

menza

blagovaonica, blagovalište

merač pritiska, barometar, manometar

tlakomjer

merdevine

ljestve, "lo(j/i)tra"

meridijan, podnevak

meridijan, podnevnik

mermer, mramor

mramor

mesar, kasapin

mesar

mesara, kasapnica

mesnica, mesarnica

mesožder

mesojed

mestimično

mjestim(i)ce

mestimično, ponegde

mjestimice

metal

kovina

metamorfoza

pretvorba

Metod slučajnog izbora

Metoda slučajnog odabira

metresa, kurtizana, švalerka

ljubeznica

mikrotalasna rerna

mikrovalna pećnica

skorup, pavlaka, vrhnje, mileram

vrhnje

milion

milijun

milioner

milijunaš

milioner

milijunaš

minđuša

naušnica, rinčica (od nem. ring)

ministarka

ministrica (nakon 1991)

miris

vonj, miris

mirisa, čulo mirisa;

njuha: osjet njuha

mirisan, mirišljav

mirisan, mirisav

mirisati, vonjati (životinjski miris, zadah); njušiti

vonjati, njušiti

mirisati na (nešto): Napolju miriše na sneg

mirisati po (nečemu): Vani miriše po snijegu…

mirišljav

mirisav

mirođija

kopar, mirodija

misterija

misterij

mistrija

zidarska žlica

mlaćenica, maslac, buter, puter

maslac

mlada, nevesta

nevjesta

mladež (kožni tumor), beleg

madež

mladić

mladac (pl. mladci) (nakon 1991)

mladoženja; mlada, nevesta;

ženik; nevjesta

mobilni telefon

mobitel (od 1996)

moča, saft

sok od pečenja

moča, prženica

modrica; etimologija – zapadni dijalekti: modar; istočnodijalekatski analog bio bi "plavica"

masnica; etimologija – istočni dijalekti: mastilo (modre boje) = tinta; zapadnodijalekatski analog bio bi "tintanica"

moguće, mogućno

moguće

mogućno, moguće

moguće

mokraćna bešika

mokraćna vrećica

mokrovod, mokraćovod

mokraćovod

molekul

molekula

moler

soboslikar, ličilac (ličitelj?)

momak, dečko:
momci:
Devojke i momci…
GEN. sg. Nema momaka…
NOM. pl. Naši momci…
Napomena: imenica dečko nema množinu:
sg: dečko, dečka, dečku, dečka, dečko, dečkom, dečku;
pl: menja se kao imenica momak (eventualno dečak)

dečki:
Cure i dečki…
GEN. sg. Nema dečki…
NOM. pl. Naši dečki…
sg: dečko, dečka, dečku, dečka, dečko, dečku, dečkom
pl: dečki, dečki, dečkima, dečke, dečki, dečkima, dečkima

momčad, tim

momčad

monahinja; monah

časna sestra; fratar; redovnik, redovnica

moral

ćudoređe

moreplovac, pomorac

pomorac

moreuz; zemljouz

tjesnac; prevlaka

morska sasa

vlasulja (biol.)

morski jež

ježinac

mrežnjača (oftalm.)

mrežnica (oftalm.)

mrlja, fleka

packa

mrmot

svizac

mrtvački sanduk

lijes

mrtvak

mrtvac

mrzi me da…

ne će mi se…

municija

streljivo (1992); strjeljivo (2003)

muva

muha

muzičar

glazbenik

muzički instrument

glazbalo

muzičko vaspitanje (školski predmet)

glazbeni odgoj; glazbena kultura (školski predmet)

muzika, svirka

glazba

na kraju

na poslijetku, na koncu, na kraju

na primer

primjerice

nadgledanje, supervizija, kontrola

nadzor

nadmen

nadut

nadoknada

naknada

nadoknaditi

naknaditi

nadražaj, stimulus

podražaj

nadstrešnica, krov

streha (češ. střecha)

naelektrisanje,naboj, šarža Q (C)

naboj Q (C)

nag, go

gol

naglašavati - naglašavam

naglašivati - naglašujem

nagluv

nagluh

nagovestiti, nagoveštaj

navijestiti, navještaj

naizmenična struja

izmjenična struja

naizmenično

naizmjence

najbolje

ponajbolje

najpre

ponajprije

najverovatnije

najvjerojatnije

najviše

najvećma

najviše

ponajviše

nalazač: Poštenom nalazaču sledi nagrada…

nalaznik: Traži se pošteni nalaznik… (nakon 1991.)

namerno

hotimice, hotimično

nameštaj, pokućstvo

pokućstvo

nanositi; nanošenje

nanašati; nanašanje

naoblačenje

naoblaka

naočari

naočale

napad

napadaj (nakon 1991.)

napad (u sportu)

navala, Srednji navalni igrač…

Napolje! Van!

Van!

napolje, napolju, van, vani, izvan, izvana

van, vanjski, vani, izvan, izvana

napolju, spolja, izvan, izvana:
Izvan svake sumnje…

izvana

napolju, vani

vani

napon

napetost

naprasan

naprasit

napraviti

učiniti, u smislu sagraditi (napraviti konstruktivno)

naprotiv; (čak) štaviše; tim bolje

dapače, pače

naramak

pinklec (lok.)

narandžast

narančast

naravoučenije, pouka, nauk

pouka

naredni, idući

idući

naročito

osobito

naročito, posebno

osobito

naročito, posebno; uglavnom

poglavito

naročito, specijalno, posebno

napose, osobito

posebno, specijalno, naročito

napose

narodan

pučki

naselje; nastaba

nastamba; nastambeni

naslediti

nasljedovati (nakon 1991.)

naslonjač

naslon

nastanjivati

nastavati

nasumično

nasum(i)ce

nasumično

nasumce, nasumice

nasuti: Naspi punu čašu...; naliti

naliti: Nalij punu čašu...

nasuti: Naspi vina devojčice...; natočiti

natočiti: Natoči vina curice...

naučnik

učenjak, znanstvenik

naučnik; nauka

znanstvenik, učenjak; znanost

nauka, naučnik

znanost, znanstvenik

navoj, loza, kalem

navoj

nazad, natrag; unatraške (kretati se)

natrag, nazad; unatraške (gibati se)

nazeb, kijavica, prehlada; nazebao, prehlađen

prehlada; prehlađen

Ne brini!

Budi bez brige!

ne seri!

nemoj srat!

nečitak

nečitljiv

necivilizovan, nepristojan

neuljudan

nedelja, sedmica

tjedan (češ. tyden)

negacija

nijekanje

negde

nekud, nekamo (u označavanju kretanja)

negde

negdje

negirati, odricati

nijekati

negodovati

– (neslagati se, buniti se)

nehaj, nehat; nehajno

nehat; nehotično

neizbežan

neizbježiv

neizbežan

neizbježiv

neizbežno

neizbježivo

nekada

negda (kajk. negdar)

nekada

nekoć

nekuvan

nekuhan

nemoguć, nemogućan

nemoguć

nenamerno, slučajno, nehotično, nevoljno

nehotice, nehotično

neorganski

anorganski

neposredno uz

tik do

nepoznata vrednost (u matematici)

nepoznanica

nepredvidiv, nepredvidljiv

nepredvidljiv

neprestano

neprestance

neprevaziđen

nenadmašan

neprijatan

neprijazan

neprimereno, neprikladno

neprikladno

nepristrastan

nepristran

neprocenljiv, neprocenjiv

neprocjenjiv

nerazdvojan, nerazdvojno

nerazdvojiv, nerazdvojivo

nerv, živac

živac

nervirati se, sekirati se, uzbuđivati se

uzrujavati se, živcirati se; uzrujati se

nervne ćelije; živčan = nervozan

živčane stanice

nervni sistem

živčani sustav

nesanica

besanica

nespretan, trapav

nespretan, spetljan, plentrav

nesrazmera; nesrazmerno; neproporcionalno

nerazmjer; nerazmjerno; neproporcionalno

nešto

nešta (kol., lok.)

nešto

nešta, što je

nešto: Nešto bih ti dao...
To će ići nešto lakše...

nešta: Nešta bih ti dao...
To će ići nešta lakše...

nesumnjivo, nedvosmisleno

nedvojbeno

nesvarljiv

neprobavljiv

neumoran, nezamorljiv

neutrudiv

neuslovno

neuvjetno

neutaživ

neutoljiv

nevaljao, rđav; nevaljalac

zločest, zločestoća

nevaspitan

neodgojen

nevoljno

nevoljko

nezahvalan, neblagodaran

nezahvalan

nezasitost

nezasitljivost

nezavisno, nezavisnost

neovisno, neovisnost

nipodaštavati, nipodaštavanje

ništiti, ništenje

nišan

mušica

nišaniti

ciljati

ništa, išta, ma šta, bilo šta

ništa, išta, ma što, bilo što

ništavan

ništetan

nivo

razina

nizija: Panonska nizija...

nizina: Panonska nizina...

njen, njenog, njenom(e)

njezin, njezina (njezinog), njezinomu
(ovaj oblik je srpski arhaizam i skoro se potpuno izgubio iz modernog srbijanskog srpskog standarda)

njuh, njušiti, njuškati

njuh, njušiti, njuškati

njuška

gubica

nogostup, trotoar

pločnik

noša

nona

nota po dužini : polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina

nota po dužini : polovinka, četvrtinka, osminka, šesnaestinka

notni sistem

crtovlje

novac (sg. tantum): Predaj sav novac...

novci: Predaj sve novce...

novčana kazna; novčano kazniti

globa, globiti, oglobiti

novčanik

novčarka, lisnica

novčanik

lisnica, novčarka

novčanik

novčarka

novembar

studeni (češki: listopad)

nozdrva

nosnica

nula

ništica

nužda, žurba, neminovnost

preša

nužnik

zahod

o kome

o komu

O kome, o čemu? -- O njemu, o tome.

O komu, o čemu? -- O njemu, o tomu.

o tome

o tomu

obaveštenje, obaveštavati

obavijest, obaviješćivati

obaveza, ali obveznik

obveza

obaveza; obavezan; ali vojni obveznik

obveza (od 1990), obvezatan

obavezno

obvezatno (nakon 1991.), obvezno

obazirati se

obzirati se

obdanište, vrtić

vrtić

obećavati, obećavam

obećavati, obećajem (kao dodavati, dodajem)

obedovati; obedovanje

blagovati; blagovanje

obezbediti (učiniti neopasnim, neštetnim, bezbednim); obezbediti se – staviti se van opasnosti

osigurati

obim; raspon: Raspon glasa…

opseg: Opseg glasa…

objasniti, obrazložiti

obrazložiti, objasniti

objava

obznana

oblakoder, (soliter,) neboder

neboder

obor

tor

obožavati, obožavam

oboživati, obožujem

obratnik

obratnica (geog.)

obrazovan; obrazovanje

naobražen; naobrazba

obrazovanje

naobrazba

obresti se, naći se, zateći se

naći se, zateći se

obrnuto

obratno

obrtaj

okretaj

obrukati se, izblamirati se, osramotiti se

osramotiti se

obući, odenuti

odjenuti

obuhvatati

obuhvaćati

očigledan

zoran

očigledan, flagrantan

očit

očitovati se; ...u čemu se očituje...

ogledati se; ...u čemu se ogleda...

očni kapci, veđe

vjeđe

od mila; od milošte

od milja

od vajkada, oduvek

oduvijek

odbrana

obrana

odbrana, odbraniti

obrana, obraniti

odeljenje

odjel

odeljenje (1. na klinici, u školi, u drugim različitim institucijama; 2. prostorija u kući)

odjel

odgađanje; odgođenje

odgoda

odgovarajuć, jednak, isti

sukladan

odlika

značajka

odmotavati

odmatati

odnos (relacija)

omjer

odojče, čedo; odojčad

dojenče, dojenčad; (odojak, odojci = prase, prasići)

odolevati, odupirati se

opirati se

odomaćen

udomaćen

odomaćiti se; odomaćen

udomaćiti se; udomaćen

odozdo, odozdole

odozdol(a)

odozgo, odozgore

odozgor(a)

odrečan

niječan

odrečan (odrečne rečenice); negacijski

niječan (niječne rečenice)

odštampati

otisnuti

odsustvo

dopust

odsutstvo (neprisustvo); odsutan

izočnost; izočan (nakon 1991)

odžačar, dimničar

dimnjačar

odžak, dimnjak, dimnik

dimnjak

ofanziva

ofenziva

oficir

časnik

ofsajd (u fudbalu); (zaleđe, pozadina – u vojnoj terminologiji iza linije fronta)

zeleđe (u nogometu)

ogledalo

zrcalo (češ. zrcadlo)

ogledalski: Ogledalska slika…

zrcalno: Zrcalna slika…

ogledati; isticati se; reflektovati

zrcaliti

oglušenje

ogluha

ogluveti

ogluhnuti

ognjilo

kresivo

oivičenje, obod

obod

okačiti

ovjesiti

okean

ocean

oklagija

valjak za tijesto

okolina

okolica

okolina

okoliš

okovratnik

ovratnik

okrepljenje, okrepa

okrepa

okruniti (kukuruz)

(?) kukuruz

okruženje

okružje

okruženje

okružje

oktobar

listopad (češki: říjen)

okusiti; Supu nije ni okusio...

kušati; Juhu nije ni kušao...

omča, petlja

uzao

omladina, mladež ,

mladež

omogućava (3. l. prezenta)

omogućuje

omogućavaju

omogućuju

opekotina

opeklina

opit, ogled, eksperiment, proba

pokus

opklada

oklada

opkladiti se

okladiti se

opozicija, opozicioni (opozicijski)

oporba, oporbeni

opozicionar

oporbenjak

opravdanje

isprika; ispričnica

opravdanje

ispričnica

oproban; proveren

prokušan

oprobani

prokušani

opseg

obuhvat

opšti; opština; opštiti; opštenje

opći; općina; općiti; općenje

orden

odličje

orden, odlikovanje

odličje

oreol

aureola, svetokrug, zlatokrug

organizacija, ustrojstvo

ustrojstvo

originalan

izvoran

orman, ormar; (dem.) ormančić, ormarić

ormar; (dem.) ormarić

osa, osovina

os, osovina

osa, zolja

osa

osećaj (senzacija)

osjet

osećanje (emocija), čuvstvo

osjećaj

osećati

ćutiti

osion, osioni

osoran, osorni

oskrnavljen

oskvrnjen

osnivanje

osnutak (nakon 1991.)

osnivanje, zasnivanje

osnutak

osnova, ali: Na osnovu čega to tvrdite?

osnov

osobina, svojstvo, karakteristika

svojstvo, značajka

osporavati, predbacivati

spočitavati (češ. računati)

osporiti

opovrgnuti

ostalo

ino

ostaviti utisak; dopasti, svideti; svideti se kome: To mi se svidelo...;

dojmiti se koga; To me se dojmilo...

ostrvce

otočić

ostrvo, ostrvce

otok, otočić

ostrvski

otočki

ostvarenje

ostvaraj (nakon 1991): Izvješće o uradcima i inim ostvarajima…

osujetiti, raskrinkati

raskrinkati

osumnjičeni

osumnjičenik

osvestiti se

doći k svijeti

otadžbina, domovina

domovina

otići, imp. otidi

otići, imp. (ijek.) otiđi, govorno češće: odi

otkud

od kuda

otok

oteklina

otok, edem

oteklina

otopliti; otopljenje

zatopliti; zatopljenje

otpadati u ljuskama, ljuštiti se (nije adkv.)

ljuspati se

otpozadi

straga, odostraga (lok.)

otvaranje (svečano otvaranje)

otvorenje (svečano otvorenje)

ovamo

simo, ovamo

ovlašćenje, ovlaštenje

ovlast (nakon 1991, do tada ovlaštenje)

označavati

označivati

označavati - označavam

označivati - označavati

označavati, označava

označivati, označuje

pacov, pacovski

štakor, štakorski

pada kiša

kiši, pada kiša

pada sneg

sniježi, pada snijeg

padati kiša

kišiti

padati sneg; Pada sneg

sniježiti

padavine

padaline, oborine

paganstvo

poganstvo

pakovanje

pakiranje (nakon 1991); Molim dva pakiranja cigareta…

pakovati, spakovati

pakirati; spakirati; zamatati

pak-papir, papir za pakovanje

zamotni papir

palata

palača

pametan, vispren, maštovit, idejan; idejnost;

domišljat; domišljatost; domisliti se; domisao

pantalone (franc.), čakšire, hlače

hlače

panter

pantera

pantljičara

trakavica

paor

kmet

papagaj

papiga

Papiga, papagaj

Papagaj

papirni, papirnati

papirnati

para: Pun si para... Šta ćeš sa tim parama? Pare ili život!

novac; Pun si novca. Što ćeš s tim novcem?

paradajz (od nem. paradaisaepfel); crveni patlidžan (arh.)

rajčica

parajlija

bogatun

paramparčad; krhotine

sitni komadići, krhotine

parče, (dem.) parčence, komadić

komadić

parčence - pl. parčići (oblici "parčenca" i "parčić" se ne upotrebljavaju), komadić

komadić pl. komadići

parizer, pariska- kobasica

pariška kobasica

park

perivoj

pašenog

šogor

pasoš

putovnica

pastrmka

pastrva

pastuv

pastuh

pasulj, grah (grah upotrebljava još Vuk St. Karadžić, kao i mrkva)

grah

pasus, paragraf

odjeljak, odlomak, odsječak, stavak

patike

športske šlape, sportske šlape, tenisice

patrola

ophodnja (nakan 1991.)

pavlaka; slatka pavlaka; mileram

kiselo vrhnje; slatko vrhnje; vrhnje

pažnja

pozor, pozornost

pazuh, miška

pazuho

pčelinje društvo; košnica

pčelac

pečat, žig

štambilj, žig

pećina

spilja, špilja

pečurka, gljiva

gljiva (pečurka = šampinjon)

pedikir

pediker

pegla, peglati, ispeglati

glačalo, glačati, poglačati (?)

pehar, kup

pokal

pejdžer

prijamnik (od 1992)

pejzaž

krajolik, krajobraz, pejsaž

peljevina; palež (takođe šara na psima u deskripciji)

palež

penjati se: Mi smo se peli

penjati se: Mi smo se penjali (?)

penzija

mirovina

penzijski (ranije penzioni)

mirovinski

penzioner

umirovljenik

pepeljara

pepeonik

peraje, n.: Grgeč ima oštro gornje peraje…

paraja, f.: Grgeč ima oštru gornju peraju…

perdaška, hobla

hobla

pereca (vrsta peciva)

perec

perika

vlasulja

Perikle

Periklo

period, razdoblje

razdoblje

perionica

praonica

perpendikularan, normalan; normala

okomit; okomica

peršun

peršin

pertle

vezice

pertle; šnirati

žniravci; žnirati

perut

 

peške, pešice (kol. pešaka)

pješice, (kol. pjehe)

peškir, ručnik

ručnik

pesma slavuja, poj slavuja

biglisanje

pesnica: I čvrsto mi stiskamo pesnicu…;
šaka (dlan nije neophodno stisnut)

pest: Čvrsto mi stišćemo pest… (češ. pěst)

petao

pijevac, kokot

petao, pevac

kokot, pijevac, pijetao, kokot

petljati se

pačati se: Ne libim se ufat se i pačat u tlapnje i himbe.

petoro

petero

petougao, šestougao, osmougao

peterokut, šesterokut, osmerokut

pihtija, pepeljara

hladetina

pijac, pijaca (ital piaza), tržnica

plac (kol.), tržnica

piksla

pepeljara

piljar, bakalin

trgovac na malo

piljarnica

prodavaonica voća i povrća

piljarnica, piljara, bakalnica = minimarket

dućan povrća i voća

pipak (pl. pipci)

pipac (pl. pipci)

pirinač; rižoto

riža; rižoto

pisoar

pišaonik

pižama, pidžama

pidžama

plac, ranč

grunt

plafon

strop

plakati

plakati se, plakati

planeta

planet

plantaža

nasad

plata

plaća

plata

plaća

plav

modar

plava boja

modra boja

pleziti se

beljiti se, bekeljiti se

pleziti se, plaziti se

beljiti se (lok.)

pljosnat

plosnat

pljuvačka

slina

po čuvenju (znati nekoga)

 

po principu

na načelu

po svaku cenu

pod svaku cijenu: Htio je pod svaku cijenu…

pobuđaveti

popljesniviti

počastvovati, biti počastvovan

počastiti; biti počašćen

pocepati, iscepati

poderati

pocepati; pocepan

poderati, podrapati; poderan, podrapan

počinjati, počinje

počinjati, počinje, počimati (lok.), počima (lok.)

podesan, adekvatan

podoban (?)

podgrevati, ijek. podgrijavati i podgrijevati

podgrijavati

podpresednik

dopredsjednik

podraniti, uraniti

uraniti

podražavati, imitirati, oponašati

imitirati, oponašati

podrška

potpora

podržati; podržavati

poduprijeti; podupirati

podsticaj

poticaj

podsticaj; pobuda

pobuda

podstrek; podstrekač; podstrekivati

poticaj; poticatelj; poticati

podstrek, podstrekivati

poticaj, poticati

podstrekivač

poticatelj

poduhvat

pothvat

podvući

podcrtati

poenta

poanta

pogan, izmet

izmet

pogled (na svet)

svjetonazor

pogotovo

pogotovu

pojednostaviti, uprostiti

pojednostavniti

poklon

dar

pokopavati

pokapati

pokrasti; pokraden

okrasti; okraden

pokvasiti

smočiti, skvasiti

pol; genitalija

spol; spolovilo

polako: Vozi polako…

polagano: Vozi polagano…

polarnik

polarnica (geog.)

polen, cvětni prah

pelud

policajac

redarstvenik

polisa (osiguranja)

polica (osiguranja)

poljoprivreda

poljodjelstvo (nakon 1991.)

poljubac, celov; ljubiti, celivati

cjelov, poljubac

polomiti, slomiti, potrgati

potrgati, strgati, slomiti

polovina

polovica

polugođe

polugodište

polugođe, polugodište

polugodište

poluostrvo

poluotok

poluprečnik

polumjer

polutka

polovica

pomen

spomen

pomenuti, pominjati, spomenuti, spominjati

spomenuti, spominjati

pomoću

s pomoću

pomorandža

naranča

pompezan

pompozan

ponaosob

poimence

ponavljanje

opetovanje

ponjava, prostirka

prostirka

ponosan

ponosit

ponovo

ponovno

ponovo

iznova

popločiti

popločati

popravka, opravka

popravak

poprilično, podosta, priličan broj, značajan broj

podosta

poprsje, bista

poprsje

porasti: Jedva čekam da porastem…

narasti: Jedva čekam da narastem…

porcelan

porculan

poređati; poređani

poredati; poredani

poređenje

poredba

poređenje

usporedba

porediti; u poređenju sa

uspoređivati; u usporedbi s

poreklo

podrijetlo

poreski

porezni

poreski

porezni

porez, poreza (arh.)

porez

porobljavanje

porobljivanje

porodica, familija; "Serbian nationalists consider the word obitelj ('family') to be a distinctive Croatism, even though the word is part of daily prayers of Orthodox monks in the Hilandar monastery, and is neither Serbian nor Croatian in origin."

obitelj

porodilište

rodilište

portparol, glasnogovornik (cro.)

glasnogovornik

Portugalija

Portugal

porudžbina

narudžba

posebno, naročito

posebice

poseta

posjet

pošiljalac

pošiljač

poslastica

slastica: Cure mi sline pri pomisli na sve te slastice…

poslastičarnica

slastičarnica

poslat (gpp. od poslati) (poslat i dat; da ne bi bilo poslan i dan – sinonimi sa soljeno i obdanica)

poslan (gpp. od poslati)

poslednji

zadnji

poslenik, delatnik

djelatnik

poslužavnik; tacna

pladanj; taca

posluživati koga, služiti koga

dvoriti koga

posmatrati; posmatrač

promatrati; promatrač

poštar; golub pismonoša

pismonoša

postavka, postava: Stalna muzejska postavka…

postav: stalni muzejski postav

postaviti sto

 

pošteda; poštedni

 

postepeno

postupno

poštovalac

štovatelj

poštovanje

štovanje

poštovati

poštivati

poštovati, poštovanje; ceniti; štovanje (arh)

štovati, štovanje; cijeniti; poštivati

potajno, tajno

potajice

potaknuti, navesti, izazvati: To me potaklo...

ponukati: To me ponukalo...

poternica

tjeralica

poticanje

nukanje

potisak (negativan pritisak)

potlak

potkovica

potkova

potonji, gorespomenuti, navedeni

gorespomenuti, navedeni

potpredsednik

dopredsjednik, dopredsjedatelj

potpuno

potpuno, potpunoma (lok.)

potpuno, posve

posvema, posve

potpuno, u potpunosti, skroz

posve

potrebno

potrebito (nakon 1991.)

potvrdan (potvrdne rečenice)

jesan (jesne rečenice)

povišavamo

povisujemo

povlađivati (neosnovano davati za pravo i odobravati postupke), patronizovati

 

povlašćen

povlašten

povlašćen, povlašten, privilegovan

povlašten, privilegiran

povlastica (mesečna, za gradski prevoz)

pokaz (mjesečni, za gradski prevoz)

povodom

u povodu

povraćaj

povrat

povraćati

bljuvati

povreda, povrediti, povređen

ozljeda, ozlijediti, ozlijeđen

površ

ploha

površ (deo ravni omeđen pravim)

površina (dio ravnine omeđen pravcima)

površina

ploština

pozadi

straga

pozadi:

odostraga, odotraga

pozadina; ofsajd (off side)

zaleđe

pozajmiti, zajmiti

posuditi

pozamašan

posvemašan

poznanik, znanac

znanac

pozni, kasni: (pozne godine; pozna jesen)

kasni

pozorište

kazalište

pozornica, bina

pozornica

požrtvovani

požrtvovni

požrtvovanje

požrtvovnost

prase, prasići

odojak, odojci

prasići

praščići

pratiti koga; slediti se nešto ređe upotrebljava zbog sinonimije sa glagolom slediti = zalediti

slijediti koga

prava (linija)

pravac

pravac ("dvosmerni vektor")

pravac, smjer

pravda, pravica; pravičnost

pravica (kajk.): Ni med cvetjem nij pravic…

pravedan; pravednost

pravičan; pravičnost

pravo: ići (voziti) pravo: Na raskrsnici idite pravo…

ravno: ići (voziti) ravno: Na raskrižju idite ravno.

pravolinijski

pravocrtno (predlažem: ravnocrtno)

pravosnažnost, pravosnažno

pravomoć, pravomoćno

pravougaon

pravokutan, četvrtast

pravougaon

četvrtast

pravougaon, pravougaonik

pravokutan, pravokutnik (predlažem: ravnokutnik; ravnokutni trokut)

pravougli trougao

pravokutan trokut

praziluk

luk porjak, poriluk

praznik

blagdan

pre/prije: Pre 3 dana... Pre 500 godina

pred: Pred 3 dana... Pred 500 godina...

prebacivati; prebaciti

predbacivati; predbaciti

prebivalište, boravak

boravište: Promjena mjesta boravišta

prečnik

promjer

prećutan

prešutan

uglaviti, zaglaviti

uprešiti, zaprešiti

prećutati, prećutkivati

prešutjeti, prešućivati

prećutno, ćutke

prešutno, šutke

predanje: Prema predanju…; predaja –pristanak na lišavanje slobode; predavanje – nastava, lektura

predaja: Prema predaji…

pređašnji (noviji oblik), prejašnji (zastarina, rětka u spisima sa današnjih ekavskih teritorija nakon 13. stolěća)

prijašnji

predati - predat; raditi predano

predati - predan

predeo

krajobraz

predizborna tišina

predizborna šutnja

predratni

prijeratni (nakon 1991.)

predsednik

predsjedatelj (nakon 1991.)

predskazanje

pretkazanje

predskazati

pretkazati

predsoblje

predvorje

predstava

igrokaz

predstava (imati predstavu o čemu)

predodžba (imati predodžbu o čemu)

predstava, razjasniti

predodžba, predočiti

preduslov

preduvjet

preduzeće

poduzeće

preduzeti, preduzetnik

poduzeti, poduzetnik

preduzimač

poduzimač

preduzimljivost, preduzimljiv

poduzimljivost, poduzimljiv

prefinjeno

profinjeno

pregledati, pogledati, odmeriti pogledom; posmatrati

promotriti; promatrati

pregradak, fah

pretinac

pregristi nešto (jesti na brzinu, s nogu)

prigristi nešto

preinačenje

preinaka

praistorija, predistorija (pre pojave pisma)

pretpovijest

prenaseliti, prenastaniti

prenapučiti

prenaseljen, prenastanjen

prenapučen (koren: puk, pučanstvo)

preneti – preneto, prenešeno

prenijeti – preneseno

preobraženje

preobrazba

preobući se

poreodjenuti se

preovlađivati

prevladavati

preparat

pripravak (češ.) (nakon 1991.)

preporučivati, preporučujem

preporučati, preporučam

preporučujem

preporučam

prepreka

zapreka

presa, presovati, presovanje

preša, prešati, prešanje

prestraviti (se)

prestrašiti (se)

prestup

izgred

prestup, prestupnik

izgred; izgrednik

prestupnik, delinkvent

izgrednik

presvlaka

preoblaka

pretenzija, težnja

presezanje, presizanje (zamijetimo da nije 'presizaj', 'presizba' ili 'presizak'! jer jedan od takovih oblika gl. imenica dobiva tek ako u srpskomu standardu postoji u obliku na -anje); jezik se pravi prema srpskomu obrascu – prvotno unutar njega, a potom izvan njega

pretiti (nekome)

prijetiti se (nekomu)

pretkomora

pretklijetka

pretrnuti

protrnuti

preturiti; prevrnuti; premetnuti

premetnuti

prevashodno, naročito

prevashodan = naročito, pretežno;
prevashoditi = nadmašivati;
prevashodstvo
= odlika; visost

poglavito

prevaziđen; nadmašen

nadmašen

prevazilaziti; nadmašivati

nadmašivati

preživar

preživač

prežvrljati, preškrabati

precrtati, pošarati

pričati sa nekim: Samo razgledamo

razgovarati se s nekim (kol.): Samo razgledavamo…

pridika, pridikovati: Ne pridikuj!; popovati

prodika, držati prodiku

prihvatati

prihvaćati

prijatan

prijazan; ugodan

Prijatno. (za stolom); Doviđenja i prijatno.(pozdrav na rastanku)

Dobar tek.

prijem

prijam

prijem, prijemnik

prijam, prijamnik

prijem, zabava, parti, žurka

domjenak

prijemčiv

prijamčiv

prijemni

prijamni (od 1992)

prijemnik

prijamnik

prikaz

prikazba (nakon 1991)

prilično

priličito

prilika

zgoda

priliv, dotok

dotijek

primeren, adekvatan

prikladan (češ. priklad = primjer)

primereno, celishodno, prikladno

prikladno

primetiti, opaziti, spaziti

opaziti

primetiti; primedba

zamijetiti; zamjedba

princ

kraljević

princeza

kraljevna

priprema

priprava

pripremiti, organizovati

prirediti, pripremiti

prisajedinjenje

pripajanje

prisiljavati, siliti

siliti, prisiljavati

pristajati, saglašivati se

pristajati

pristalica

pristaša

pristalica

pristaša

pristanak, saglasnost

pristanak

pristrasno

pristrano

prisutan, prisustvovati

nazočan (nako 1991.), nazočiti

prisvojni pridevi; prisvojne zamenice;

posvojni pridevi; posvojne zamjenice;

pritisak; pritiskati; stišljivost

tlak; tlačiti; stlačivost

pritoka

utoka

privezak (od privezati, vezati)

privjesak (od privjesiti, vješati)

privilegija, povlastica

privilegij

privreda

gospodarstvo

privrediti

priskrbiti

priznanica, potvrda

potvrda

probati (hranu)

kušati

prodavnica, dućan (tur.)

prodavaonica, trgovina, dućan (tur.)

produžetak

produljak

produžiti, produženje, produžetak

produljiti, produljenje, produljak

progovoriti

prozboriti, progovoriti

proizilaziti, proisticati

proizlaziti

proizvod

izradak

proizvod, produkt (množenja)

umnožak, produkt

prolećnji

proljetni

proliti, prosuti

proliti

proliv

proljev

prolivati, prosipati

proljevati

promaja, cug

propuh

pronalazač, izumitelj

izumitelj

pronalazak, izum

izum

pronicljiv

pronicav

pronicljivost

pronicavost

propagator

promidžbenik, promicatelj

propeler

vijak

propratiti, propratni

popratiti, popratni

propratiti, propratni efekat

popratiti, popratni efekt

propustljiv; propustljivost, propusnost

propusan; propusnost

prost, jednostavan

jednostavan

prota

velečasni

protest; protestovati

prosvjed; prosvjedovati

protivpožarni

protupožarni

protivrečnost

protuslovlje

protivrečnost

protuslovlje, proturječnost

protuva

protuha

provetriti, proluftirati

prozračiti

providan, proziran, transparentan

proziran

proviđenje

provokacija, izazivanje

izaziv

prskati

štrcati, špricati

prskati: Ne prskaj!

prskati: Ne pršći!, špricati: Ne špricaj!

prskati: prska

prštati: pršće

pršljen

kralježak

prsluk

lajbek (lok), lajbec

prstenaste gliste

kolutićavci

prtljag

prtljaga

prtljag

prtljaga

prut

šiba

prut, šiba

šiba

prut; štap, klipa

klipa, štap

prvaci, prvačići (đaci prvaci, prvačići); isto i drugaci, trećaci, četvrtaci, petaci, šestaci, sedmaci i osmaci; đak prvak, pl. đaci prvaci

prvaši, prvašići (nakon 1991.); đak prvaš, pl. đaci prvaši

prvobitni

prvotni (isključivo, nakon 1991.)

psihopata

psihopat

publika; gledaoci

gledateljstvo; gledatelji

puknuti: Pući ću… Puknuću…

puknuti: Puknut ću…

puls

bilo

pumpa; pumpati, crpeti

crpka; crpsti, pumpati

punomoćje

punomoć

puškica

šalabahter

put, drum, ulica

cesta, ulica

put: Govorim ti treći put!; Svrati poneki put…

puta: Govorim ti treći puta! Navrati poneki puta…

računar, kompjuter

računalo, kompjutor

rad (istrživački)

radnja (istraživačka);
uradak (nakon 1991)

radio

krugoval (od 1991.)

radnja, prodavnica, butik, dućan

trgovina, dućan

radovati se čemu (veseliti - podrazumeva organizovano veselje)

veseliti se čemu

radoznalost; radoznao

znatiželja; znatiželjan

rampa: Voz je išao šinama prema mestu gde na drumu nema rampe

brklja: Vlak je išao tračnicama prema mjestu gdje na cesti nema brklje

raseći, razrezati

razrezati

rasejan, rastrešen

rastresen

rasejanje (svetlosti)

rasap

raskinuti veridbu

razvrgnuti zaruke (razvrgnuti – nakon 1991.)

raskrsnica, raskršće

raskršće, križanje (lok.)

raskrsnica, raskršće

križanje, raskršće

raskrsnica, raskršće

križanje, raskrižje

raso

rasol

rasparčavanje (pretvaranje u parčad – etimon: parče), rasturanje; dilovanje; parče = komad; Raskomadaću ga u paramparčad…

raspačavanje (pogrešno čuta riječ rasparčavanje), pa se javlja zabuna sa rečju pačati (dirati u, upuštati se u, miješati se u)

raspeće

raspelo

raspolutiti, raspolućen

raspoloviti, raspolovljen

Raspućin

Rasputin

raspust

praznici, ferije

raspust

praznici, ferije

rastapati; tačka topljenja

taliti; talište

rastavić

preslica

rastinje

raslinje

rastop

talina

rasturanje, distribucija, dilovanje (droge, štampe)

raspačavanje

rastvarač (SFRJ komerc. razređivač)

otapalo (SFRJ komerc. razr(j)eđivač)

rastvarati

rastapati

rastvor

otopina

rastvor, rastvoriti, rastvarati, rastvaranje

otopina, otopiti, otapati, otapanje

ravnjati, ravnati

ravnati

ravnodnevica, ekvinokcijum

ravnodnevnica, ekvinocij

razboj

tkalački stan

razbojništvo

razbojstvo

razdaljina, odstojanje, udaljenost, rastojanje

udaljenost

razgledati

razgledavati

razgraničen, omeđen

omeđen

razlika, diferencija

razlika, diferencija

razljućen

srdit

razljućen, ljutit

srdit

razmera (geografska karta): Karta u razmeri jedan prema deset hiljada; (merilo: Merilo uspeha…)

mjerilo (na zemljovidima): Zemljovid u mjerilu jedan naprama deset tisuća…

razmera, proporcija, odnos

omjer, razmjer

raznovrsnost

raznolikost

raznovrstan

raznolik

razočaranje, razočarenje

razočaranje

razuđenost obale

razvedenost obale

razumno, racionalno

razborito

razviti; razvijati; razmotati; razmotavati

razmotati; razmatati

razvod braka

rastava braka

razvoj; razviće, ontogeneza

razvitak; razvitak

rđa; rđav; zarđati; zarđao

hrđa; hrđav; zahrđati; zahrđao

red: Čitaj između redova…

redak: Pročitati između redaka…

ređati

redati

reditelj, režiser

redatelj

rediti

redati

rednja, epidemija, pošast

epidemija, pošast

redovan, redovni

redovit, redoviti

redovno

redovito

refleksija, ogledanje

zrcaljenje

regrutovati

unovačiti

rejon

četvrt, općina, predio, rajon

rerna, pećnica

pećnica, rol (kol.)

rešo

kuhalo

restovani krompir

restani krumpir

rezač, zarezivač; zarezati, zarezivati

šiljilo; zašiljiti

režiser, reditelj

redatelj

ribolovac, alas, ribar

ribič, ribar

rimovati; rimovan: rimovani stih

rimirati; rimiran: rimirani stih; (nakon 1991. – nisam věrovao svojim očima! CM.)

ringla

plotna (?)

rizikovati, reskirati

reskirati

roditi se

naroditi se: Narodil se je kralj nebeski…

rodoljub, patriota

domoljub (nakon 1991)

rodoljubiv: Rodoljubiva pesma…

rodoljuban; domoljuban (nakon 1991); (kako hrvatska nacija nije rod već puk, preostaje samo hrvatski dom; treba pripomenuti da su Hrvati za dom spremni, jer dom je, ustvari, vatikanski protektorat)

rodoskrnavljenje

rodoskvrnjenje, rodoskvrnuće; rodoskvrnik

rogalj (prostorni ugao), ćošak

prostorni kut

rokada

rošada

rolna (papira); rola (glumačka uloga)

rola

rolovani (rolovana plećka)

rolani (rolana plećka)

rolšule, rolšue

koturaljke

roze, ružičast

ružičast

rožnjača

rožnica

ručkiti, ručkati; (jesti od mila); papica

papati (jesti od milja); papa (dem. papica)

ruda

rudača

ruda

rudača

rukovet, kita; kitica

kita; kitica

Rumunija; Rumun (pl. Rumuni)

Rumunjska, Rumunj (pl. Rumunji)

runo

ruho

ruzmarin

ružmarin

s one strane, na drugoj strani; s onu stranu (arh., stilski vanredno opravdano)

s onu stranu

sabirak, sabirci

pribrojnik, pribrojnici

šablon

šablona

sabran: Sabrana dela

(?)

sabrati: Saberi dva i dva...

zbrojiti: Zbroji dva i dva...

sačekati, pričekati

pričekati

sadržilac (mat.)

višekratnik

sadržina, sadržaj

sadržaj

sadržina; sadržaj

sadržaj

saginjati se

sagibati se

saglasnost

suglasje

šahovnica; Po količini ubijenih ljudi i pod njenim znakom za vrěme WW2, u poređenju sa svastikom koju su nacisti koristili, šahovnica ima znatno grozomorniji intenzitet. Da su Srbi nakon WW2 imali pedesetinu onog političkog uticaja kojega su Jevreji u světu imali, šahovnica bi se našla na đubrištu istorije žigosana zajedno sa kukastim krstom. Svako pošteno čeljade grozi se pri pogledu na taj zvěrski simbol. Za razliku od svastike koja je simbol plodnosti i prosperiteta, šahovnica ne simbolizuje ništa. Po datumu nastanka svastiku pratimo još od drevne Indije, dok je šahovnica makar 10 puta mlađeg datuma. Pa ipak, ni jedan nacionalni simbol u Evropi dan danas se na raznim manifestacijama toliko běsno ne ističe kao ona – simbol hrvatskih ustaša i "hrvatskog državnog prava".

povjesni hrvatski grb

sahrana; sahraniti

pogreb, pokop; pokopati

šaht

šahta

sajam

sajam

sajamski

sajmeni

saksija

posuda za cvijeće

saksija; saksijsko cveće

lonac za cvijeće; lončanice

sala

dvorana

sala, dvorana, aula

dvorana, aula

šalitra

salitra

salvet

ubrus, salveta

salvet

ubrus

salvet, servijeta

ubrus

šamar; ćuška

pljuska

samit, sastanak na vrhu

vrhoskup (nakon 1991.)

samoubistvo; samoubica

samoubojstvo; samoubojica

šampita

šamšnita

sanduče, sandučić

sandučić

sankati se; sanke, saonice

sanjkati se; sanjke, saonice

sanke

saonice

sanke; sankati se; nasankati

saonice; sanjkati se; nasanjkati

santimetar, centimetar

centimetar

saobraćaj, promet

promet

saobraćajac

prometnik

saobraćajka (kol.), saobraćajni udes, nezgoda

saobraćajka (kol.), prometna nezgoda

saobraćajnica

prometnica;
(kako s
e kaže ženski prometnik?)

saobraćati; saobraćanje

prometovati; prometovanje

saopštenje, saopštiti

priopćenje, priopćiti (od 1991, menjanjem svih prefiksa sa- u su-, saopćiti nije postalo suopćiti, već priopćiti)

saosećanje, izjaviti saučešće

sućut; izjaviti sućut

šaputati; šapuće; šaptači

šaptati; šapće; šaptači

saputnik

suputnik (nakon 1991.)

saradnik

suradnik

saradnja, saradnik

suradnja, suradnik

šargarepa, mrkva (mrkva upotrebljava još Vuk St. Karadžić, kao i grah)

mrkva

šargarepa (šarga, mađ. = crvena), mrkva

mrkva

šarke

pantovi

Šarulja (ime krave)

Šarava (ime krave)

sastav

sastavak

sastav (momčadi)

"sustav (momčadi)"

sasvim, posve; potpuno, u potpunosti

posve, posvema; sasma, potpunoma

saviti: Savij žicu… (etim. vin = kriv)

savinuti: Savini žicu… (etim. vin = kriv)

savladati

svladati

savlađivati, savladavati

svladavati

savremenik

suvremenik

saznanje, spoznaja

spoznaja

saznanje, spoznaja

spoznaja

saznati, doznati

doznati

scenario

scenarij: Stjepan Mesić 1990. često je ponavljao: "Sve je to dio jednog veeelikog scenarija!"

šećeriti

grgutati

seći

rezati

seći: Iseci (naseci) hleba.

rezat: Nareži kruha.

sečivo, oštrica

oštrica

sedeći

na sjedëćke (kajk.), sjedëćki (kajk.), sjedeći

sedište

sjedalo

šegrt

naučnik (nakon 1991. naziv dat iz zlobe CM.)

sekirati, uzbuđivati, nervirati, ići na živce

uzrujavati, uzrujati, , ići na živce

sekretar, sekretarica, sekretarijat

tajnik, tajnica, tajništvo

sekutići

 

seliti se: I ja se selim…

seliti: I ja selim…

šema, šematski, šematizovan

shema, shematski

semevod

sjemenovod

semnik, pasemnik, semenik, pasemenik;

sjemenik, pasjemenik; mudo, pamudo

senf, salčica; (gorušica - poteškoće sa višak želudačne kiseline)

gorušica

senica, hladnjak

sjenica

senka, sena

sjena, sjenka

senka, sena

sjena

septembar

rujan (češki: zaři)

šepuriti se; šepurenje

šepiriti se; šepirenje

serenada

podoknica

šerpa (razlikuje se od lonca tako što šerpa ima:
D / h > 1, a lonac h / D > 1 C.M. )

–, (posuda), rajngla (lok.)

šerpa;lonac;saksija; džezva

lonac; lončić

šešir

klobuk

šeširdžinica

klobučarnica

sestra (od tetke)

sestrična

sestrić, sestričina

nećak, nećakinja

šetalica, klatno

njihalo

šetati: Šetamo…;
prošetati:Prošetajte se…

šetati: Šećemo se…
prošetati: Prošećite se…

shvatati

shvaćati

shvatati, shvataš

shvaćati, shvaćaš

si (nota solmizacije)

ti (nota solmizacije)

šibica

žigica, šibica

šibica

žigica

sidro, anker, kotva, lenger

kotva

sijalica

žarulja

sijalica od sto vati

žarulja od stotinu vata

sijati se

laštiti se

sijati: Sunce sija...ali: Sunce je sjalo...

sjati: Sunce sja...Sunce je sjalo...

siktati

psikati

šimpanza

čimpanza

simpatičan

dojmljiv

šine, tračnice

tračnice

sinhronizovati, sinhronizacija, sinhron, asinhron

sinkronizirati, sinkronizacija, sinkron, asinkron

šipurak, šipak

šipak

sir kačkavalj

sir (?)

šira

mošt

sirće, sirćetna kiselina

ocat, sirket; octena kiselina

širiti, prostirati veš

sterati rublje

širokogrud; širokogrudo; širokogrudost

širokogrudan; širokogrudno; širokogrudnost

sisar

sisavac

šišarka, šišarica

šiška, šišarka

sistem

sustav

sistem krvnih sudova

krvožilni sustav

sistem organa za varenje, digesativni sistem

probavni sustav

sitno isečen; iseckan

kosani; nakosani

sitno seći, seckati; iseckani

kosati; nakosati; kosani

skala (muzička)

ljustvica (glazbena)

škembići

fileki, pl. fileke

sklanjanje, deklinacija

sklonidba

sklanjati, pomerati, micati

micati, sklanjati

školovati se; polaziti školu

školati se; polaziti školu

škorpija, škorpion, aspida, rospija

štipavac, škorpion

skraćenica

kratica

skrob

škrob

slagač

slagar

slagalica

slagaljka

slanik

solenka

slanina, špek

špek, slanina

slavina, česma

slavina, pipa (kol.)

slavlje, veselje, proslava

veselica, fešta

šleper, tegljač

tegljač (?)

slepi miš, šišmiš

šišmiš

slepilo

sljepoća

slezina

slezena

sličuge

klizaljke

sline, bale

bale, šmrklje

sliv

sutok (nakon 1991.)

šljunak, šoder

šoder

slomiti, potrgati; slomljen, potrgan; rastrgnuti; rastrgnut; rastrgati

potrgati; potrgan; rastrgnuti; rastrgnut; rastrgati

slonovača

bjelokost

Slovenci, slovenački

Slovenci, slovenski

Sloveni, slovenski

Slaveni, slavenski

smatrati: Ja smatram da...

držati: Ja držim da...

smeo: Od Vas je to bilo smelo..

smion: On je bio tako smion…; smjelo;

smeo; smelo

smion; smiono

smer ("jednosmerni vektor")

? (pravac)

smetati (+ DAT): Smeta mi...

smetati (+ GEN): Smeta me...

smisleno, razumno, razumljivo, racionalno

suvislo

smisliti

dosjetiti se

smučke, skije; smučati, skijati; smučar, skijaš

skije; skijati; skijaš

snabdevanje

opskrba

snabdevanje, snabdeti

opskrba, opskrbiti se

snaja

snaha

šnala (nem.)

ukosnica

snalažljivost

dovitljivost

snalažljivost; snlažljiv; snalaziti se; snalažljivo

dovitljivost; dovitljiv; dovitljivo

sneti, nositi (jaja): Kokoške nose jaja – juče su snele svaka po jedno…

snesti, nesti (jaja): Kokoši nesu jaja – jučer su snesle svaka po jedno…(kajk.)

Snežana i 7 patuljaka

Snjeguljica i 7 patuljaka

snimak

snimka

snishodljivost; snishodljivac

udvornost; udvorica, dodvorica (približni supstituent, nije ekvivalent)

so

sol

sočivo (optičko, očno i povrtno)

leća (optičko, očno i povrtno)

Sofokle

Sofoklo

sokne

kratke čarape

sol (nota solmizacije)

so (nota solmizacije)

šolja; WC šolja

šalica; WC školjka

šonja

šmokljan

šonja, mlakonja

mlakonja, šmokljan

sopstveni, vlastiti: Lično brinem o sopstvenoj bezbednosti, da ne bih zavisio ni od koga.

vlastiti: Osobno skrbim za vlastitu sigurnost, da ne bih ovisio ni o kome.

špajz

smočnica

spanać

špinat

Španija; Španac/Španjolka

Španjolska; Španjolac/Španjolka

španski

španjolski

spasavati: Malo je nedostajalo da ga spasu, ali kasno su mu bacili pojas za spasavanje…; ali i spašavati

spašavati: Malo je nedostajalo da ga spase, ali kasno su mu bacili pojas za spašavanje…;

spasti: spašću te; 3. pl = spasu (nisu uspeli svi da se spasu); ali i spasiti

spasiti, spasit ću te; 3. pl = spasu (nisu uspjeli svi da se spase)

spavaća soba

ložnica (?)

specifičan (karakterističan)

osebujan

specifičnost

osobitost

spelovati; spelovanje; srikati; srikanje

 

špenadla, pribadača

pribadača, špenadla

spermatozoid, pl. spermatozoidi

spermij, pl. spermiji

spisak, lista; popis, popisivanje

popis

spočitavati, predbacivati, osporavati, pripisivati, zaračunavati (češ. spočitat = računati)

spočitavati

spojnica, veza

spojište

spolja

izvana

spoljašnji

vanjski

spoljašnjost, vanjština

vanjština

sporečkati se

porječkati se

sporedan, lošiji, inferioran

nuzgredan

šporet (češ. spořit = štedeti)

štednjak

sporno, preporno; spor, prepor;
nesporno, neosporno, nepreporno

prijeporno; prijepor;
neprijeporno

sport

šport (od 1991.)

sprat

kat

spretan

fletan, spretan

sprovođenje

provedba

sprovođenje

provedba

sprud

prud

sraman

sramotan

Sramota me (je)… Stidim se…

Sram me (je)… Stid me (je)…

srazmerno, relativno

razmjerno, relativno

srećnik

sretnik

sredina (životna)

okoliš

srednjevekovni

srednjovekovni

srednjevekovni; vekovni

srednjovjeki; vjeki (?)

sredovečan (muškarac)

srednjovječan

sresti (se)

susresti (se)

srez, atar

kotar, majur

srodnici po ženidbi ili udaji u istom stepenu srodstva

šogor, šogorica

Šta ima novo?

Što ima novoga? Što je nova?

šta: Šta je sa vama?

što; Što je s vama?

štab

stožer

stajalište: autobusko stajalište

stajalište: autobusko stajalište

štake: Hoda sa štakama…

štapovi: Hoda pomoću štapova…

staklasto telo (corpus vitreum)

staklovina

staklorezac

staklar

štala, staja

staja

štampa, štamparija, štampati

tisak, tiskara, tiskati

štampana stvar

tiskanica

stanica (autobuska ili železnička)

kolodvor (kalk prema němačkom Bahnhof – nespretno prevedeno kao "dvor(ište) za kola" – kolo-dvor"; die Bahn = pruga, želěznica, kolosěk, put; prema tome – "prugodvor" tj. dvorište sa mnogo kolosěka na kojima se slažu vagoni. Da je B. Šulek bio nešto ranije ubacio češku rěč "vlak", možda bi želěznička stanica bila nazvana "vlakodvor". U suštini, město sa kojeg se obavljaju polasci vozova, ne mora nužno biti u blizini "kolodvora" – dvora na kojem se ranžiraju kola.

stanovište: Gledajući sa mog stanovišta

stajalište: Gledajući sa mog stajališta

startovati

startati

statua, statueta

kip, kipić

stav

stavak

čak

pače

štaviše, čak štaviše, čak; naprotiv, dapače

pače, dapače, štoviše

staviti, metnuti

metnuti, staviti

stepen

stupanj

stepen

stupanj

stépenice

stube, štinge (lok.), štenge; stepénice

stepenište

stubište

stepenovanje (mat.): Deset na treći (stepen)

potencije(mat.): Deset na treću (potenciju)

stid; stideti se; stidljiv; stidljivko

sram; sramiti se; sramežljiv; sramežljivac

stidljiv; stidljivko

sramežljiv; sramežljivac

štikla, potpetica

potpetica

štiklirati (staviti oznaku ispravnosti)

dati kvačicu (staviti oznaku ispravnosti)

štipaljka, štipalica

kvačica

štirkati

dati kvačicu

stistkati; ja stiskam

stiskati; ja stišćem

sto

stol

što:
Drago mi je što…
Srećan sam što…
Ko je kriv što postoje agresivne igrice…

da:
Drago mi je da…
Sretan sam da…
Tko je kriv da postoje agresivne igrice…

što: Nešto što se šapne…

šta: Nešta šta se šapne… (kol.)

sto; presto

stol, prijestolje

što? = zašto?

zašto?

stojeći

na stojëćki(kajk.), stojëćke (kajk.), stojeći

stolica

stolac

stomak, želudac; trbuh

želudac; trbuh

stote, stotinka (samo u sportskoj terminologiji)

stotinjka

stotinak

stotinjak

štrajkovati

štrajkati

strana (u knjizi i na internetu)

stranica (u knjizi i na internetu)

strastveno, strasno: Strastveni pušač...

strasno

stravičnost; stravičan

strahovitost, strahota; strahovit, strahotan

strčati, štrčati, stršiti

stršiti

stric, čika

stric, striček

strofa

kitica

štroka, prljavština

nečistoća, zmazanoća

štrokav, prljav

z(a)mazan, zaprljan

strpljenje

strpljivost

struk, pas

pas

strvina, crkotina, lešina, leš životinje

lešina, leš životinje

strvinari, lešinari

l(j)ešinari

stub

stup

student

sveučilištarac, visokoškolac

studije

studij

studije (f. pl.)

studij (m. sg.)

stvaran

zbiljski, stvaran

stvarno

zbilja

stvarno (prilog)

zbilja

stvarnost

zbilja

stvarnost, zbilja

zbilja

stvarnost; stvarno

zbilja; zbilja

sudija

sudac

sudija, sudinica

sudac, sutkinja

sudovi

posuđe

sudovi

suđe

sudovi (krvni), sudovnjača

žile (krvne), žilnica

šuge, šugice (igra trčanja za kim i hvatanja)

lovice (igra trčanja za kim i lovljenja)

sujeta, taština

taština

sujetan, tašt

tašt

sujeverje, praznoverje, praznoverica

praznoverje

sumnja; sumnjati

dvojba; dvojiti

sumnjičav (adj.)

sumnjičavac (pron.)

sumnjičiti, podozrevati

sumnjičiti

sumnjiv

dvojben

sumpor

sumpor, žveplo (nem. Schwepffel)

sunđer (tur.)

spužva (ital.)

šunjati se, prišunjati se, ušunjati se

šuljati se, prišuljati se, ušuljati se

supa; čorbasto

juha; jušno

supružnici

supruzi

supružnik

 

supstanc(ij)a, materija

tvar

surutka

sirutka

sušeni svinjski vrat, buđola

buđola

suština

bit

suviše, isuviše, previše

preveć, previše

suvo meso/riba

sušeno meso/riba

svađalica

svadljivac, prkonjica

svađati se

svaditi se

svađati se, posvađati se

svaditi se, posvaditi se

Švajcarska

Švicarska

svakidašnjica

svagdašnjica

svakodnevica

svakodnevnica, svagdan

svakodnevni

svagdašnji, svagdanji

svakodnevno

svagdan

švalja, šnajder(ka)

švelja, šnajderica (kol.)

švargla

prezbušt

svaštojed

svejed

svečana sala, aula

aula

svečara, svetkovina; svečari

svetkovina; iznimni gosti

svedočanstvo

svjedodžba

svekar, svekrva

svekar, svekrva

sveska

bilježnica

sveska

svezak

sveštenik, sveštenstvo

svećenik, svećenstvo

svetlarnik

vidnik

sveznalica

sveznadar

svinjokolja

koljevina

svinjokolja, svinjokolje, koljevina

koljevina, kolinje (kajk.)

svinjsko pečenje

pečenka

svirep, okrutan

okrutan

svita

suita

svitac

krijesnica

svratiti, navratiti

navratiti

svratiti: Svratite malo do nas...
navratiti: Navratite malo do nas...

navratiti: Navratite malo do nas...

svrsishodan

svrhovit

svugde

svagdje

taban, stopalo

stopalo

tabela, tabelarno

tablica, tablično

tabla (u učionici)

ploča (u učionici)

tačka ključanja

vrelište

tačka mržnjenja

ledište

tačno

točno

tajanstven, tajnovit, misteriozan, mističan

samozatajan

takav, takva, takvo

tak(o)v, tak(o)va, tak(o)vo

takmičar; takmac

natjecatelj; takmac

takmičenje; takmičiti se; takmičar

natjecanje, utrka; natjecati se, utrkivati se; natjecatelj

takmičiti se

natjecati se, utrkivati se

takođe

također

takođe

također

taksa

pristojba

taksena marka

biljeg

taksena marka; beleg

biljeg

takt (u muzici)

mjera (u glazbi); takt

taktica

taktna crta

talas, val

val

talasast, valovit

valovit, uzbiban

talasast, valovit

uzbiban, valovit

talenat

darovitost

tanjir

tanjur

taraba

plot

tašna (nem. Tacshe)

taška (ital. tasca)

tašta, tast

punica, punac

tastatura

tipkovnica, (mada se do 1989. u nastavi tehničkog odgoja učio izraz "slovište")

tavan

krovište

tavanica, plafon

strop

tavanica, plafon (franc.)

strop

tavanica, plafon, svod

strop, svod

tečan

tekući

tečno stanje: Tečni puder; tekuća voda

tekuće stanje: Tekući puder

tečnost; tečan

tekućina; tekući

tegla

staklenka

tekovina, tečevina, stečevina: Kada je 1892. godine povodom bečkog izvođenja predstave “Kraljević Marko” (Srbina katolika) Petra Preradovića zagrebački “Vijenac” pisao da se u Markovoj ličnosti “zrcali hrvatski život, tipovi i običaji”, srpska “Bosanska vila” žustro je reagovala: “I opet je skočila nesita hala, da svojim grabljivim kandžama zgrabi i privuče u svoje opako i nesito gnijezdo još jednu našu, velim baš našu srpsku stečevinu i ponos... I opet se digao polutanski zagrebački “Vijenac” u broju da nam otme i prisvoji uza sve ostale još i našeg srpskog najvećeg narodnog uzor-junaka, hoće i on... da nam otme i pohrvati našeg Kraljevića Marka, poručujući svojoj pozorišnoj družini da ga u Beču prilikom ove muzikalno-pozorišne izložbe, kao svog hrvatskog narodnog junaka prikaže. Lijepo se i lahko braćo – a još bolje nebraćo – kititi i dičiti tuđim perjem, ali pazite, da i uz sve to perje, ne ostanete golišavi, jer se već polako pročišćava između nas i vas ovaj tamni i nestalni teren, na kom vi tako neosnovano i šovinistički gradite svoju sadanju i buduću slavu i veličinu."

tečevina, stečevina (nakon 1991.)

tekući (mesec)

(?)

telegram

brzojav

telepata

telepat

temeljan, temeljno

temeljit, temeljito

teniser, teniserski

tenisač, tenisački

teorema

poučak, teorem

teorema

teorem, poučak

tepih, ćilim

sag

tepsija; đuveč; tiganj; tava (pers.-tur.: tabe)

tava

teškoća, poteškoća

poteškoća

testament

oporuka, posljednja volja

testera

žaga

testera

pila, žaga (lok.)

testera, pretesterisati

pila, ispiliti

tetkica; čistačica; domar

podvornica, podvornik

teza

natuknica

tiganj

tava

tikva

tikvanja

tiraž

naklada

titula, naslov

naslov

titulisati, titulirati

nasloviti, titulirati

tle, zemljište: Ispitivanje uzoraka zemljišta…

tlo: Ispitivanje uzoraka tla…

točak

kotač

točak

kotur

tocilo, brus

brus

tokom

tijekom (od 1991), tečajem (nakon 1991)

topionica; topioničar

talionica; talioničar

toplota

toplina

toplotni: Toplotni zraci...

toplinski: Toplinske zrake...

traćiti

tratiti

traka, pantljika

vrpca

transformacija

pretvorba

travnjak

tratina

Treba mi Vaše mišljenje…

Trebam Vaše mišljenje…

trenerka, trenerica

trenirka

trenutno

trenutačno

trenutno, momentalno

trenutačno

trezan

trijezan

trezven, samosvestan

samosvjestan (nema adekvatnog ekvivalenta)

trezvenjak

(apstinent)

trg

trg, plac

trke; takmičiti se, trkati se

utrke; utrkivati se

Trnova Ružica, uspavana lepotica

Trnoružica

trobojka

trobojnica

trotinet

romobil

trotoar (franc.), nogostup

pločnik

trotoar, nogostup

pločnik

trougao, trokut; trouglast, trougaoni, trokutast

trokut; trokutast

trpezarija

blagovaonica

truba

trublja

trućanje, (drobljenje)

natruha

trućati, govoriti koješta, laprdati, baljezgati

trabunjati, laprdati

truliti, trunuti; istruliti; satruliti

trunuti

truliti; istruliti; satruliti

trunuti; istrunuti; strunuti

trunka, mrvica, trošinica

mrva

tuča, tučnjava

tučnjava

tući, biti

tući

tugaljiv, osetljiv, bolećiv

osjetljiv

tužbalica, tužaljka

tužaljka

tvđava,

tvrđa, utvrda

tvđava, utvrđenje

utvrda, tvrđa

tvor

tvor, torac (kol.)

tvoriti, graditi, činiti

tvoriti

u dahu, na dah

na dušak

u našoj zemlji, u Srbiji

tuzemstvo

U pitanju je…

Po srijedi je…

u početku

isprva

u početku, s početka

isprva

u pogledu (čega), što se (čega) tiče, štto se tiče (čega), po pitanju (čega); na liniji (čega)

glede (čega)

u svakom slučaju, zasigurno

zasigurno, u svakom slučaju

u vezi sa (čim)

u svezi (čega)

ubistvo, ubica

ubojstvo, ubojica

ubiti, usmrtiti

umoriti

ubrizgati

uštrcati

učauriti

učahuriti

ućebati se

?

učesnik

sudionik, učesnik

učestalo

učestano

učestalost

čestota (nakon 1991.); učestanost

učestvovati, sudelovati

sudjelovati

ućutati

zašutjeti

ućutkati

ušutkati

udah

udisaj

udaljenost, odstojanje, rastojanje, razdaljina

udaljenost

udar (u muzici)

doba (u glazbi)

udaviti se u reci; udavljenik, utopljenik

utopiti se u reci; utopljenik

udobnost (odnosi se na ergonomiju: npr. udobna fotelja; udoban ležaj; udobne cipele; ugodna sedišta) za razliku od –

ugodnost (odnosi se na ono što godi – češće u emocionalnom smislu, npr. "ugodno ste me iznenadili" ili "neugodan čovek – čovek sa kojim sam imao neugodnosti"); ugoditi, ugađati – činiti nekome ugodnosti (radnje zbog kojih će se osoba imati pozitivne emocije)

ugodnost (npr: ugodna sjedala)

udovica

udova

udruženje

udruga (od 1991.)

ugalj, ugljen

ugljen, ugljan

ugao, ugaoni, uglomer

kut, kutni, kutomjer

ugaona brizna

obodna brzina

ugled; ugledan, uzoran

ugled; uzoran; uzorit

ugljenik

ugljik

uhapsiti, uhapšenik
hapšenje
zatvor, apsana

uhititi, uhićenik
uhidba, uhićenje
zatvor

ujak

ujak

ujesti: Pas me ujeo…

ugristi: Pas me je ugrizao…

ujutro: Sutra ujutro...

ujutru: Sutra ujutru...

ujutru: Ujutru dolazim po tebe…

ujutro: Ujutro dolazim po tebe…

ukapljavanje

ukapljivanje

ukrašavanje

ukrašivanje, rešenje

ukrštenica

križaljka

ukrštenica, ukrštene reči; "ufordenica"

križaljka; "fordaljka"

ukupna površina

oplošje

ukus, ukusno

okus (gastronom.), ukusno; ukus (npr. u oblačenju)

ulje, zejtin (tur. maslina)

ulje

ultrakratki talasi

ultrakratki valovi

umanjenik; umanjilac, diminuend; suptrahend

umanjenik, umanjitelj

umazan, uprljan

zamazan, zmazan

umeće, veština

 

umeti, biti u stanju, znati: Umeš li da plivaš?

znati: Znadeš li plivati?

umišljati, uobražavati; iluzija, uobrazilja

hiniti; himba

umotavati; zamotavati; premotavati

umatati; zamatati; prematati

umreti, preminuti

preminuti, umrijeti

univerzitet

sveučilište
"Riječ univerzitet je ispočetka označavala “universitas”, tj. zajednicu docenata i studenata, nastavnika i đaka, što je u korporativnoj i esnafskoj zajednici imalo javno-pravni značaj. Hrvtski jezikoslovci su mislili da to znači ukupnost znanja. Cio svijet kaže telegram, oni brzojav. Mjesto taksa kažu pristojba, mjesto marka govorili su bil
jega itd." Lazo M. Kostić, Ruženje jezika

U tom smislu je collegue - kolegijum bliži značenju zajednice kolega – od đaka do profesora. Moglo bi se dodati da novi termin (nakon 1991.) za višu školu – veleučilište – nema logično-analoških dodira sa značenjem rěči sveučilište.

unuče (rakijska flašica)

fraklić

unutrašnji, unutarnji

unutarnji, nutarnji

uobrazilja, iluzija, varka, priviđenje, privid

tlapnja; tlapiti

uopšte; uopšteno

uopće; općenito

uopštiti, uopštavati

uopćiti, uopćavati

upečatljivost, jedinstvenost, individualnost; karakterističnost, specifičnost

osobenost; osebujnost

uperiti, uprti; Sve oči su bile uperene u njega…

uprti; Sve su oči bile uprte u njega…

upijač

bugačica

uplašiti, prepasti; Plašim se da…

prepasti, preplašiti; Strah me je da…

uporediti

usporediti

uporediti

usporediti, isporediti

upoređivati

uspoređivati

uporednik, paralela

usporednica, paralela

upraljan, zaprljan

zamazan, zmazan, zaprljan

upravnik

upravitelj

uprkos

unatoč, usprkos

uprkos

usprkos, unatoč

uprljan, isprljan

zaprljan, zamazan, zmazan (lok.)

uprljati, ispljati

zamazati, zaprljati

uput

uputnica

uputstvo

uputa

Ura! (povik kojim su preci jurišali na protivnike: "U rat!"; glas "h" dodali su neslovenski narodi)

Hura!

uraditi, učiniti: Uradite taj posao brzo…

učiniti, napraviti: Napravite taj posao brzo…

uraditi: Kako da to bolje uradim…
(napraviti – samo za radnje gde je naglasak na posledicama: napraviti kuću, drum, most, zid, skulpturu, dete, čoveka, robota, mašinu, hidrocentralu, dar mar, sprdnju, grešku, gaf, sranje, promašaj, čudo, preokret, pometnju, itd)

napraviti: Kako da to bolje napravim…

uređaj, naprava

sprava

uređenje: Uređenje stana…

uređaj: Uređaj stana…

urma

datulja

ušće, utok

utok

usedelica

usidjelica

usidriti

ukotviti

usidriti se

ukotviti se

usisivač

usisavač

ušiti; daj da ti to ušijem;

zašiti

uskogrud; uskogrudo; uskogrudost

uskogrudan; uskogrudno; uskogrudnost

uskrs - uskršnji, vaskrs - vaskršnji

uskrs - uskrsni

uskršnji

uskrsni

uslov; uslovno, uslovljenost, uslovljavanje

uvjet; uvjetno; uvjetovanost; uvjetovanje

usmeriti

upraviti

usna, usne

usnica, usnice

usredsrediti; usredsređen

usredotočiti; usredotočen

ustalasan

valovit, uzbiban

ustanova

 

uštinuti; štipati; štipkati; prištinuti;

uštipnuti, uštipiti; štipati; štipkati

ustručavati se; prezati pred nečim

libiti se (nečeg)

usvajanje (deteta); usvojeno dete

posvajanje (deteta); posvojče

usvojiti (dete); usvajanje (dece)

posvojiti (dete); posvajanje (dece)

utažiti žeđ; utoliti glad

utoliti žeđ i glad

uticaj, upliv; (ekavski = ijekavski - uticaj; uticati, utiče; uticajan;)

utjecaj, upliv; utjecati, utječe; utjecajan

utihnuti: Buka je utihnula…

utihnuti: Buka je utihla…

utikač

utičnica

utisak

dojam

uveče, doveče

navečer

uvek

svagda

uveliko: Uveliko se primenjuje u tehnici…

uvelike… Uvelike se primenjuje u tehnici…

uviđaj

očevid (nakon 1991.)

uvijati (poklon), umotavati

umatati (dar), umotavati

uvo, uho

uho

uvršćen

uvršten

uvrštavati: Uvrštavam…

uvrštati: Uvršćujem…

uzan, uzak: Uzane pantlone… Uzana uličica…

uzak

uzdati se (u nekoga), pouzdati se (u nekoga), imati poverenja (u nekoga), verovati (nekome): Uzdaj se u se' i u svoje kljuse…

ufati se (u nekoga):
Ufam se u modernu Hrvatsku

Umjesto da vjerujem i ufam se u druge, umjesto da zdvajam…

uzengija, stremen

stremen

užina

gablec

užinovati

užinati

uzor, model

uzor

uzrokovati, prouzrokovati

prouzročiti

vajar, vajarka; mramornik

kipar, kiparica

vajati, izvajati

?, praviti kip

vakcina

cjepivo

vakcinacija

cijepljenje

vakcinisati, pelcovati

cijepiti

vakuum, bezvazdušni prostor

bezračje (nakon 1991.), zrakoprazni prostor

vanila

vanilija

vanredna situacija

iznimna situacija

vanredno

izvanredno

varenje, svariti

probava, probaviti

variti, bariti, kuvati

kuhati, kuvati (dalm.)

varivo

cušpajz

varjača

kuhača

varljiv

varav

varoš, gradić, varošica

gradić

vaš

vašar

sajam

vasiona, vaseljena (starosl.), svemir, kosmos

svemir, kozmos

vaška; gnjida; lisna vaš

uš; gnjida; lisna uš

vaspitač, vaspitačica

odgajatelj, odgojateljica

vaspitanje

odgoj

vaspitanje, odgoj

odgoj

vaspitati; vaspitavati; odgojiti; odgajati

odgojiti; odgajati

Vavilon

Babilon

vazduh

zrak

veče (n): Dobro veče.

večer (f): Dobra večer.

veče (neutrum), ali se deklinira kao imenica ženskog roda (sem N, Acc i V sg.) – večer:

sg: veče, večeri, večeri, veče, večeri (veče), večeri, večeri
pl. večeri, večeri, večerima, večeri, večeri, večerima, večerima

sg: večer, večeri, večeri, večer, večeri, večeri, večeri
pl. večeri, večeri, večerima, večeri, večeri, večerima, večerima

vejati; vejavica: Veje sneg; ijek. vijavica: Vije snijeg…

vijavica

vek, stoleće

stoljeće

vekna, jufka (lok.), štruca (kol.)

štruca

velelepan

veleban

veličanstven

veličajan

veliki durski septakord (u muzici), dominantni septakord

dominantni septakord (u glazbi)

Veliko hvala!

Velika vam hvala!

venačne planine

ulančane planine

veridba, veriti se, verenica, verenik; raskinuti veridbu

zaruke, zaručiti se, zaručnica, zaručnik; razvrgnuti zaruke

veroispovest

vjeroispovijed

veronauka

vjeronauk

verovatnoća

vjerojatnost

veš, rublje

rublje

vešalice; ofingeri

vješalice, aufingeri (kol.)

veš-mašina

perilica (nakon 1991.; dotad - stroj za pranje rublja)

veštački

umjetni

vezano za: Vezano za ovu temu..

vezano uz: Vezano uz ovu temu…

vezivanje: Vezivanje atoma…

vezanje: Vezanje atoma…

videlo: Izašlo na videlo…; svetlost dana

svjetlost dana –, (Ranije: Izišlo djelo na vidjelo…)

viklovanje

viklanje

vile

roglje

viljuška

vilica

viljuškar

viličar (nakon 1991.)

viršle (nem. Wurstchen - kobasičice)

hrenovke (priprema sa hrenom)

više od/nego

većma od/nego

Vizantija

Bizant

vlakno, nit

nit

vo

vol

vođa ustaške kvislinške države

poglavnik

vođa, vođ, vožd (starosl.)

vođa

vodolija (zod.)

vodenjak (zod.)

vodonik

vodik

vodopad, slap (def. CM: vodopad ima veću vertikalu od horizontale, a slap obrnuto)

slap

vođstvo

vodstvo

vojnik

vojak, soldat (ital., nem.)

vonj

životinjski miris

voz, železnički voz

vlak;

vratanca

vratašca

vredan

radin, marljiv

vredan, marljiv, radin, industriozan

marljiv, radin

vredan, marljiv, trudoljubiv, radin

radin

vreo, kipuć

kipuć

vreo, vruć

vruć

vreteno

kolovrat

vrlina

krepost

vrsta ličnog / kolektivnog identitetskog dokumenta

iskaznica

vrsta: To je vrsta guštera…

vrst: To je jedna vrst guštera…; tkđ. i vrsta

Vrućina mi je!; Vruće mi je!

Vruće mi je!

vulgus, světina, puk, raja, prost narod, fukara;

narod, etnos, nacion, nacija

pučanstvo, puk (stara rěč sa smišljeno proměnjenim značenjem za Srpski narod (srpsko pučanstvo) u Hrvatskoj 1990. god. – prvi put upotrěbio predsědnik države Tuđman; stvarno značenje reči nije ni demografsko, ni etničko, plemensko, biološko-srodničko, već feudalno klasno – plemstvo ili vlastela vs. pučanstvo ili puk; patriciji vs. plebs; buržuji vs. proleteri; vlastela vs. kmetovi itd. i smišljeno je s naměrom da vrěđa: "hrvatski narod i srpsko pučanstvo" = srpski kmetovi ili seljaci. (Sličan priměr vrěđanja su Vlasi u TV seriji 'Velo Misto', primitivni seljaci 'škovacini' (đubretari), Strikan i Netjak, gdě se još 1983. očituje stavljanje pravoslavaca u Hrvatskoj u pejorativan kontekst. Sa njima je i Šjor Pučanstvo čije je ime contradictio in adjecto – 'gospodin seljaštvo'). Međutim, da bi se prikrila prvobitna naměra, tokom 1990-tih "pučanstvo" je silom prilika postalo sinonim za narod.

zabiberiti

zapapriti

začauriti

začahuriti

začepiti, zapušiti

začepiti

zadatak

zadaća

zadnji

stražnji

zadocniti, zakasniti

zakasniti

zagovarati (1); zagovarati (2)

zagovarati (1); dekoncentrirati koga

zagrevanje, dogrevanje

zagrijavanje, dogrijavanje

zahvatati, zahvaćati

zahvaćati

zaista, odista

doista

zaista, stvarno, odista, doista, uistinu, vaistinu

uistinu

zajednički

skupno (nakon 1991.)

zajedno, skupa

skupa

zakleti se, svečano obećati

prisegnuti (ponovo od 1991.)

zakletva

prisega (ponovo od 1991.)

zaključak, procena, ocena

prosudba, ocijena

zakopčavati

zakapčati (kajk.), zakopčavati

zakrpiti; krpiti

zakrpati; krpati

zamenik vođe ustaške kvislinške države

doglavnik

zamljouz, prevlaka

prevlaka

zanat; zanatstvo; zanatlija

obrt; obrtništvo; obrtnik

zanatska radnja

obrtnička trgovina/dućan

zanemariti – zanemarljiv

zanemariti – zanemariv

žaoka

žalac

zapakovati, uviti, umotati

zamotati, zapakirati

zapaljenje, upla

upala

zapeta, zarez

zarez

zaposlenje, (ijek. zapošljenje)

zapošljenje

zapovest

zapovjed

zapovest: 10 božjih zapovesti

zapovijed: 10 božjih zapovjedi

zapravo, ustvari

zapravo

zapremina, volumen

obujam

zaptivati, zabrtviti; zaptivač, zaptivka; zaptivati; zaptiven

brtviti, zabrtviti; brtvilo; zabrtvljen

zapušač, čep, zatvarač

čep, zatvarač

zapušiti (se), zagušiti (se)

zaštopati (se)

zar

zar, šta (kol.): Šta (zar) je već završilo? (transl. iz kajk.); "zar" se ne koristi frekventno

zarezati, zarezivati (olovku)

zašiljiti, šiljiti (olovku)

žarište (fokus) infekcije

žarište (fokus) infekcije

zarobljavaju

zarobljuju

zaspati, zaspim, zaspiš, zaspi...

zaspati, zaspem, zaspeš, zaspe (?)

zastava, barjak

stijeg, zastava, barjak

zastavnik, barjaktar

stjegonoša, zastavničar

zašto? = što? Što si me udario?

zašto? Zašto si me udario?

zatalebati se

zatelebati se

zavesa

zastor; firange

zavisiti od, zavisno od; ali prihvaćeno: ovisnik o supstancama

ovisiti o; ovisno o

zaviti, ušrafiti (kol.)

ufrknuti, zafrknuti

zavitlavati, zafrkavati

zafrkavati

zavrtanj, šraf; zaviti-odviti, zašrafiti-odšrafiti

vijak, šeraf, šaraf; zavinuti-odvinuti, zašerafiti-odšerafiti, zašarafiti-odšarafiti

zbir, suma

zbroj, suma

žbun, grm, džbun

grm

žbunje: Krije se u žbunju…

grmlje: Skriva se u grmlju…

želatin, žele

drhtalica, želatina

zelen, zeleniš

grincajg

želudačni

želučani

zemljak

suzavičajnik

zemljotres

potres

Zevs

Zeus

zgrada opštine

vjećnica

žica

drot (nem. Drat), žica; struna

žičara

uspinjača

zid (šupljeg organa ili suda)

stijenka (šupljeg organa ili posude)

zidana (kuća)

ozidana (kuća)

žito (u užem smislu), pšenica

pšenica

živina, živinarsvo

perad, peradarstvo

životne namirnice

živežne namirnice

žiža, fokus; žarište (u medicini)

žarište, fokus

zla kob, usud

zla kob, usud

zla sreća; huda sreća

huda sreća

zlatara, juvelirnica

zlatarnica

žmarci

trnci

žmureti: Žmuri!; zažmureti;
žmiriti = čkiljiti, škiljiti;
žmirkati = treptati

žmiriti: Žmiri!; zažmiriti

žmurke

skrivača, žmirice, skrivečke (s mekim č)

žmurke (dečja igra)

žmirice (dječja igra), skrivača

značajan, važan, bitan, od značaja

važan

znak uzvika, uzvičnik

uskličnik

zrak: sunčev zrak se probijao

zraka: sunčeva zraka se probijala

zrikav; zrikavost;

škiljav; škiljavost

žučna kesa, žučna bešika

žučna vrećica, žučni mjehur

žumance

žumanjak

žumance; žumančana kesa, žumancetna kesa

žumanjčani; žumanjčana vrećica

žuriti

hitati; žuriti se

žvakati; prezent: žvaćem, žvaćeš...
Jotovanje u prezentu dolazi zbog tvorbe od glagola "žvatati" - žvat+jem = žvaćem (C.M.)

žvakati: žvačem, žvačeš, žvače, žvačemo, žvačete, žvaču...;
govorno: žvaćem

zvanica – pl. zvanice; uzvanik – pl. uzvanici

uzvanik – pl. uzvanici

zviždaljka

pištaljka

zviždati; zviznuti; zviždukati
proćerdati

fućkati, fućnuti, fićukati
profućkati

zvocati, prigovarati, zanovetati

zanovijetati

zvrčka

spačka

žvrljati, ižvrljati; prežvrljati

šarati, pošarati, zašarati; precrtati

sistematizovati; sistematizovan

usustaviti; usustavljen (nakon 1991.)

lozinka

zaporka (nakon 1991.)

krivina (na putu/drumu/cesti): Oštra krivina…

zavoj (na cesti): Oštar zavoj…

mašinica (kol.)

blinker (kol.)

konsultovati; konsultacija

konzultirati; konzultacija

klovn

klaun

po pravilu: …i imaju po pravilu teške posljedice.

u pravilu: …i imaju u pravilu teške posljedice.

građevinska dozvola

građevna dozvola (nakon 1991.)

tekovina, tečevina, stečevina

stečevina (nakon 1991.)

vilin konjic

vretence, uholaža, konjska smrt

zaceliti, zarasti; ijek: zacijeliti

zacijeljeti (nakon 1991.)

fus nota

podrubnica (nakon 1991.)

U pravu si., Imaš pravo.

Imaš pravo.

kuršum, tane, tanad (zbirna im. mesto plurala)

tane

uperiti; uperen

uprti; uprt

raspust

ferije (kao pluralia tantum – Ove ferije…):
Na ferijama…
ferij
Na feriju…
Unatoč purizmu, preuzet je germanizam jer za ovaj pojam u srpskom jeziku postoji samo jedna reč – raspust, nema sinonima kao što je to slučaj sa npr.: vlastiti i sopstveni; doznati i saznati. Ovaj priměr demonstrira selektivni purizam – samo u slučaju kada je potrebito izběći srpsku rěč, s ciljem prikrivanja jezičkog podrětla.

iskušenje, kušnja

napast, kušnja

major; general-major

bojnik; general bojnik

kapetan (oficirski čin)

satnik (vojno-časnički čin)

zastavnik

stožerni narednik; stjegonoša (nije vojni čin)

uspostavljenje, uspostavljanje, uspostava

uspostava

podmladiti se, pomladiti se; podmlađen, pomlađen

pomladiti se; pomlađen

interpunkcija, razgođe

razgođe

marva

marha

šiti: Ja šijem…
šiven, šivena, šiveno

šivati: Ja šivam…
šivani, šivana, šivano

pelcer, vreža: Jagode se bespolno razmnožavaju pelcerima…

vriježa: Jagode se bespolno razmnažaju vriježama…

otkačen (žarg.), opičen (žarg.)

puknut (žarg.)

rod;
rod: Ovogodišnji rod grožđa…

rod;
urod: Ovogodišnji urod grožđa…

sapunjati

sapunati

fotelja (f.)

fotelj (m.)

štrajkači

štrajkaši

iskušenje, kušnja

kušnja

usaglasiti

usuglasiti

disciplinski: Disciplinska odgovornost…

stegovni: Stegovna odgovornost…

prisustvovati

nazočiti

boginje:

- male boginje, morbili (eng. measles, rubeola)
- ovčije boginje, varičele, varicella (eng. chickenpox)
- velike boginje, variola (eng. smallpox)
- crvenka, rubela (eng. germ
an measles, three-day measles)

ospice:

- ospice (eng. measles, rubeola)
- vodene kozice (eng. chickenpox)
- variola (eng. smallpox)
- crvenka, rubeole (eng. german measles, three-day measles)

bezosećajan

bešćutan

biznismen

poslovnjak (nakon 1991)

kongresmen

kongresnik (nakon 1991)

obućar: Obućarski zanat…

postolar: Postolarski obrt…

obrazac, predložak, šablon

prijedložak

raditi
praviti: Danas pravimo pihtije od škarpine i lignje na žaru… Pravimo proteinski frape…

 

 

uraditi: Kako da to bolje uradim…
(napraviti – samo za radnje gde je naglasak na posledicama: napraviti kuću, drum, most, zid, skulpturu, dete, čoveka, robota, mašinu, hidrocentralu, dar mar, sprdnju, grešku, gaf, sranje, promašaj, čudo, preokret, pometnju, itd)

raditi;
raditi: Danas radi
mo hladetinu od škarpine i lignje na žaru… Radimo proteinski frape…
U kajkavskom jeziku za oba pojma postoji samo lik "delati", pa je težnja da se prestane sa razjednačavanjem praviti:raditi

napraviti: Kako da to bolje napravim…

(postoji pometnja oko upotrebe ovih dvaju likova)

lignja

liganj

razgovarati

razgovarati, razgovarati se

Iscepkaćemo meso ribe…
Nabrati cveća…
(češće konstrukcije)

Natrgaćemo meso ribe…
Natrgati cvijeća...
(češće konstrukcije)

štedeti, šparati

štedjeti

špargla, asparagus

šparoga

podignuti – podigao

podignuti – podignuo

žuriti; požuriti

žuriti se; požuriti se

narediti; zapovediti
naređenje, naredba, zapovest

zapovijediti, narediti;
zapovijed, naredba

zazor (usek, žljeb)

utor

deponija

deponij

naokolo

uokolo

selektor

izbornik (nakon 1991.)

slabiti; oslabiti;
otopliti, zatopliti

slabiti, slabjeti; oslabiti, oslabjeti;
zatopljeti

šepuriti se

šepiriti se

primetiti; primetno

zamijetiti; zamjetno

baba, potporni stub mosta

upornjak, potporanj

Jangce

Yangtze

cunami (veliki val na Japanskom)

tsunami

vertikala, normala, okomica

okomica

namesnik; administracija

nameštenik; službenici namještenici

isušivanje

razvlaživanje

oslabiti; oslabeti

oslabjeti

zvečarka, čegrtuša

čegrtuša

kožna kornjača

želva

patrola

ophodnja

torbari; torba

tobolčari; tobolac

otopliti: Sutra će otopliti…

zatopljeti: Sutra će zatopljeti…

aktivna supstanca

djelatna tvar

disajni putevi

dišni putovi (govori se: putevi)

nadražaj, podražaj

podražaj

baptizam

kršćanstvo

revanš

uzvrat

dokolenice

dokoljenke

sokne

kratke čarape

grabulje (ponekad vile)

zublje, grablje

kaucija

jamčevina

ubistven, ubitačan

ubojit

svrab (kao simptom npr. kožnog oboljenja)

svrbež

porodiljsko odsustvo (porodiljsko bolovanje)

porodiljni dopust

porođaj (porod = deca, potomci)

porod

tvorevina

tvorba

rezervoar

spremnik

povreda kičme

ozljeda kralježnice

pelikan, nesit

nesit

pansion

penzion

imovinsko stanje (ukupna imovina)

imovno stanje

razvođe (hidrografsko)

razvodnica (hidrografska)

trščica, treska; iverak, iver; iverje (zbirna imenica),

špranja

paralizovan, oduzet

paraliziran, uzet

ufordenica

fordaljka

vozač, šofer (profesionalni vozač)

vozač

melodija, napev

napjev

istaknuti - istakao

istaknuti - istaknuo

jedamput, jednom, jedared

jedanput, jedanputa

zagrevanje (u sportu)

ugrijavanje (u sportu)

letimično; letimice

letimice

ucveljen

ucviljen

salčići, salenjaci

salenjaci

crpeti

crpsti

obaliti, srušiti, oboriti

porušiti

berićetan, blagorodan

ratosiljati se, otarasiti se

otarasiti se

urođenici

domoro(d)ci

omršati, smršati; omršaveti; omršavela

smršaviti; smršavila

usmeno predanje

usmena predaja

dodir: Izgubila dodir sa svetom…

doticaj: Izgubila doticaj sa svijetom…

tapet m./tapeta f.: Stavljamo tapete… Na tapetama/tapetima…;
foto-tapet
tapet: doći na tapet

zidna obloga, tapeta: Stavljamo tapete…;
foto-tapeta
tapet: doći na tapet

puderisati, pudrati; napuderisati, napudrati

pudrati; napudrati

ostati u životu

ostati na životu

pekara

pekarna (nakon 1991.)

kobajagi, bajagi; nazovi; tobože; pseudo, kvazi,

tobože

prevejan; premazan; prefrigan (metaforički = prepreden, mudar, lukav)

prefrigan

Paja Patak

Paško Patak

hartije od vrednosti

vrijednosni papiri

prečica (1); skraćenica (2)

kratica

ćumur, drveni ugalj

drveni ugljen

ćumurdžija

manufakturni proizvođač drvena ugljena

pešadija

pješaštvo

uniforma, odora

odora

drumarina, putarina

cestarina

okršaj, megdan (mejdan), sukob

sraz

šišarka

češer, šiška

uvrtni, spiralan

zavojit

uglast: Uglasta zagrada…

uglat: Uglata zagrada…

telašce (dem. od telo) (analog: srdašce)

tjelešce (dem. od tijelo) (analog: janješce)

gelipter, šaner, hohštapler

fakin

 

nabujak

zapaliti cigaretu

pripaliti cigaretu

naočigled

naočiglece

oděljenje, soba (turc.), prostorija

odaja (turc.), soba (turc.), prostorija

sprud

prud, sipina

korito, kopanj, kopanja

kopanj

gložiti se (stil. markirano), svađati se, sporiti se

svaditi se

navlastito, navlastice, naročito, posebno, specijalno

posebice, napose

masovna grobnica

grobište (nakon 1991.)

vojevati; izvojevati

vojštiti; izvojštiti

da se ne može štampati jer ne poštuje tradiciju

da se ne može tiskati jer da ne poštuje tradiciju

sveska, beležnica

teka, bilježnica

ortak

pajtaš

definicija

objasnidba (nakon 1991.)

analiza

raščlamba (nakon 1991.)

razredni (ispit)

razredbeni (ispit)

s tim u vezi, vezano s tim, vezno za to

vezano uz to

rudo (na kolima);

ruda (na vozu)

ruda (sirovinska zemlja)

rudača (sirovinska zemlja)

imalin

krema za cipele

distinkcija

razlučnica (nakon 1991.)

ujednačavanje; ujednačenje

ujednaka (nakon 1991.)

srndać

srnjak (nakon 1991.)

bogobojažljiv

bogobojan (nakon 1991.)

prašnjav

prašan

komponenta

sastavnica (nakon 1991.)

aspekt

motrište (nakon 1991.)

 

pojavnica (nakon 1991.)

razvesti se, rastaviti se: Oni su rastavljeni
razvod braka

rastaviti se
rastava braka

rok trajanja

trajnost (nakon 1991.)

gojaznost, gojazan: Mnogo gojaznih…

pretilost, pretio: Mnogo pretilih…

prikriti, zatomiti

zatomiti

paprat

bujad

porodilište

rodilište

porođaj

porod

porod, naraštaj, potomstvo

potomstvo

sapunjati; sapunjanje

sapunati; sapunanje

zaboravak, spomenak, potočnica

potočnica, fergismajniht

 

 

 

 

Commissioned Officers

general armije

stožerni general

general-pukovnik

general zbora

general-potpukovnik

general pukovnik

general-major

general-bojnik

brigadni general

pukovnik

brigadir

potpukovnik

pukovnik

major

bojnik

kapetan I klase

kapetan (oficirski čin)

satnik (vojno-časnički čin)

poručnik

natporučnik

potporučnik

poručnik

Non-Commissioned Officers

zastavnik I klase

časnički namjesnik

zastavnik

stožerni narednik; stjegonoša (nije vojni čin)

stariji vodnik I klase

nadnarednik

stariji vodnik

narednik

vodnik I klase

desetnik

vodnik

skupnik

Enlisted Ranks

mlađi vodnik

desetar

razvodnik

razvodnik

pozornik

vojnik

 

ČINJENICA DA BROZOVIĆEVCI FORSIRAJU JEDAN OD SINONIMA,
NJEGA (TAJ SINONIM) NE ČINI NIŠTA MANJE SRPSKIM!

 

    1. " sinonimski (dubletni) leksički par srpskog jezika razbija se tako što se jedan član tog para (prvi po redu) proglasi sredstvom hrvatskog jezičkog standarda (pr.: dopustiti:dozvoliti;" dogoditi:desiti; zbivanje:dešavanje; skupa:zajedno; vlastiti:sopstveni; doznati:saznati; smočiti:pokvasiti; dostupan:pristupačan; zbilja:stvarno(st); zapravo:ustvari; dopuštenje:dozvola; nakana:naměra; spoznaja:saznanje; promet:saobraćaj; dosětiti se:smisliti; gvožđe:želězo; pričekati:sačekati; narezati:nasěći; srušiti:oboriti; srušiti:obaliti; pomaknuti:poměriti; trgati:kidati; komad:parče; kvačica:štipaljka; bit:suština; prepasti:uplašiti; prestrašiti:prestraviti; prevrnuti:preturiti; otarasiti se:ratosiljati se; grah:pasulj; mrkva:šargarepa; stupanj:stepen, uvět:uslov; ugljen:ugalj, nadilaziti:prevazilaziti; prvenstveno:prevashodno; papir:hartija; kasno:dockan; kopati po čemu:preturati; prisutnost:prisustvo; pokoriti se: povinovati se; potpora:podrška; oprostiti:izviniti; uskrsnuće:vaskrsenje, pretkazanje:proročanstvo; pretkazanje: predskazanje; prednost: preimućstvo; dělovanje:dejstvo; otělovljenje:ovaploćenje; džak:vreća; vrećica:kesa; grlica:gugutka; grlica:kumrija; njihati:ljuljati; posuditi:pozajmiti; svojedobno:svojevremeno; (po)tući se:(po)biti se; plesati:igrati; svojstvo:osobina; natrag:nazad; unutarnji:unutrašnji…)
    2. "srpski leksički par sastavljen od neutralnog i markiranog člana (arhaizma, istorizma, varvarizma) razbija se tako što se neutralni (jezički aktuelan) član proglasi hrvatskim, a onaj drugi – srpskim jezičkim sredstvom (pr.: lim:pleh...)
    3. srpski leksički par sastavljen od domaće i strane riječi, razbija se tako što se domaća riječ proglasi hrvatskom, a pozajmljenica srpskom (pr.: dobit:profit, "želudac:stomak, nesit:pelikan, rublje:veš; zastrešnica:tenda; tablica:tabela itd.)
    4. "standardno-jezička forma neke riječi proglašava se osobinom hrvatskog, a lokalna (kolokvijalna, narodska, negramatična) sredstvom srpskog jezika (pr.: hladan:ladan...)
    5. prave se neobični (i nemogući) parovi riječi pa se onda karikaturalni član para označava srpskom crtom (pr.: zubalo:gebis;...)
    6. sinonimska veza jednočlanog i dvočlanog naziva razdvaja se tako što se kraći naziv pripisuje hrvatskom, a sintagmatski naziv srpskom jeziku (pr.: rugoba:ružna žena; "dosetiti se: pasti na pamet...)
    7. "navode se, jedna pored druge, riječi sasvim različitih značenja pa se onda jedna od njih označi kao hrvatska, a druga kao srpska (pr.: mošnja:tašna;" siguran:bezbědan (objašnjenje u gornjoj tablici); osigurati:obezběditi; zadnji:poslědnji; stražnji:zadnji; natrag:nazad, odabir:izbor; rub:ivica, promet(ni):saobraćaj(ni) (prometna ulica: saobraćajni fakultet), brinuti se:starati se (briga je i strěpnja, a staranje ne), komad:parče (parče je komadni děo cěline, a komad ne mora biti děo cěline; prema tome, parče je uvěk (i) komad, ali komad nije uvěk (i) parče); znati:uměti (razlika između naučenog (znanja) i uvěžbanog (věštine, sposobnosti, uměća), mahune:boranija (boranija je vrsta graha koji se jede zajedno sa svojom mahunom; sěme akacije i svih ostalih mahunarki nalazi se u mahuni) spoznaja:saznanje (spoznaja je unutrašnji zaključak, informacija dobijena misaonim procesom, a saznanje je informacija dobijena spolja; itd. )
    8. "napravi se leksički par sastavljen od neutralne i stilski markirane riječi, pa se onda prva proglasi hrvatskom, a druga srpskom (pr.: krošnja:kruna...)"
    9. Prirodno je da u svakom jeziku postoje sinonimi i srodne rěči. Ovo je prava poslastica za brozovićevce! Ukoliko je sholastička ili administrativna terminologija razvila porodicu rěči porěklom od jednog sinonima, hrvatski jezikoslovci revnosno i bez izuzetka uzimaju onaj drugi; na priměr: promet:saobraćaj; do 1991. godine koegzistiraju i saobraćaj i promet i to kao nepotpuni sinonimi, kao srodne rěči: prometna ulica, prometna saobraćajnica, saobraćajac, saobraćajni fakultet, saobraćajka (saobraćajni udes) ali nakon 1991. godine: promet (ali ne i saobraćaj), prometna ulica, prometnica, prometnik, ? fakultet; pitam se: kakav su naziv smislili za ženskog prometnika – prometnikinja?

 

 Tendencije u zapadnoj varijanti nakon 1991:

  1. Završavanje svih zvanja na -telj, -teljica
  2. Završavanje svih stranih glagola na -irati
  3. Traže se novi završeci svim imenicama na - stvo, -štvo (uputstvo, prisustvo, bekstvo, zverstvo, ubistvo, gospodstvo, građanstvo, bratstvo, jedinstvo, jugoslavenstvo, srpstvo, zidarstvo, gazdinstvo (gospodarstvo), iskustvo, preimućstvo, pokućstvo, prevashodstvo, veličanstvo, građevinarstvo, zajedništvo, svedočanstvo, prvenstvo, odsustvo, izdavaštvo, devojaštvo, dečaštvo, mladalaštvo, detinjstvo, veleposlanstvo, tajništvo, zajedništvo, mnoštvo)
  4. Traže se novi završeci svim glagolskim imenicama na -anje i -enje (ostvarenje-ostvaraj, poštenje - poštenost, znanje - znadba, udruženje - udruga, dopuštenje - dopustak, dopuštaj, dopuzba, priznanje - pariznadba; pomirenje = pomirba; povjerenje = povjerba; razmatranje = razmotraj)
  5. Měnja se rod imenicama (minut-minuta, sekund-sekunda, kvalitet-kvaliteta, planeta-planet, koverat-kuverta, gest-gesta, misterija-misterij, veče-večer, metod-metoda, teorema-teorem, jezgro-jezgra, posjeta-posjet, laboratorija-laboratorij, opservatorija-opservatorij, mitohondrija-mitohondrij, teritorija-teritorij…)
  6. Imenica nikad ne ostaje u formi prideva (prava (linija) - pravac, optuženi - optuženik, osumnjičeni - osumnjičenik, zaposleni - zaposlenik)
  7. Glasovna grupa -št- jako smeta i obavezno se zatire (izvještaj - izvješće, skupština - parlament, sabor, vijećnica, skup opšti - opći; uopšte - uopće; opština, opštinski – općina, općinski, saopštiti – saopćiti, priopćiti, tisonšta - tisuća itd.
  8. Izbacuje se glasovna grupa -ov- / -ev- (počastvovati - počastiti; pakovati - pakirati; srednjovjekovni - srednjovjeki), sem u slučaju kada se ona nalazi u rěčima koje su u srbijanskom standardu slabo frekventne: kotlovnica, prometovati, glasovati, prosvjedovati, očitovati, djelovati, nalikovati, nasljedovati, blagovati, opetovati, štovati (ali poštivati), sudjelovati, uvjetovati…

 

1844. Ilija Garašanin - Načertanije:

"I zato se može sigurno računati da će posao ovaj u narodu dragovoljno primljen biti i nisu potrebna desetoljetna dejstvovanja u narodu da bi on samo korist i polzu ovog samostalnog vladanja razumeti mogao."
A ovo je jedan primer kako danas Zagreb tumači izraze iz Marulićevog vernakulara:
dobrovoljno - dobrohotno, dobre volje, rado. Da budem precizan i da ne bude zabune, reč "dobrovoljno" upotrebio je Marulić:

M. Marulić - Slava

M. Marulić - Dobri nauci

Dž. F. Gundulić: Pjesni pokorne kralja Davida

M. Držić: Svojim prijateljem

Ča mi ustoj moremo
ner ljubiti i hvaliti
ljubav tvoju, ki zgor siti
s nebes za nas i umriti
dostoja se dobrovoljno?

Kada darkom malim dojde te darovat
s ljube sarcem pravim prijatelj nebogat,
dobrovoljno ga prim, milosno i rado,
i hvali ga sasvim gdi je ljudi stado.

…u prvom svjetlilu svijetu se kažu, prijatelje sretaju, gospostvu se tvomu dobrovoljno darivaju.

Ni vi ne imate bit krivi, za što ste ovi dar pitali za vas, a ne za druzih, kojim ja dobrovoljno davam što umijem i imam; a druzi neka ištu što za njih čini.

Ki kada te na oltar vide,
milost tvoja k njim ulize,
dobrovoljno
tebe slide,
ča ti veliš, čineć toj.

 

 

 

 

Slědi još primera iz Načertanija:
"Naravno se još ovom nastavljeniju i to dodati mora šta svaki izaslanik o srbskoj politiki za sad kazati i saobštiti sme i može; koje i kakve nadežde probuditi sme i naš
to pozornost i vnimanije osobito ondašnji prijatelja Srbije obratiti mu valja. "

"Potrebno je da pouzdani i sposobni ljudi putuju po Bugarskoj, koji bi pozornost bugarskog naroda na Srbiju obratili i u njemu prijateljska čuvstva prema Srbiji i srbskom praviteljstvu probudili, i zajedno i nadeždu oživljavali da će Srbija zaista Bugarima za njihovo izbavljenje u pomoć priteći i za njihovu sreću starati se."

"Jedan sojuz između Srbije i Rusije bio bi zaista najprirodniji, no da se taj učini od same Rusije zavisi, i Srbija treba da ga prima s raširenim rukama, ali svagdar pošto se uvjeri da Rusija svesrdno i iskreno predlaže, koji će samo onda moći biti, ako ona od dosadanje svoje sisteme odstupi."

"Premda se ja ne nadam da će se Rusija ikada hteti Srbiji iskreno prikloniti, ipak nužno je to ovde spomenuti od kakve bi to polze za Srbiju bilo, i da takovo pojavlenije trebalo Srbiji, jer i ako je tako mnogo govoreno protiv Rusije nije to iz mrzosti činjeno koliko iz nužde na koju nas je sama Rusija tolikim svojim postupcima nagnala."

 

Najveće razlike nalazimo u slědećim situacijama:

– u skolastici (prosvetarsko-naučnim krugovima) gde je pod političkim diktatom strana terminologija sistemski različito prevođena; Hansel i Gretel su u srpskom ostali Ivica i Marica, ali su one bajke koje su u Srbiji doživěle prvo prevođenje bile sistematično preinačivane (Crvekapa:Crvenkapica; Uspavana lepotica:Trnoružica; Snežana i 7 patuljaka:Snjeguljica i 7 patuljaka; Ognjilo:Kresivo; Koza i 7 jarića: Koza i 7 kozlića itd.)
– na trž
nici (pijaci/placu);
– u mesari/mesnici;
– sve oko stola i na stolu;
– u bašti/vrtu (povrće: mrkva/šargarepa, cikla/cvekla, cvjetača/karfiol, korabica/keleraba, češnjak/beli luk, grah/pasulj, mahune/boranija, krumpir/krompir, peršina/peršun; vrste cvěća);
u školi;
– rodbinske veze;
– crkva i običajni obredi: svadba, sahrana itd.

 "Aktiviranje srpskih jezičkotvorbenih potencijala krajnje je nužno. Kulturni i jezički prostor Srbije i Republike Srpske nije toliko malen i nemoćan da se u tome pogledu ne bi preduzimalo ništa. U jezičkom "preduzetništvu" ne moramo se ugledati na Hrvate, mada i od njih možemo preuzimati sve što dobro smisle (poput npr. leksema posuda, prehlada, upala, nekretnina, konobar, sažetak, učinkovit, znakovit, svrhovit, pothodnik i nathodnik [umesto podzemni i nadzemni pešački prelaz] naspram reči podvožnjak i nadvožnjak, jer npr. hodnik već imamo, a vožnjak nemamo). Zaista, nemamo razloga da odbijamo poželjne neologizme, niti pak da takve uopšte smatramo kroatizmima. Pošto su Hrvati gotovo bez ostatka preuzeli vukovski književnojezički model, Srbi mogu bez teškoća preuzeti njihove dobro skrojene novotvorenice."

STAV. Zagreb je sam kriv što je prvi put u pověsti Jugoslavije uvodio posebne "hrvatske" rěči za vreme NDH, pa je njihovo kasnije vađenje iz naftalina smatrano ustašoidnim činom od strane komunističkog režima. Međutim, ni Starčević niti Pavelić ne bi razuměli velik broj današnjih isforsiranih izraza koje imaju za cilj da veoma tanke "razlikovne rěčnike" što više ugoje. Na kraju, danas bi se ta kvislinška tvorevina zvala "neovisna" a ne "nezavisna", zatim, sada se ispostavlja da su po nekoliko stolěća stara hrvatska društva, u svom imenu imala, zaboga, srpsku rěč "društvo", a ne novoizmišljenu hrvatsku – "udruga" itd.

 

  

 

Zaključak
(eda me neko ne bi pogrešno razuměo i zloupotrebio)

Pravi Štokavac ima samo lěpih rěči za svoje susěde, tolerantan je prema nacijskim manjinama u svojoj državi i ponosan je na njihova široka prava i slobode, koja aktivno něguje, specijalno prijateljstvo i naklonost gaji prema Jevrejskom narodu s kojim je dělio sudbinu u II svě. ratu, teži ulasku u Evropsku uniju vodeći računa o novim granicama nakon njenog raspada, gnuša se ratnih zločinaca i teži da osudi sve ratne zločine, toleriše inovladine organizacije, pokušava da preobrati svoje sunarodnike koji su ogrezli u deklarativni nacionalizam i šovinizam (obraz, neonacisti, radikali i sl.), razmišlja tržišno i mnogo cěni svoj životni standard, prezire lěnjost i svakodnevno je vrědan, ne puši, ne napija se više od tri puta godišnje, ne kupuje robu proizvedenu u državama koje su zaslužne za sunovrat Jugoslavije 1990-tih (izuzev iz svoje zemlje, Štokavije), najviše se zalaže za razvoj školstva i svěsti učitelja, glasa za demokrate, i ima mnogo děce jer děcu voli od svega najviše. I pametan je jer zna da se nakon 1945. država stvara radom, a ne ratom! Rad i novac bitku bije, a ne oružje!

 

Što god rekoh, ne rekoh ništa nikome za ljubav, niti što kome uz prkos; nego rekoh, što ovako mislim, i što sam za sve ovo tvrdo uvěren. Ako sam u čemu pogrěšio, vrlo bi mi milo bilo da me ko ispravi.

Voli Vas Vaš C. C. Merlocampi

Stranica osvěžena 06. aprila 2009.

© 2005-2009 Coraggio C. Merlocampi - zadržao sam sva prava